"napadom na Knin počeo dugo pripremani egzodus Srba iz Krajine"

Milaš: Žrtve i preživjeli "Oluje" nevidljivi za institucije svih zemalja u regionu

"Za nekoliko dana protjerano je oko 250.000 ljudi, uglavnom u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i ostale zemlje nekadašnje Jugoslavije, a hiljade kuća i ostalih objekata je spaljeno. Do danas se veliki broj izbjeglih nije vratio u područja iz kojih su prognani", kazali je Milaš

9336 pregleda 1027 reakcija 44 komentar(a)
Foto: CGO
Foto: CGO

Akcija “Oluja” predstavlja jedno od najsurovijih i najmasovnijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ u sukobima 1990-ih, a ostaje i zločin za koji još niko nije odgovarao, kazala je Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Poručila je da žrtve, preživjeli i porodice ubijenih i nestalih tokom „Oluje“ nevidljive su žrtve za institucije svih zemalja u regionu, bilo da danas žive u Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori oni nemaju nikakvu materijalnu, zdravstvenu ni psihosocijalnu podršku institucija.

Oni su odali počast nevinim žrtvama zločina koji su se desili tokom operacije „Oluja“, koja je sprovedena od 4. do 7.avgusta 1995.godine, i kako navode, koriste priliku da ponovo pozovu sve vlasti u regionu na djelotvorno suočavanje s prošlošću.

"Podsjećamo, prije 26 godina, napadom na Knin, u zoru 4.avgusta 1995.godine, počeo je dugo pripremani egzodus Srba iz Krajine. U vojno-policijskoj operaciji hrvatskih jedinica “Oluja”, izvršeni su sistemski zločini prema civilnom stanovništvu srpske nacionalnosti i njihovoj imovini. Za nekoliko dana protjerano je oko 250.000 ljudi, uglavnom u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i ostale zemlje nekadašnje Jugoslavije, a hiljade kuća i ostalih objekata je spaljeno. Do danas se veliki broj izbjeglih nije vratio u područja iz kojih su prognani", kazali je Milaš.

Ističe da je prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, do kraja 1995.godine, ubijeno oko 400 Srba koji su odlučili da ostanu u svojim kućama.

Dodaje da su pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) su 2008. godine za zločine nad srpskim stanovništvom u „Oluji“ optuženi Ante Gotovina, zapovjednik Zbornog područja Hrvatske vojske Split i glavni operativni zapovjednik operacije “Oluja” u južnom dijelu područja Krajina, zatim Ivan Čermak, zapovjednik Zbornog mjesta Knin i Mladen Markač, zapovjednik Specijalne policije MUP-a Republike Hrvatske.

"Prvostepenom presudom, iz 2011. godine, Gotovina i Markač su osuđeni na 24 i 18 godina zatvora za ratni zločin i zločine protiv čovječnosti, dok je Čermak oslobođen, da bi nakon žalbe, naredne godine, Gotovina i Markač bili oslobođeni od krivične odgovornosti. Ova presuda je izazvala dosta kontraverzi jer su Raspravno i Žalbeno vijeće MKSJ – na osnovu istih činjenica i istog prava – došli do dijametralno suprotnih zaključaka o ključnim pitanjima o kojima su se na suđenju sporili optužba i obrana. Međutim, važno je naglasiti da ti zaključci ne dovode u pitanje utvrđene činjenice o tome šta se, zapravo, dogodilo tokom i nakon operacije “Oluja”", poručila je Milaš.

"Žrtve, preživjeli i porodice ubijenih i nestalih tokom „Oluje“ nevidljive su žrtve za institucije svih zemalja u regionu. Bilo da danas žive u Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori oni nemaju nikakvu materijalnu, zdravstvenu ni psihosocijalnu podršku institucija. U martu 2020. godine, u Srbiji je usvojen Zakon o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica, ali ni u njemu žrtve iz operacije „Oluja“ nisu prepoznate kao civilni invalidi rata", objašnjava Milaš.

Dodaje da će tokom sedmice obilježavanja 26 godina “Oluje”, CGO učestvovati i u regionalnoj online kampanji koju organizuje Centar za tranzicijsku pravdu SENSE. Kampanja se sastoji od pet narativa – Cilj operacije "Oluja”; Svrha granatiranja; Ubistva; Pljačke i uništavanje imovine; Sprječavanje povratka.

Preporučujemo za Vas