Inspekcija žmuri za desetine jahti: Strogoću treniraju na domaćim nautičarima

Državni i lokalni organi nastavljuju da igraju ping-pong sa zahtjevom kompanije Briv Construction iz Kotora da im se omogući da u dijelu Tivatskog zaliva zapadno od ostrva Sveti Marko, može usidriti nekoliko svojih hidrograđevinskih plovila u vrijeme dok se ti brodovi ne koriste u svojoj redovnoj namjeni - izgradnje obalne infrastrukture i drugih objekata na moru i obali

22216 pregleda 210 reakcija 1 komentar(a)
Dio Brivovih brodova usidrenih u uvali Solila, Foto: Siniša Luković
Dio Brivovih brodova usidrenih u uvali Solila, Foto: Siniša Luković

Dok Inspekcija sigurnosti plovidbe iz Kotora povremeno novčano kažnjava Briv Construction jer se neka od njegovih plovila poput remorkera “Krsto” navodno sidre protivno odredbama Zakona o sigurnosti plovidbe koje ne dozvoljavaju ukotljavanje brodova na zabranjenim mjestima, odnosno van djelova akvatorijuma koji su zvanično proglašeni za sidrišta, istovremeno ta inspekcija žmuri na identično postupanje nekoliko desetina stranih i domaćih nautičara koji svoje jahte takođe sidre na svim mogućim i nemogućim mjestima širom Tivatskog zaliva.

Državni i lokalni organi nastavljuju da igraju ping-pong sa zahtjevom kompanije Briv Construction iz Kotora da im se omogući da u dijelu Tivatskog zaliva zapadno od ostrva Sveti Marko, može usidriti nekoliko svojih hidrograđevinskih plovila u vrijeme dok se ti brodovi ne koriste u svojoj redovnoj namjeni - izgradnje obalne infrastrukture i drugih objekata na moru i obali.

Nadležnim državnim inspekcijama ne pada na pamet da pregledaju brodove i vide kako oni postupaju sa otpadnim vodama i čvrstim otpadom koji putnici i posada na usidrenim jahtama svakodnevno generišu, ali je zato Ekološka inspekcija još proljetos od Briv Constructiona zatražila da ta kompanija obavezno mora sprovesti proceduru odlučivanja o potrebi izrade procjene uticaja na životnu sredinu zato što je nekoliko njenih plovila mjesecima usidreno u uvali Solila u blizini tivatskog naselja Brdišta, u akvatorijumu koji je van uobičajenog plovnog puta.

Postupajući po mišljenju EPA, Briv se prije dvadesetak dana obratio Sekretarijatu za uređenje prostora sa zahtjevom za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za privremeno sidrište svojih plovnih objekata. Međutim, opštinski Sekretarijat Tivta se oglasio nenadležnim za ovaj zahtjev i uputio ga, kako su u rješenju naveli ‘na dalji rad i postupanje nadležnom organu - Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine iz Podgorice’”

To je, imajući u vidu činjenicu da je ovo tema koja se prvenstveno tiče Zakona o sigurnosti plovidbe jer sidrenje brodova nije nikakva izgradnja privremenog ili stalnog objekta na moru, potpuni nonsens. Ipak, ekološka inspektorka Slavena Vuković nije uvažila stav kotorske kompanije da usidreni brod na moru nije i ne može biti građevinski objekat ili aktivnost za koje treba raditi elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Inspektorka je u zapisniku čak mobilne pilone za fiksiranje hidrograđevinskih plovila za dno mora prilikom izvođenja radova, a kojima su opremljeni neki od pontona Briv Constructiona, tom prilikom zamijenila za navodne šipove koji su, po njoj, pobodeni u morsko dno radi vezivanja brodova.

Briv je na rješenje inspektorke uložio žalbu, ali ju je drugostepeni organ - Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma odbacilo kao neosnovanu, tvrdeći da Uredba o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu, podrazumijeva i “insfrastrukturni projekat - sidrenje brodova”.

”Naime, na Listi II Uredbe pod tačkom 12 (h) naveden je projekat - drugi tipovi luka, uključujući luke za ribarske brodove, jahte uključujući mola za trajekte, kao i infrastrukturne pristanišne objekte”, navodi se u odluci Ministarstva da odbije žalbu kotorske kompanije koja inače, ima najveću flotu specijalizovanih hidrograđevinskih plovila u državi.

Ministarstvo je Briv uputilo da se za odluku o izradi elaborata procjene uticaja na životnu sredinu sidrenja svojih brodova u Tivatskom zalivu obrati “organu lokalne uprave nadležnom za poslove zaštite životne sredine”. Briv je na ovakvo rješenje Ministarstva podnio tužbu Upravnom sudu ukazujući da je sidrište, po Zakonu u pomorskoj sigurnosti, za te namjene uređeni i određeni dio mora, a ne obale koja je neophodna da bi se pravila bilo kakva luka na kojoj, kao objektu za koji je potrebna procjena uticaja na životnu sredinu, u svojim postupanjima prema povom problemu, neosnovano insistiraju Ekološka inspekcija i Ministarstvo.

Briv je potom krajem juna zatražio i zvanično izjašnjenje Agencije za zaštitu prirode i životne sredine (EPA) o ovom problemu i od tog državnog organa 15. juna dobio mišljenje da su to što traži sidrište za svoje brodove “aktivnosti u morskoj sredini koje mogu imati uticaja na morski ekosistem” i da je stoga kotorska firma dužna da “sprovede postupak procjene uticaja na životnu sredinu kod organa nadležnog za poslove zaštite životne sredine”.

EPA inače, ovakva mišljenja do sada nije davala na veoma izraženu praksu dugotrajnog sidrenja na desetine većih i manjih jahti širom Tivatskog zaliva, pa čak i na mjestima gdje je na dnu evidentirano prisustvo zaštićene morske trave - posidonije.

Postupajući po mišljenju EPA, Briv se prije dvadesetak dana obratio Sekretarijatu za uređenje prostora sa zahtjevom za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za privremeno sidrište svojih plovnih objekata. Međutim, opštinski Sekretarijat Tivta se oglasio nenadležnim za ovaj zahtjev i uputio ga, kako su u rješenju naveli “na dalji rad i postupanje nadležnom organu - Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine iz Podgorice”.

Bonus video: