Zatvoriće škole i rudnik i zabraniti vožnju automobila

Postupanje u periodu u kojem postoji opasnost od prekoračenja praga upozorenja ili je prag upozorenja prekoračen sastojao bi se od šest koraka
189 pregleda 8 komentar(a)
Pljevlja, zagađenje vazduha, Foto: Goran Malidžan
Pljevlja, zagađenje vazduha, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 13.11.2017. 20:14h

Ukoliko trajanje prekoračenja sumpor dioksida u Pljevljima bude duže od 12 časova dnevno - biće zatvoren Rudnik uglja, obustavljena nastava u školama i vrtićima i zabranjeno kretanje privatnih automobila čiji motori koriste dizel gorivo.

To je predviđeno Kratkoročnim akcionim planom za opštinu Pljevlja u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor dioksid (SO2), koji je donijela Agencija za zaštitu životne sredine (EPA).

“Statistika podataka za PM10 čestice pokazuje da je prošle godine bilo 364 mjerenja, a zabilježeno je 181 prekoračenje dozvoljenih 50 mikrograma po metru kubnom. Najgore je bilo 2012, kada je rađeno 338 mjerenja, a bilo je 217 prekoračenja. Što se tiče SO2, 2015. bilo je 316 mjerenja koja su trajala 24 sata i 18 prekoračenja dozvoljenih 125 mikrograma, da bi 2016. sa 252 mjerenja izmjereno 21 prekoračenje”, piše u Planu.

Prema riječima generalne direktorice Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja Ivane Vojinović, prag upozoravanja za SO2 smatra se prekoračenim kada izmjerene srednje satne koncentracije prelaze 500 mikrograma po metru kubnom i to u roku od tri uzastopna sata, dok je stanje pripravnosti koje označava postojanje rizika od prekoračenja u praksi utvrđeno kao prekoračenje 80 odsto vrijednosti praga upozoravanja (400 mikrograma) tokom tri uzastopna sata.

“Vrlo je važno naglasiti da u Pljevljima, od kad se mjeri koncentracija zagadjujucih materija na automatskim mjernim stanicama, nikada nije došlo do prekoračenja praga upozoravanja (koji iznosi 500 mikrograma tokom tri uzastopna sata. Međutim, u januaru 2017. godine imali smo jednu situaciju kada je taj rizik postojao, dakle koncentracije su tokom dva uzastopna sata prelazile vrijednost od 80 odsto od uspostavljenog praga. Zbog pojačane odgovornosti prema građanima Pljevalja, ova situacija pokrenula je izradu Kratkoročnog plana”, kazala je Vojinovićeva.

U Planu piše da je uspostavljena mreža institucija kako bi se reagovalo na vrijeme - Agencija, Ministarstvo, Opština, MUP, ekološka inspekcija, Zavod za hidrometeorologiju, Institut za javno zdravlje (IJZ), Arhus centar Pljevlja, Ministarstvo ekonomije, Termoelektrana, Rudnik uglja i Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI). Postupanje u periodu u kojem postoji opasnost od prekoračenja praga upozorenja ili je prag upozorenja prekoračen, kako je predviđeno, sastojao bi se od šest koraka.

U prvom objavljuje se stanje pripravnosti i obavještavanje mreže institucija, koje dobijaju informaciju o izmjerenim koncentracijama koje su iznad 80 odsto praga upozoravanja. Tada se izdaje upozorenje velikim zagađivačima da se pripreme za moguću privremenu obustavu rada. TE treba da obezbijedi dovoljne zalihe uglja, za slučaj privremene obustave isporuke uglja i da dostavlja Agenciji satne podatke o emisijama izmjerenim automatskim analizatorima instaliranim na dimnjaku. “Drugi korak je obavještavanje javnosti. IJZ intenzivira aktivnosti izdavanje preporuka za zaštitu zdravlja tokom visokog prisustva zagađujućih materija u vazduhu. Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju vrši analizu meteorološke situacije i dostavlja izvještaje mreži institucija. CETI vrši dodatne provjere statusa rada instrumenata. Opštinski tim za upravljanje u vanrednim situacijama je u stanju pripravnosti i izdaje saopštenje za građane putem lokalnih medija. Veliki zagađivači su u stanju pripravnosti”.

Treći korak se proglašava u slučaju prekoračenja od tri sata.

“Opštinski tim izdaje apel građanima. Obavještava se Direktorat za vanredne sitaucije i MUP da je nastupilo prekoračenje i da je na snazi treći korak. Opštinski tim u koordinaciji sa policijom uvodi zabranu kretanja za teretna vozila ukupne mase preko 3,5 tone u određenom vremenu na određenim saobraćajnicama. Rudnik uglja zaustavlja svu mehanizaciju koja je na dizel pogon, kao i rad na kompletnoj otkrivki Jagnjilo”, predviđeno je Planom.

U slučaju da prekoračenja traju više od 12 časova, prelazi se na sljedeći koraka, tokom kojeg Rudnik zaustavlja otkopavanje i miniranje na aktivnom kopu.

“Pokreće se procedura obustavljanja rada kotlarnica snage iznad jednog megavata. Uvodi se zabrana kretanja motornih vozila čiji motori koriste dizel gorivo, osim za vozila policije, hitne pomoći, vatrogasna vozila, vozila sa diplomatskim tablicama, ministarstva odbrane i MUP, taksi udruženja i ostala vozila sa odobrenjem. Privremena obustava nastave u školama i vrtićima. Uvodi se pojačani nadzor nad zdravljem stanovništva. Ukoliko je prekoračenje SO2 praćeno prekoračenjima koncentracija i PM čestica preporučuje se upotreba zaštitnih maski za boravak na otvorenom prostoru.

Preporučuje se upotreba prečistača vazduha u domaćinstvima, u zatvorenim postorijama, kao i upotreba prečistača vazduha u javnim objektima. Kol centar Doma zdravlja Pljevlja uspostavlja 24-časovno dežurstvo”, predviđeno je Planom. Peti korak se uvodi u slučaju trajanja prekoračenja više od 24 časa, kada je, uz postojeće mjere, predviđena totalna obustava rada kotlarnica, da TE radi smanjenom snagom bloka, a Rudnik obustavi isporuku uglja. Šesti korak je prestanak sprovođenja mjera i povratak na normalno stanje.

“Imajući u vidu da Plan obuhvata sve mjere koje je moguće u kratkom roku sprovesti vjerujemo da će, u slučaju da se javi situacija koja označava prekoračenje ili rizik od prekoračenja pragova upozoravanja za SO2, dati željene rezultate, a to je smanjenje nivoa emisija SO2 značajnije ispod granične vrijednosti, identifikovanje uzroka prekoračenja i, što je najvažnije, obezbjeđenje zaštite javnog zdravlja i životne sredine”.

U izradi Plana učestvovale su i NVO Breznica i Green Home.

Duže izlaganje SO2 može izazvati respiratorne bolesti

Dugoročno izlaganje SO2 može izazvati respiratorne simptome i bolesti. Osobe sa astmom su najviše o sjetljive na SO2, a i ljudi sa drugim hroničnim plućnim ili kardiovaskularnim bolestima, djeca i starije osobe, mogu takođe biti pogođeni ovim efektima.

S obzirom na to da je SO2 teži od vazduha, da djeca udišu veću količinu vazduha za svoju tjelesnu težinu i imaju više fizičke aktivnosti u odnosu na odrasle, oni su naročito izloženi ovom gasu.

Štetni uticaj SO2 povećava kada je istovremeno povećana koncentracija praškastih čestica ili drugih štetnih zagađujućih materija u vazduhu.

Najveći izvor emisija SO2 je sagorijevanje fosilnih goriva u energetici, odnosno TE Pljevlja, kao i sagorijevanje fosilnih goriva u kotlarnicama za grijanje stambenih i javnih objekata.

Bonus video: