Pluća Pljevalja prestala da dišu

Sadnice zasađene u okviru projekta fazne rekultivacije deponije, ali umjesto uređenog parka, kako je to Pljevljacima obećavala bivša vlast i rukovodstvo EPCG, deponija trenutno više liči na pustinju, ili predio pogođen elementarnim nepogodama

51350 pregleda 392 reakcija 52 komentar(a)
Skoro kao u pustinji, Foto: NVO “Da zaživi selo”
Skoro kao u pustinji, Foto: NVO “Da zaživi selo”

Osušila se većina od osam hiljada sadnica zasađenih na deponiji pepela i šljake na Maljevcu, uključujući i one simbolično zasađene uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora.

Predsjednik NVO “Da zaživi selo” Vaso Knežević kaže da se osušilo 80 odsto sadnica na deponiji kod Pljevalja, a izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Nikola Rovčanin najavljuje sadnju novih.

Uoči izbora 30. avgusta prošle godine, dio sadnica su simbolično zasadili tadašnji izvršni direktori EPCG Igor Noveljić, predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović i izvršni direktor Rudnika uglja i kandidat DPS-a za poslanika Slavoljub Popadić.

Noveljić, Popadić i Golubović sadili uoči izbora
Noveljić, Popadić i Golubović sadili uoči izborafoto: EPCG

Na Maljevcu se skoro 40 godina odlaže pepeo i šljaka - nus produkt rada Termoelektrane Pljevlja.

Sadnice su zasađene u okviru projekta fazne rekultivacije deponije, ali umjesto uređenog parka, kako je to Pljevljacima obećavala bivša vlast i rukovodstvo EPCG, deponija trenutno više liči na pustinju, ili predio pogođen elementarnim nepogodama.

To se vidi i na fotografijama koje su “Vijestima” dostavili iz NVO “Da zaživi selo”.

Rekultivacija dijela deponije Maljevac urađena je prošle godine, u cilju sprečavanja daljeg zagađenja Pljevalja.

Kao poslije elementarne nepogode
Kao poslije elementarne nepogodefoto: EPCG

Riječ je jednoj od crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori.

Na dijelu takozvane kasete 2, u čiju rekultivaciju je uloženo oko četiri miliona eura, prošlog ljeta zasađeno je oko 8.000 sadnica javora, crnog bora i ruja, kao i raznih kultura trave.

Knežević kaže da je zamisao bila da se uradi park po najsavremenijim standardima struke, ali da u realnosti od toga nema ništa.

”Osamdeset odsto zasađenih sadnica na Maljevcu je već osušeno, naročito crni bor i javor, dok ima nešto sadnica kiselog ruja koje su opstale, ali je on korovska i invanzivna vrsta koja može da uspije na ekstremnim uslovima. To donekle govori i da je podloga loša, ali i da nije postojalo održavanje nakon perioda sadnje. Ni trava koja je zasađena nije se primila jer je sađena u zimskom periodu kad joj vrijeme nije. Sve to nije ništa čudno, ali je vrlo degutantno da su svi zvaničnici koji su posjetili Maljevac zadovoljni izvedenim radovima i da pominju da se radi o najsavremenijem parku koji će biti pluća Pljevalja... E to onda malo vrijeđa inteligenciju Pljevljaka, koji su navikli izgleda na takve priče”, kazao je Knežević, po struci pejzažni arhitekta.

Rovčanin je “Vijestima” kazao da će na jesen biti zasađene nove sadnice i zasijana trava, istakavši da je to u obavezi da uradi preduzeće koje je sadilo u avgustu prošle godine.

”Sadnja sadnica i trave je najmanja stavka u cijeni koštanja radova koji su urađeni na poslovima rekultivacije dijela deponije. Nažalost, oni su trentno najvidljiviji, ali će već na jesen preduzeće koje je obavilo prethodnu sadnju ponovo zasaditi sadnice”.

Predsjednik Ekološkog društva “Breznica” Milorad Mitrović ocijenio je da nije čudno što se mali broj sadnica primio, jer je sadnja drveća rađena u avgustu prošle godine kada nije vrijeme za te poslove.

Kaže i da trava nije nikla jer je takođe posijana u progrešno vrijeme - u decembru prošle godine.

EPCG sprovodi projekat fazne rekultivacije Maljevca, a do sada su zatvorene dvije trećine deponije.

Projekat vrijedan oko 20 miliona eura obuhvata tehničku i biološku rekultivaciju zemljišta, odnosno nanošenje gline i zemlje.

Biološka rekultivacija podrazumijeva sađenje raznih biljnih kultura.

Iz EPCG je više puta saopšteno da će nakon završetka projekta i rekultivacije deponije, Pljevlja dobiti uređeni park površine veće od 600 hiljada metara kvadratnih, sa više od 45.000 sadnica javora, crnog bora i ruje. Isticali su da će sve biti rađeno po najsavremenijim standardima struke.

Pljevljacima je obećana i izgradnja biciklističkih i trim-staza, postavljanje parkovskih mobilijara, klupa za odmor i svega ostalog što sadrže savremeno uređeni parkovi.

Dio aktivnosti iz projekta sprovode se iz kredita Svjetske banke, a nakon završetka ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja predviđeno je da se stvore uslovi za otpočinjanje aktivnosti u vezi sa konačnim zatvaranjem deponije Maljevac.

Bonus video: