milan gazdić za "vijesti"

Crvena lista ptica stiže na jesen

Vršilac dužnosti direktora Agencije za životnu sredinu u razgovoru za “Vijesti” najavio izradu prvih lista i knjiga koje su posvećene ugroženim vrstama...

10716 pregleda 3 komentar(a)
Problemi na svakom koraku: Gazdić, Foto: BORIS PEJOVIC
Problemi na svakom koraku: Gazdić, Foto: BORIS PEJOVIC

Do kraja godine, Crna Gora prvi put dobiće crvene liste ugroženih biljaka, životinja i gljiva.

Prva među njima biće crvena lista ptica i ona bi trebalo da bude predstavljena tokom septembra.

Nakon crvenih lista, biće izrađena i crvena knjiga.

To je u razgovoru za “Vijesti” kazao vršilac dužnosti direktora Agencije za zaštitu prirode i životne sredine (EPA) Milan Gazdić.

Gazdić je na tu funkciju imenovan u maju. Javnosti je od ranije poznat kao član Crnogorskog društva ekologa, čija je jedna od posljednjih aktivnosti projekat zaštite endemskih vrsta - munike i hrasta lužnjaka.

Vaše dosadašnje iskustvo vezuje se za nevladin sektor, da li sada s pozicije direktora državne Agencije vidite jednako ili drugačije stanje životne sredine u Crnoj Gori?

Dugo sam radio u civilnom sektoru, kao i na brojnim projektima u zemlji i inostranstvu. Iskustva koja sam sticao usavršavajući svoja znanja i vještine širom Evrope pomogla su mi da na bolji način sagledam stanje životne sredine u našoj zemlji. Problemi s kojima se svakodnevno susrećemo nažalost se nalaze na svakom koraku, a zahtijevaju našu pravovremenu reakciju, na kojoj god se poziciji nalazili. Zato smatram da je idealan put ka rješenju zajedničko djelovanje, dijeljenje ideja, moderan pristup i uključenost svih zainteresovanih strana - građana, nevladinog sektora i državnih institucija. Jedan od prvih sastanaka koje smo obavili upravo je bio s predstavnicima nevladinih organizacija, gdje smo percipirali goruće ekološke probleme i razmijenili predloge njihovog brzog prevazilaženja. Takođe smo pokrenuli volonterski klub i nadamo se da će zainteresovani građani učestvovati i pomoći pri podizanju svijesti o važnosti očuvanja okoline.

Gazdić
Gazdićfoto: Boris Pejović

Koji su, po Vama, prioritetni problemi u toj oblasti i na koji način vidite njihovo rješavanje?

U prvom redu to su problemi koji se odnose na tzv. ‘hot spotove’ u zemlji, kvalitet vazduha, vode, adekvatnom sistemu upravljanja otpadom i otpadnim vodama, zaštiti biljnog i životiljskog svijeta, adekvatnom korišćenju hemikalija, dozvoljenim nivoima buke u životnoj sredini i aktivnostima koje utiču na smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte... Što se tiče njihovog rješavanja, najbolji način je koordinacija i saradnja svih institucija sistema i javnosti generalno, jer uspješnost leži u tome da svi damo svoj doprinos. Od edukacija, angažovanja pojedinačnog i kolektivnog s jasno definisanim individualnim poslovima, implementacija dogovorenog plana kroz sagledavanje povratnih informacija, pregled dobrih i loših strana je put kojim treba težiti i kojim ćemo ići.

Navodno ste nakon imenovanja predložili da u Agenciji što manje koristite papira i da, umjesto toga, dokumenta u najvećoj mjeri budu elektronska. Da li će to biti izvodivo i u dijelu koji se odnosi na razmjenu dokumenata s drugim institucijama (do usvajanja izmjena Zakona o elektronskom dokumentu)? Šta će Agencija još učiniti u praktičnom smislu u cilju zaštite životne sredine, a da takav primjer mogu da prate i druge institucije? Kakvu poruku želite da pošaljete?

Agencija za zaštitu životne sredine treba da bude primjer ekološke osviješćenosti svim građanima i ostalim državnim organima zato sam smatrao da praksu korišćenja neprimjerene količine papira u redovnom kancelarijskom poslovanju treba mijenjati. U eri digitalizacije i savremenih informacionih tehnologija imamo više mogućnosti da to izbjegnemo. Okupili smo tim pravnika zaposlenih u Agenciji i inicirali izmjene zakonske regulative i internih akata kojima bismo upotrebu papira ubuduće sveli na najmanju moguću mjeru. Na to se dodaje i efikasno korišćenje informacionog sistema zaštite životne sredine, kao i Registar otpada koji će ne samo smanjiti potrošnju papira u Agenciji, već i kod eksternih subjekata koji su do sada bili u obavezi da nam u papirnoj formi dostavljaju podatke. Takođe je svim zaposlenima u Agenciji nedavno sugerisano da otpočnu s razvrstavanjem otpada u kancelarijama što može da posluži kao primjer društvene odgovornosti ostalim državnim institucijama.

Imamo ideje za još sličnih inicijativa koje ne oduzimaju puno vremena, a svuda su primjenjive.

Simbol Skadarskog jezera: Pelikan
Simbol Skadarskog jezera: Pelikanfoto: Slavko Radulović

Vrhovna revizija objavila je tri revizije uspjeha u oblasti zaštite životne sredine, koje ukazuju na slabosti sistema za zaštitu šuma, mora i vazduha. Kako komentarišete takav odnos institucija prema preporukama DRI?

Državna revizorska institucija objavila je izvještaj u kojem je navedeno da postojeći sistem regulacije, praćenja i izvještavanja o kvalitetu vazduha nije dovoljno efikasan. Između ostalog konstatovano je da Agencija za zaštitu životne sredine nije obezbijedila adekvatno održavanje instrumenata. Pravilnikom o načinu i uslovima praćenja kvaliteta vazduha, propisan je način praćenja kvaliteta vazduha i prikupljanja podataka, kao i referentne metode mjerenja, kriterijumi za postizanje kvaliteta podataka, obezbjeđivanje kvaliteta podataka i njihova validacija.

Da bi se osigurala preciznost i tačnost podataka, jednom godišnje (što je minimalni zahtjev standarda) potrebno je, osim redovnog godišnjeg servisa i zamjene potrošnih rezervnih djelova, izvršiti kalibraciju/etaloniranje mjernih uređaja u ovlašćenoj, akreditovanoj laboratoriji po osnovu definisanih parametara.

Program monitoringa vazduha, u skladu s članom 7 Zakona o zaštiti vazduha (“Sl. list Crne Gore” br. 43/15) realizuje DOO Centar za ekotoksikološka ispitivanja. Postupci odabira ovlašćenog isporučioca rezervnih djelova za servis i odabira akreditovane laboratorije za kalibraciju/etaloniranje ostvaruju se putem javnog oglašavanja, tenderskom procedurom. Tokom 2020. Agencija nije realizovala sve postupke na način koji je u skladu s dosadašnjom praksom, odnosno propisanim kriterijumima kvaliteta za odabir najboljeg ponuđača, tako da je dosadašnja pouzdanost mjerenja dovedena u pitanje.

Agencija će i u budućem periodu nastaviti s objavljivanjem podataka o kvalitetu vazduha, kako na svom sajtu (podatke u realnom vremenu), tako i mjesečne izvještaje s kojih je uklonjen znak akreditacije. Nedavno sam pokrenuo preispitivanje ugovora i kompletnog sistema stanica za mjerenje kvaliteta vazduha, a sve u cilju uspostavljanja efikasnog i preciznog izvještavanja građana. Očekujem da će do početka ove grejne sezone sistem besprekorno funkcionisati.

Kako komentarišete to što država dosad nije riješila pitanje zbrinjavanja divljih životinja i kakvo rješenje vidite u tom pravcu?

Nedostatak centra za zbrinjavanje divljih životinja zapravo predstavlja veliki problem već skoro dvije decenije. Njegova izgradnja bi umnogome olakšala rješenje problema. Iako se radi o milionskom projektu koji iziskuje punu odgovornost državnih institucija, očekujem da će svi relevantni subjekti shvatiti značaj obezbjeđivanja sredstava za izgradnju istog, za obuku postojećeg kadra, nabavku opreme, te dovođenja relevantnih stručnjaka iz ove oblasti. Agencija će se zalagati za jačanje kapaciteta u svojim okvirima i spram svojih mogućnosti kroz ponuđene projekte, dok ćemo prvenstveno raditi na podizanju volje za ulaganjima u ovakve i slične poduhvate.

Da li postoji potreba za izmjenama važećih propisa u dijelu zaštite prirode i životne sredine, koje su to, po Vama, neophodne izmjene i da li ćete inicirati da se one dese?

Zakonski okvir iz oblasti zaštite prirode i životne sredine je velikim dijelom usaglašen s evropskim zakonodavstvom. Ovdje prvo mislim na Zakon o zaštiti prirode koji treba dosljedno primjenjivati jer je u potpunosti usaglašen s evropskim Direktivama o staništima i Direktivom o pticama. S obzirom na to da će ove godine Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma pokrenuti proceduru izmjene Zakona o zaštiti prirode, radi usklađivanja teksta s Nagoja Protokolom, mi ćemo svakako dati svoje sugestije u cilju definisanja još jasnijih procedura. Uvijek ima prostora za unapređivanje podzakonskih akata i njihovo usaglašavanje s evropskim, kroz donošenje novih i izmjena postojećih. Kada se radi o angažovanju Agencije, pomenuo bih listu zaštićenih vrsta iz 2006. gdje smo već pokrenuli izradu preliminarnih crvenih lista biljaka, životinja i gljiva u tom pravcu.

Spisak ugroženih vrsta i specijalizovane publikacije

Crvena lista je spisak ugroženih vrsta, po kategorijama. Nakon izrade crvene liste, pristupa se izradi crvene knjige. Crvene knjige su specijalizovane publikacije s naučnim podacima o ugroženim biljnim vrstama radi njihove zaštite i zaštite njihovih staništa.

Istraživači i naučnici iz Crne Gore i ranije su sugerisali da je neophodna revizija liste zaštićenih vrsta.

Iz Agencije su “Vijestima” kazali da će, nakon izrade crvene liste i crvene knjige, inicirati i izmjene u sadržajima udžbenika iz kojih se djeca i mladi obrazuju o biodiverzitetu.

Preporučujemo za Vas