Uzavrelo na društvenim mrežama (Ilustracija), Foto: BIRN/Jgor Vujčić

Raste zabrinutost da bi eskalacija govora mržnje na internetu mogla da preraste u fizičko nasIlje

Rat riječima - prijetnja Crnoj Gori

"Sve što se dešava na društvenim mrežama, lako se može preseliti na ulice", upozorava potpredsjednik Vlade Dritan Abazović. U posljednjih godinu dana, na društvenim mrežama nijesu rijetke poruke linča i sječa glava...

33388 pregleda 158 reakcija 31 komentar(a)
Uzavrelo na društvenim mrežama (Ilustracija), Foto: BIRN/Jgor Vujčić
Uzavrelo na društvenim mrežama (Ilustracija), Foto: BIRN/Jgor Vujčić

Nekoliko dana prije prošlogodišnjih avgustovskih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, Aleksandar Jovanović, stanovnik drugog po veličini grada u državi, Nikšića, napisao je na svom Instagram profilu “Srbe na vrbe”. To je zapravo bio poziv na linč.

Pet mjeseci kasnije, sredinom januara ove godine, Natalija Nilević, iz glavnog grada - Podgorice, objavila je na TikToku video u kojem se zaklela da će zapaliti sve milogorce i šiptare i da će sve glave da im otkine.

”Neće biti glava nijedna”, rekla je.

Šiptari su pogrdan izraz koji neki Srbi koriste za Albance, dok su milogorci referenca za crnogorske pristalice predsjednika Mila Đukanovića, koji su zemlju doveli do nezavisnosti 2006. godine i na taj način okončali državnu zajednicu sa Srbijom koja je datirala od kraja Prvog svjetskog rata.

Jovanović je prvostepeno osuđen krajem aprila na godinu dana zatvora zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Za isto je optužena i Nilević.

Na suprotnim stranama ideološke podjele, Jovanović i Nilević su dio alarmantnog rata riječima, koji se odigrava na društvenim mrežama u Crnoj Gori, rata koji je uzeo maha 2019. godine, ali se intenzivirao od izbornih potresa prošle godine.

Glasanjem u avgustu 2020. godine okončane su tri decenije neprekidne vladavine Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) i na vlast je doveden nelagodan trosmjerni savez, kojim dominira prosrpski blok.

Crna Gora je multietnička država koja je neobična po tome što nijedna zajednica ne čini više od polovine od 630.000 stanovnika. Oko 45 procenata se identifikuje kao Crnogorci, oko 29 procenata kao Srbi, oko 11 procenata kao Bošnjaci ili Muslimani i pet procenata kao Albanci.

Oni koji sebe smatraju Srbima konačno imaju komadić moći, dok oni koji se identifikuju kao Crnogorci osećaju prijetnju suverenitetu obnovljenom referendumom prije 15 godina. Njihova bitka se odigrava onlajn, nju su podstakli političari koji su postali voljni učesnici. Sve je veći strah da bi se to moglo preseliti van mreže.

”Sve što se dešava na internetu u posljednjih godinu dana ili tako nešto, lako se može preseliti na ulice”, rekao je za BIRN potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, etnički Albanac i koordinator Vladinih službi bezbjednosti.

”Oni kojima odgovara, koriste iskrena osjećanja ljudi i njih guraju u vatru”.

Politički zemljotres

Osnovna podjela je između onih koji imaju naziv litijaši i onih koji se zovu komiti.

Prvi potiče od riječi litija i odnosi se na one koji su izašli na ulice u znak protesta protiv Vlade zbog novog Zakona o slobodi vjerosipovijesti, usvojenog krajem 2019. godine i za koji je moćna Srpska pravoslavna crkva, najveća vjerska zajednica u zemlji, rekla da je napisan na takav način da omogućava državi da oduzme njihovu imovinu.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Biljana Matijasević

Neki od učesnika protesta bili su srpski nacionalisti koji odbacuju svaki pojam crnogorske nacije i države i Srbiju smatraju svojom domovinom.

Komiti su Crnogorci koji žestoko brane crnogorsku državnost, crnogorski jezik i crkvu, a njihovo ime podsjeća na otpor zajednici Crne Gore sa Kraljevinom Srbijom nakon Prvog svjetskog rata.

”Savremeni crnogorski komiti odgovor su na srpski nacionalizam i reaguju i postoje isključivo u vezi sa njim”, rekao je istoričar koji je, pošto je bio na meti onlajn zlostavljanja sa obje strane, zatražio da ne bude imenovan.

Dok su dugotrajne tenzije uzavrele usvajanjem kontroverznog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, desetine hiljada demonstranata - koje je tada izmamio otvoreni poglavar SPC-a u Crnoj Gori, mitropolit Amfilohije - izašli su na ulice u najvećem izlivu narodnog nezadovoljstva u kratkoj istoriji Crne Gore kao nezavisne države.

Analitičari kažu da je Đukanović pogrešno procijenio raspoloženje zemlje, u kojoj mnogi, koji se identifikuju kao Crnogorci, ipak slijede srpsku crkvu.

Na izborima 30. avgusta, održanim u okviru ograničenja zbog COVID-19, tri opoziciona bloka, uključujući prosrpski Za budućnost Crne Gore, osvojili su dovoljno glasova da okupe usku većinu u parlamentu i otjeraju sa vlasti DPS nakon tri decenije neprekidne vladavine od posljednjih dana socijalističke Jugoslavije.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Luka Zeković

Rezultat je predstavljao politički zemljotres, koji je ohrabrio jedan dio crnogorskog društva, ali ozbiljno uznemirio drugi.

Pretražujući na Tviteru šest specifičnih izraza ili heštegova koji su korišćeni u “online ratu”, BIRN je izvukao više od 7.000 tvitova na lokalnom jeziku između 1. novembra 2019. godine - kada je svađa oko spornog Zakona o slobodi vjerosipovjesti uzela maha - i 19. jula ove godine.

Izrazi i heštegovi koji su korišćeni bili su “osvježilo” (osvježiti), ‘#nedamosvetinje’ (otprilike “nećemo se odreći svojih svetinja”), “komite”, ‘#nikadvise” (nikad više), ‘FCJK’ (Fakultet za Crnogorski jezik i književnost u staroj prijestonici Cetinju) i ‘#crnogorskoproljece’ (Crnogorsko proljeće).

Tviter
foto: Beta/AP

Rezultati su pokazali kontinuiran i značajan porast njihove upotrebe tokom praćenog perioda.

Na primjer, izraz “komite” je korišćen 20 puta u 2019. godini, 830 puta u 2020. godini i 1.104 puta u prvih sedam mjeseci ove godine. “Osvjezilo” se spominjalo četiri puta 2019. godine, 161 put 2020. godine i 1.091 put do sada ove godine.

Pad DPS-a izazvao je “tektonske poremećaje” na Tviteru, rekao je Nebojša Babović, nekadašnji civilni aktivista, istaknuti tvieraš i direktor Regionalnog poslovnog centra, tijela koje finansira EU i pruža podršku malim i srednjim preduzećima, u Beranama, gradu na sjeveru Crne Gore.

”Poraženi, suočeni sa gubitkom privilegija, bez šanse da se pojave u medijima tokom raznih zvaničnih ceremonija, bili su na ivici nestanka sa javne scene”, rekao je on za BIRN.

”Budući da je ovo ozbiljna grupa, neko ih je pametno savjetovao, koristeći primer (Donalda) Trampa, da pređu na Tviter. I tako su sada opozicioni mediji dobili relevantan izvor informacija i stavova ljudi koji se više nigdje ne pojavljuju”.

”Naša politička javnost se pretvorila u veliki stadion, na kome se svakodnevno igra vječiti derbi, a publika se podijelila u dva glasna tabora koji pjevaju svojim igračima, psuju njihove, a svi zajedno psuju sudije, ako uopšte ima nekoga ko bi da uvede malo reda”, rekao je Babović.

”I kao na utakmicama, ton pjesme na tribinama diktiraju igrači na terenu”.

Agencija treba da filtrira, blokira sadržaj

U junskom izvještaju, Savjet Evrope upozorio je da se podjele između etničkih zajednica u Crnoj Gori “možda produbljuju i postaju sve izraženije”.

Ponovljen je poziv koji je 2020. godine uputila Evropska komisija, izvršna vlast Evropske unije, da vlasti učine više na rješavanju govora mržnje.

”Govor mržnje je inkriminisan”, naveo je Savjet, “ali vlasti slabo nadgledaju društvene medije jer nijedna agencija nema mandat za to”.

Izvještaj preporučuje da novi crnogorski Zakon o medijima, koji je u pripremi, ovlasti državnu agenciju da nadgleda i sankcioniše slučajeve govora mržnje na mreži.

Jakša Backović, Rukovodilac Grupe za visokotehnološki kriminal u crnogorskoj Upravi policije, rekao je za BIRN da je to moguće.

”Postoji mogućnost formiranja agencije za informacionu bezbjednost koja bi imala nadležnost i dozvolu za filtriranje i blokiranje sadržaja, ali određenog sadržaja, a ne cijelih mreža”, rekao je Backović.

Backović
Backovićfoto: Jelena Jovanović

”To bi značilo da, ako blokiramo nečiji profil ili određeni sadržaj, njemu se ne može pristupiti iz Crne Gore”.

”Moglo bi se raditi na unapređenju međunarodne saradnje, u smislu razmjene podataka i potpisivanja ugovora sa raznim centrima, internet provajderima i slično. To bi omogućilo brži odgovor a vlasniku preduzeća brže i lakše gašenje portala”.

Prema Backovićevim riječima, između 1. novembra 2019. i 15. aprila 2021. godine policija je pokrenula 64 slučaja koja se odnose na izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, izazivanje panike i nereda i ugrožavanje bezbjednosti na Internetu.

Bilo je i slučajeva koji su se odnosili na onlajn objave u vezi sa pandemijom COVID-19.

Između marta 2020. godine i januara 2021. godine, 13 predmeta je stiglo do sudova. U aprilu su izrečene zatvorske kazne protiv dvije osobe pod optužbom za podsticanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, uključujući i Jovanovića iz Nikšića. U maju i junu su po istoj optužbi osuđene četiri osobe, od kojih su tri poslate u zatvor, a četvrta je dobila uslovnu osudu.

Babović, aktivista civilnog društva, rekao je da je neophodno da krivci počnu da odgovaraju i da mediji i “mediji” “odustanu od senzacionalizma”.

”Rješenje je svakako pravda”, rekao je.

”Kada se državni aparat pokaže neutralnim, a zakoni se primjenjuju na sve, to će biti značajan korak ka normalizaciji mreže, tj. javnosti”.

”Opasna igra”

Abazović, potpredsjednik Vlade, rekao je da je kriv DPS.

”U Crnoj Gori je sada na sceni opasna igra bivše vlasti”, rekao je, optužujući DPS da provociranjem sukoba pokušava da se vrati na prijesto.

”Zakoni moraju biti usklađeni sa modernim trendovima”, rekao je on, “a Ministarstvo unutrašnjih poslova ojačaće Grupu za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala kako bi građani mogli biti zaštićeni i na internetu”.

”Ovdje ne govorim o ugrožavanju slobode govora, već o zloupotrebi slobode govora”, rekao je Abazović za BIRN.

Abazović
Abazovićfoto: Savo Prelević

On je upozorio na opasnost da se mržnja na mreži pretvori u nasilje van mreže.

U aprilu, u opštini Bijelo Polje, na sjeveroistoku Crne Gore, izvjestan broj ljudi sa nadvožnjaka je prosuo kante pune fekalija na pristalice takozvanog Patriotskog komitskog saveza, PKS, crnogorske nacionalističke organizacije osnovane nakon pada DPS-a sa vlasti 2020. godine.

Incident, koji je izazvao negodovanje na društvenim mrežama, uslijedio je nakon protesta PKS-a u kojima su njihove pristalice blokirale puteve širom zemlje zbog Vladine odluke da pojednostavi procedure za dobijanje crnogorskog državljanstva.

Demonstranti su 8. aprila u mjestu Bogetići povrijedili crnogorskog vojnika i opkolili Vladin automobil u kojem je bila kćerka premijera Zdravka Krivokapića.

Bogetići incident
foto: Screenshot

Pokušavajući da se progura kroz gužvu, automobil je povrijedio dvojicu demonstranata.

”Vidjeli smo pojedinačne slučajeve kao u Bijelom Polju ili Bogetićima, gde ljudi snimaju incidente i emituju ih uživo na društvenim mrežama, pa se prosto nameće pitanje - da li bi ispoljavali netrpeljivost jedni prema drugima da nemaju publiku?”, pitao je Abazović.

”Ako se tenzije ne smanje, to može biti opasno, ali učinićemo sve da do toga ne dođe i da Crna Gora sačuva svoj mir i multietničku harmoniju”, rekao je on.

”Ova Vlada neće dozvoliti nikome da prolije krv svojih građana kako bi ojačali svoj vlastiti politički rejting”.

Dugoročno rješenje? Borba protiv siromaštva, korupcije

”Srbe na vrbe”, poziv na linč koji je čovjek iz Nikšića uputio prije prošlogodišnjih izbora, postao je posebno raširen među takozvanim komitama.

A ni političari nisu iznad svađe.

Krajem marta, Adnan Muhović, bivši visoki opštinski zvaničnik u Petnjici na sjeveru Crne Gore, zaprijetio je u objavi na Fejsbuku da će organizovati “traktorijadu” za Srbe iz Crne Gore, što je očigledno aluzija na kolone traktora, koje su prevozile desetine hiljada Srba i njihovih ličnih stvari iz Hrvatske na kraju hrvatskog rata 1991-95, bježeći od hrvatske vojne ofanzive.

Adnan Muhović, objava
foto: Screenshot

Javni službenici koristili su društvene medije da kritikuju izbjeglice koje su devedesetih godina pobjegli od ratova negdje u bivšoj Jugoslaviji i potražili sigurnost u Crnoj Gori.

”Mislim da je vrijeme da nam zahvalite i polako se pakujete”, napisala je početkom aprila na Fejsbuku Zoja Đurović, direktorka podgoričke Umjetničke škole za muziku i balet.

”Ko radi protiv svog domaćina, koji ga je prigrlio, nije ni ljudski ni hrišćanski”.

Đurović je kasnije obrisala objavu i izvinila se, ali je ipak smijenjena.

Politički analitičar Marko Begović rekao je da su društveni mediji, posebno Tviter, postali “osnovna komunikaciona platforma” političara i vlade, a od prošlogodišnjih izbora koristili su je da pojačaju tenzije.

”U ovom relativno kratkom periodu od 30. avgusta, promjena političke moći nije dovela do smirivanja tenzija ili smanjenja polarizacije”, rekao je Begović za BIRN.

”Suprotno tome, političari s obje strane nastavili su s nepromišljenom i zapaljivom retorikom, jer sistem odgovornosti ne postoji. Dakle, umjesto da se fokusiramo na tešku egzistencijalnu situaciju, rasprava se nastavlja oko pitanja koja značajno dijele naše društvo”.

Psiholog Radmila Stupar Đurišić rekla je da siromaštvo bilo okidač da se oslobodi akumulirana mržnja među nacijama - ne samo ekonomsko, nego siromaštvo znanjem, mudrošću, ljubavlju prema bližnjem, poštovanjem...

”Siromašan čovjek je pun jada i jedan”, rekla je Stupar Đurišić za BIRN.

”Odatle je lako širiti mržnju”.

Radmila Stupar Đurišić
Radmila Stupar Đurišićfoto: Privatna arhiva

Pandemija COVID-19 dovela je ljude da postanu još osjetljiviji na one koji bi mogli tražiti da okrive “drugog”.

”Pandemija je pokazala koliko smo krhki”, rekla je.

Ona je “oslabila naše mentalne kapacitete da uvidimo kako neko igra igre moći i pokušava da manipuliše masama”.

I Begović je rekao da rješenje vidi u nastojanju da se riješe dugogodišnja pitanja javnih finansija i korupcije, koja su se pogoršala pod dugom vladavinom DPS-a.

”Na kraju, ne smijemo biti iznenađeni neozbiljnošću i neodgovornošću političkih predstavnika, jer im ova situacija savršeno odgovara - njihov status, finansije i kvalitet života nisu dovedeni u pitanje. Zbog toga je hitno potrebna potpuno drugačija politička platforma, koju, međutim, neki akteri slabo zagovaraju”, rekao je.

”Ovaj novi odnos države trebalo bi da fokus usmjeri na rješavanje egzistencijalnih izazova, konsolidaciju javnih finansija i pružanje sistematskog odgovora na korupciju. Ovo bi ublažilo ove, rekao bih, imaginarne podjele unutar društva”.