Za ujede plaćeno 1,8 miliona eura

Azil u Nikšiću nije riješio problem napuštenih pasa

Za posljednjih sedam-osam mjeseci broj pasa na ulicama Nikšića je porastao za oko 30 odsto, a kao mogući razlog navode se neodgovorni vlasnici, ali i dovoženje pasa iz drugih opština

11501 pregleda 142 reakcija 13 komentar(a)
Foto: Svetlana Mandić
Foto: Svetlana Mandić

Nikšić je jedina opština u Crnoj Gori koja vrši besplatno sterilizaciju i kastraciju pasa. Međutim, Nikšić je vjerovatno i jedina opština u Crnoj Gori gdje broj pasa lutalica raste iz godine u godinu. Prema riječima Vesne Dacić, predsjednice nikšićkog Udruženja za zaštitu životinja, za posljednjih sedam-osam mjeseci broj pasa na ulicama je porastao za oko 30 odsto, a kao mogući razlog navodi neodgovorne vlasnike, ali i dovođenje pasa iz drugih opština.

”Nikšić je prepoznat po kontrolisanoj populaciji pasa, koji su vakcinisani, sterilisani, kastrirani, mirni i socijalizovani. Ideja civilnog sektora je da za dvije godine krenemo u kontrolu domaćinstava, da vlasnicima pasa uz obavezujuće čipovanje ponudimo sterilizaciju i kastraciju, kao i da se formira slobodna zona od nekoliko hiljada kvadrata gdje bi psi bili ograđeni, sa kućarama i gdje bi se slobodno kretali”, kazala je Dacić.

Smatra da bi odgovorno vlasništvo, kaznene odredbe i slobodna zona, tzv. rezervati, doveli do smanjenja broja pasa lutalica. Podsjeća da je azil, koji se nalazi u selu Brestice, 22 kilometra od centra grada, kapaciteta 50 pasa i da se može proširiti samo za još 20.

”Azil je sada funkcionalan. Imamo tamo sve što je potrebno. Samo taj karantin fali i dobili su rok da ga do 1. decembra završe i moje mišljenje je da će to biti završeno. Mislim da bi trebalo ići na slobodne zone bliže gradu jer onda imate mogućnost da i volonteri pomažu lokalnoj samoupravi. Maltene svaka mjesna zajednica u prigradskom ili ruralnom području može imati tu slobodnu zonu za 10–20 pasa. To bi se osjetilo i po broju pasa na ulici”, smatra Dacić.

I upravnik azila, Goran Đurišić, koji je na toj funkciji sedam mjeseci smatra da proširivanje kapaciteta azila za još 20 pasa neće promijeniti stanje na ulicama i da su rezervati najbolje rješenje.

”Sistem cijeli je zatajio. U tom lancu ako jedan iz sistema zataji, ništa uradili nijesmo. Mislim da su rezervati rješenje, ali ne jedan jer on neće riješiti problem. Samo u prošloj godini je starilisano i kastrirano 500 pasa, a sve je veći broj pasa na ulici. Problem je vjerovatno što ih dovoze iz drugih opština, ali najveći problem su vlasnički psi. Zatajili su Komunalna policija i veterinarska uprava. Prije tri godine je donijeta odluka da svi psi moraju biti čipovani. Mislim da u Nikšiću nema 20 vlasničkih pasa čipovanih”, istakao je Đurišić.

Tvrdi da stanje u azilu nije idealno, ali je mnogo bolje nego što je bilo ranije, da sada umjesto jedne imaju tri cisterne, da su napravljena dva kaveza za štenad, urađena zona za istrčavanje pasa, nove instalacije. Fale karantin i ograda i ističe da azil 2015. nije smio ni da bude otvoren bez karantina.

”Veterinarska inspekcija je naložila da se urade karantin i ograda i u pravu su. Treba vidjeti ko je dozvolio da se pusti u rad azil bez toga. Prije mjesec i po je bio čovjek iz Amerike, iz Međunarodne mreže za životinje, koji je dolazio i 2018. i ne može da vjeruje da je to isti azil. Kaže da je mnogo toga urađeno, voljan je da pomogne oko izgradnje karantina i ograde. Slobodno mogu reći da su sada u azilu humaniji uslovi za pse”, kazao je Đurišić i dodao da je za sedam mjeseci, od kako je upravnik, udomljeno 12 pasa.

Veterinar Nebojša Gorašević ističe da azil i za 300 pasa ne bi riješio problem, ukoliko se istom ne priđe sistemski i ne uvežu se sve institucije.

”Prije svega treba voditi računa o odgovornom vlasništvu, o kontroli reprodukcije životinja, o registru lovačkih pasa, o sterilizaciji, kastraciji, udomljavanjima, o obrazovanju i edukaciji stanovništva, o insistiranju na odgovornom vlasništvu sa svim sankcijama koje su predviđene zakonski. Bez svega ovoga samo gubimo vrijeme i za razna mešetarenja se otvaraju prostori. Bez obzira na to što postoji pozitivna energija i želja da se riješi problem, gubi se mnogo vremena, ulaže se mnogo novca, a rezultata nema. Sa ovim azilom od prvog momenta je izgleda najvažnije bilo da se povuče mnogo novca a da se ne dobiju neki rezultati. Trebalo bi sve to dobro izanalizirati, ojačati saradnju između Uprave za bezbjednost hrane, veterine i fitosanitarne poslove i lokalnih samouprava i krenuti konačno da svi rade svoj posao”, poručio je Gorašević.

I predsjednik Opštine, Marko Kovačević, smatra da je u azil uloženo mnogo sredstava, preko milion i po, a da su za to dobili ograničene kapacitete za 50 pasa, bez mogućnosti nekog većeg proširenja, azil bez karantina.

”Možda je najbolje rješenje da se napravi novi azil, sa mnogo većim kapacitetom, ili rezervat”, kazao je Kovačević.

Za ujede pasa plaćeno 1,8 miliona eura

Opština na ime odštete za ujed pasa plati godišnje i do 250 hiljada eura i po tom osnovu je u posljednih šest-sedam godina isplatila 1,8 miliona eura. Iz Udruženja za zaštitu životinja ističu da su primjetne zloupotrebe, kada su ujedi pasa u pitanju, i da je alarmantno to da je u 71 odsto tužbi ljekarske izvještaje potpisao jedan ljekar, a da sporove protiv Opštine u ime građana zastupaju tri ista advokata.

U Nikšiću su više puta trovani psi. Posljednji put se to dogodilo u septembru kada je otrovano 14 pasa, od kojih su četiri uginula. Zbog toga Korina animals, Udruženje za zaštitu životinja i veterinarska ambulanta Family Vet svake sedmice organizuju protestne šetnje, a od nikšićkog tužilaštva i Centra bezbjednosti zatražili su da im dostave izvještaje o rasvjetljavanju tih događaja.

Nažalost, nijesu rijetki slučajevi i da psi lutalice napadnu stada, kao što se nedavno desilo sa stadom uzornog domaćina Zlatka Nikolića kome su psi zaklali četvoro jagnjadi i ranili dvadesetak.