Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija posvećeno je efikasnijem unapređenju programa digitalne transformacije, kao i pružanju bolje komunikacije, prekogranične saradnje i razmjene podataka sa regionom, Evropskom unijom, preduzećima, civilnim sektorom u cilju zadovoljavanja potreba građana.
To je, na otvaranju IV Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, saopštila ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić.
Ona je kazala da su u tom resoru na čijem je čelu predvidjeli ambicioznu mapu puta koja ima za cilj da poboljša načine interakcije ljudi sa vladom i obezbjedi bolji pristup uslugama, a istovremeno izgradi digitalno osnažene talente i radnu snagu i podstiče digitalnu ekonomiju.
„Naš tim čvrsto vjeruje u oslobađanje moći državnih podataka i tehnologije za podsticanje inovacija u našoj zemlji i regionu i poboljšanje kvaliteta usluga ljudima kojima služimo“, istakla je Srzentić.
Kazala je da se Digitalni samit održava u vrijeme globalno izazovne situacije, ističući da je posebno važno da se na Zapadnom Balkanu udruže snage, povežu tačke, razmijene iskustva i naučene lekcije o implementaciji ranije odobrenih sporazuma i obaveza, kao i kao nove perspektive i područja za saradnju – „sve u korist i kvalitet života naših građana“.
Govoreći o dugoročnom ekonomskom oporavku, Srzentić je kazala da građani Crne Gore teže podršci i povezivanju, a da pritom njihovi podaci budu sigurni, zaštićeni i dostupni.
„Prva crnogorska Strategija digitalne transformacije i Strategija sajber bezbjednosti, koja je u potpunosti usklađena sa ciljevima evropske digitalne decenije, jedna su od glavnih prekretnica u tome kako ćemo to ostvariti“, rekla je Srzentić.
Najavila je da će Ministarstvo pokrenuti „Montenegro Digital“, mali startup unutar vlade koji će okupiti neke od najsjajnijih digitalnih talenata sa vrhunskim državnim službenicima u nastojanju da izgrade pogodnije, pouzdanije i pristupačnije državne usluge, štedeći stanovnicima Crne Gore i vrijeme i novac.
„Ove jeseni pokrećemo Digitalnu akademiju i uspostavljamo standardni nastavni plan i program otvorenog koda koji odražava osnovne vještine, kompetencije i sposobnosti potrebne za omogućavanje istinski digitalnog javnog servisa 21. vijeka, akademske zajednice i civilnog sektora opremljenog za suočavanje sa novim izazovima“, rekla je Srzentić.
Generalna sekretarka, Savjet za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu, kazala je da ćemo ovu godinu pamtiti kao godinu tranformacije na Zapadnom Balkanu, navodeći da je uspješno realizovan besplatan roming za države tog područja.
Smatra da su napori na razvoju infrastrukture ključni.
„Sve zemlje Zapadnog Balkana napreduju, ali još uvijek zaostajemo za onim što naše kolege su ostvarili u EU. Što se tiče digitalnih vještina, dvije trećine osoba nemaju dovoljno vještina da koriste digitalni svijet. Jedna petina koristi internet da bi se povezala“, navela je Bregu.
Ocijenila je da je Digitalna transformacija proces koji zahtjeva investiranje u ljude, tehnologiju, sisteme i procese kako bi poboljšali način na koji ljudi imaju interakciju sa digitalnim sistemom.
„To je proces koji zahtjeva da razmišljamo van okvira, kako bismo iskoristili sve benefite tehnoloških promjena“, rekla je Bregu.
Generalni direktor, DG CONNECT, Evropska komisija Roberto Viola, ukazao je na značaj digitalnih vještina, navodeći da će za deset godina biti neophodne za posao.
„Biće potrebno da svako vlada vještinama koje se tiče digitalnog poslovanja. To je važno uključiti u obrazovne planove i nastavni sistem kako bismo se suočili sa izazovima budućnosti na uspješan način“, rekao je Viola.
Ocijenio je da bez odgovarajuće infrastrukture i povezanosti nema digitalnog društva, navodeći da je to pokazala pandemija koronavirusa.
„Zbog toga je važno da kao Evropa postignemo ciljeve do 2030. godine - da svi građani imaju pristup internetu po povoljnih tarifama, da imaju visoku brzinu i da ona bude lako dostupna na svakom mjestu“, rekao je Viola.
Državna sekretarka, Federalni ministarstvo za ekonomska pitanja i energetiku, SR Njemačka Claudia Dörr-Voss, rekla je da je Digitalni samit podstakao dijalog stejkholdera i prekinuo naplatu rominga što je poboljšalo kvalitet života građana u regionu.
„Za vlade Zapadnog Balkana biće važno kanalisati pretpristupnu pomoć i održive projekte. Kako se budu odvijali procesi digitalizacije, moramo osigurati da sve grupe društva imaju priliku da budu dio ovog procesa. Ovo zahtjeva promjene u javnoj upravi“, rekla je Dörr-Voss.
Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Henri P. Kluge, istakao je da su pristupi bazirani na istraživanju podataka ključni za buduću spremnost za pandemiju, adekvatne reakcije i efiksnu primarnu zdravstvenu zaštitu.
„To je od suštinske važnosti kako bi se zdravstvo transformirsalo od reaktivnog sistema koji gasi požare, kakav je sada slučaj, u sistem koji anticipira potencijalne tačke da može doći do požara i sprječava ga“, rekao je Kluge.
Ukazao je da sam pristup podacima nije dovoljan, i da je podatke potrebno nadomjestiti novom kulturom u zdravstvenom sistemu koja prihvata nauku zasnovanu na podacima i analitici.
„Digitalna transformacija u zdravstvenom sistemu je jedan od ključnih elemenata za ubrzan proces evropskih integracija. Sada je pravi trenutak i moramo imati međusektorsku i prekograničnu saradnju kako bismo osigurali da digitalna transformacija ispuni obećanje za bezbjedne, efikasne i pravične zdravstvene usluge za život nakon COVID 19“, rekao je Kluge.
Zamjenik generalnog sekretara za digitalni razvoj, Ministarstvo za ekonomska pitanja i komunikacije, Estonija Siim Sikkut, kazao je da transformacija podrazumijeva da se promijeni način na koji radimo, navideči da je to suština
„Ako želimo da imamo dobre javne usluge, moramo imati one koje najbolje funkcionišu za korisnike. To je konstatan rad. Ako želimo da imao dobre politike, moramo da imamo dobre podatke. To znači dobar kvalitet podataka. Svi ti procesi moraju da se uspostave, zato su nam potrebne i regulative“, naveo je Sikkut.
Ocijenio je da je važno prvo uspostaviti osnov kako bi bili spremni za novije stvari i ambicioznije projekte.
„Poruka digitalne Estonije je da iako nemamo sve resurse, savršen plan, samo počnite. Čak i male stvari u pravom smjeru napraviće veliki uticaj“, istakao je Sikkut.
Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).
Domaćin i organizator ovogodišnjeg izdanja je Ministarstvo javne uprave digitalnog društva i medija ispred Vlade Crne Gore, dok je generalni sponzor kompanija M:TEL.
Želimo da idemo u pravom smjeru i za to su nam potrebne snažne osnove
Digitalna transformacija zahtjeva specifične vještine, ali je veoma važno postojanje uslova koji omogućavaju upotrebu novih metoda i načina rješavanja problema, kako bi građani dobili veće benefite, kazala je Srzentić panel sesiji „Jačanje i održavanje liderskih i digitalnih vještina (u Vladi)“.
Srzentić je istakla da građani Crne Gore zaslužuju Vladu koja ispunjava njihove potrebe u svakodnevnom životu.
„Ljudi u Crnoj Gori žele brzu digitalnu transformaciju. Želimo da idemo u pravom smjeru i za to su nam potrebne snažne osnove. Pored Digitalne strategije moramo se posvetiti izgradnji kapaciteta u Vladi i obezbijediti obuku državnim službenicima/cama“, kazala je Srzentić.
Istakla je da digitalna transformacija traži specifične vještine, ali ono što je važnije je da traži uslove koji omogućavaju inovaciju i modele koji omogućavaju upotrebu novih metoda i načina rješavanja problema, kako bi građani dobili veće benefite.
„Tako da to zahtjeva multidisciplinarni pristup tima koji sarađuje i koji koristi kulturu eksperimentisanja. Nijedan proces nije završen. Mi uvijek treba da dobijem povratnu informaciju od krajnjih korisnika, a onda da poboljšamo sisteme na osnovu toga. Ideja je da, nakon Samita, naš tim napravi retrospektivu, šta smo naučili, šta želimo da promijenimo. Tako da je potrebno moderno liderstvo, gdje su lideri tu da pruže obuku članovima tima“, kazala je Srzentić.
Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, Tatjana Matić, istakla je da je digitalizacija jedan od prioriteta toga ministarstva i Vlada Srbije ima za cilj da širokopojasnu infrastrukturu razvije kao osnovu za razvoj modernog društva i korišćenje digitalnih usluga.
“Radimo dalje na razvoju širokopojasne mreže kako bismo prevazišli digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja u Srbiji i da omogućimo pristup internetu svim domaćinstvima u Srbiji do 2025. godine. Bežična lokalna mreža je instalirana u preko 800 škola širom Srbije, a cilj je pokriti sve škole. Danas je širokopojasnoj mreži moguće pristupiti iz preko 1.600 škola širom Srbije i u vremenu pred nama biće dostupna većem broju institucija. Na ovaj način, preko 60 odsto učenika u Srbiji već ima pristup internetu u bezbjednom okruženju, i to je slučaj i sa studentima u akademskom okruženju”, rekla je Matić.
Srbija je prva u regionu, kako je kazala, usvojila Strategiju za razvoj digitalnih vještina za period od 2022. do 2024.
Nacionalna koordinatorka Nacionalne platforme za digitalno učenje Ministarstva prosvjete i nauke u Sjevernoj Makedoniji, Aleksandra Ruzin, rekla je da je jasna ključna uloga koju obrazovni sistemi mogu imati u digitalnoj transformaciji ekonomija.
“Veoma dugo postoji percepcija ograničenog potencijala u upotrebi digitalnih tehnologija u obrazovanju i ovo se naglo promijenilo sa pandemijom koronavirusa, jer je obrazovni proces bilo moguće nastaviti samo uz upotrebu digitalnih tehnologija. Upotreba digitalne infrastrukture sama po sebi ne garantuje da će se u školama na pedagoški ispravan način ta sredstva koristiti”, rekla je Ruzin.
Pojasnila je da nova tehnologija ne stvara obrazovanje, već su nastavnici ti koji treba da budu kvalifikovani da koriste tu tehnologiju, kao alatku za prenošenje znanja i kompetencija.
“Digitalna kompetencija je jedan od ključnih faktora da bi se sistem obrazovanja uskladio sa potrebama 21. vijeka. Potrebno je osigurati da se digitalne vještine profesora nadogđaju kako bi uhvatili korak sa progresom koji je evidentan u oblasti IT tehnologija”, rekla je Ruzin.
Generalna direktorica odjeljenja za razvojne programe i saradnju u kabinetu premijera Albanije, Florenca Haxhi, podsjetila je da je covid kriza dovela do promjena načina na koji ljudi rade, žive i redefinisala navike, industrije i dovela je, kako je dodala, do nekih inovativnih biznis modela.
“Post covid realnost zahtjeva novi način razmišljanja i na nivou Vlade na osnovu otvorene razmjene znanja i informacija za uvođenje inovativnih politika i mjera, kako bi sve više uključili različite aktere, kao što su privatni sektor, akademska zajednica. Moramo naći način kako da ih više uključimo u naš svakodnevni rad, kako bismo pripremali bolje politike, jer se politike kreiraju radi njih. Tako da, moramo blisko sarađivati i pronaći taj mehanizam”, rekla je Haxhi.
Regionalni direktor za Evropu i centralnu Aziju, UN Women, Alia El-Yassir, istakla je da tehnologija otvara nove mogućnosti u svijetu, ali je realnost takva da je dosta žena, na globalnom i regionalnom nivou, isključeno iz svega toga.
“Vidimo nedostatak ulaganja u omogućavanju da žene imaju pristup tehnologiji. Poslovi budućnosti će biti pokrenuti inovacijama i tehnologijama, ali kako žene mogu biti konkurentne, ako uopšte ne mogu ni da pristupe internetu? Treba nam rodno odgovorno obrazovanje koje će omogućiti svima jednak pristup digitalnim tehnologijama. Ljudi moraju biti na prvom mjestu i moraju se uzeti u obzir konkretne potrebe različitih grupa i sve njihove različitosti i osigurati da pređemo sa riječi na djela”, kazala je El-Yassir.
Regionalna saradnja za digitalno zdravlje izuzetno značajna
Tokom Covid 19 pandemije države su pojedinačno radile na pronalaženju i primjeni različitih tehnologija i inovacija, a sada je neophodno iskoristiti uspješne primjere kako bi se, kroz mehanizme zajedničnog djelovanja, riješili izazovi sa kojima su se mnoge zemlje suočile.
Regionalni savjetnik u vodećem odsjeku za zdravstvenu politiku i sisteme zdravstvene zaštite u digitalnom zdravlju u Regionalnoj kancelariji Svjetske zdravstvene orgaanizacije (SZO) za Evropu, Clayton Hamilton, kazao je da je regionalna saradnja za digitalno zdravlje izuzetno značajna.
„Ono što smo čuli na današnjoj sesiji “Jačanje regionalne saradnje za digitalno zdravlje u doba nakon pandemije koronavirusa - Pokretanje nove sub-regionalne mreže SZO/Evropa Zapadni Balkan za digitalno zdravlje” je da su pojedinačne države radile na pronalaženju različitih tehnologija i inovacija, kao i njihovoj implementaciji tokom COVID-19 pandemije”, rekao je Hamilton u izjavi za PR Centar.
Dodao je da je uloženo mnogo napora da se osigura dostupnost tih tehnologija cjelokupnoj populaciji.
“Ono što nam je sada potrebno je da obezbijedimo da se iskoriste uspješni primjeri koji su se koristili tokom pandemije na jednom širem geografskom području i da se ti izazovi sa kojima su se mnoge od država suočile, zapravo rješavaju i kroz mehanizme zajedničkog djelovanja”, poruka je Hamiltona.
Tokom panela je zaključeno da, kako je rekao, postoji jako puno sličnosti, ali i određenih problema vezanih za upotrebu digitalnog zdravlja.
“Takođe smo vidjeli da postoje i drugi mehanizmi unutar Evropske unije koji se mogu direktno koristiti i prenijeti u ove vrste mehanizama. Ono što je važno je što smo se usredsredili na postizanje efikasnosti javnog zdravlja, a to se može dogoditi samo ako pomoću digitalnih tehnologija uspješno transformišemo zdravstvene sisteme u državama Zapadnog Balkana”, kazao je Hamilton.
Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).
Lipovina Božović: Platforme za usluge da budu prilagođene građanima
Prednosti digitalizacije su svima jasne, u nekim oblastima napravljeni su ogromni koraci, iako postoji prostor za poboljšanje i veća postignuća, a prilikom kreiranja novih i ažuriranja postojećih platformi za usluge važno je voditi računa da budu prilagođene građanima.
To je saopštila državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Milena Lipovina Božović na četvrtoj panel sesiji “Pametno upravljanje 2.0: Aspekti pružanja digitalnih javnih usluga usmjerenih na čovjeka”, u okviru četvrtog Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana.
Ocijenila je da je pametno upravljanje jedini način na koji možemo značajno poboljšati načine pružanja javnih usluga.
„Digitalni javni servisi nisu samo opcija, danas su imperativ. Svjesnost da je to najbolji način da ispunimo očekivanja javnosti i postanemo efikasniji i otporniji najviše me motiviše. Pristup javnim uslugama trebao bi biti lak i brz“, istakla je Lipovina Božović.
Ona smatra da je malo vjerovatno da će se vlade vratiti na obrasce prije COVID-a, navodeći da moraju staviti digitalne strategije u središte svojih programa politike.
„Takođe vjerujem da svi građani i kompanije moraju da promjene svoje navike i pređu na digitalne usluge“, smatra Lipovina Božović.
Prema njenim riječima, prednosti digitalizacije su svima jasne, ali pravi napredak je lakše reći nego učiniti.
„Za sve vlade, ne samo za našu, to je značajan izazov, ali mi smo u potpunosti sposobni to učiniti. Drago mi je što možemo reći da smo u nekim oblastima napravili ogroman korak, ali smo takođe svjesni da postoji toliko prostora za poboljšanja i veća postignuća. Ono što nam je pokazala pandemija COVID-19 je da moramo biti spremniji na nepredviđeno i brzo se prilagoditi promjenama“, rekla je Lipovina Božović.
Kada se dogodilo nepredvidivo, kako je dodala, u Vladi su bili primorani da brzo razmišljaju i djeluju još brže.
„Pored svih loših stvari za našu zemlju i njenu ekonomiju, ona je donijela i neke dobre - saznali smo da možemo uspjeti na ovom izazovnom putu ka digitalnoj transformaciji u svim aspektima pružanja javnih usluga pod našom odgovornošću“, istakla je Lipovina Božović.
Kazala je da su prilikom dizajniranja novih platformi za usluge i ažuriranja postojećih, ciljali na jedno - učiniti ih jednostavnim i prilagođenim korisnicima, tako da ih korisnici ne doživljavaju kao prepreku, već kao koristan alat koji će omogućiti njihovo učešće a komunikaciju sa javnom upravom lakšom.
„Zbog krize izazvane virusom Covid, ekonomska aktivnost je značajno oslabila, što je bio jasan signal ovoj Vladi da obezbijedi brza rješenja kako bi izbjegla otpuštanja zaposlenih. S tim u vezi, Vlada je odlučila pokrenuti Program za pružanje podrške privredi i građanima radi ublažavanja negativnih efekata nove pandemije koronavirusa COVID-19 koji će pomoći preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da isplaćuju plate“, podsjetila je Lipovina Božović.
Da bi se omogućilo poštovanje svih zdravstvenih mjera i olakšao proces prijavljivanja, kako je pojasnila, ova aktivnost je morala biti organizovana online i bez papira.
„Za organizovanje i sprovođenje čitavog ovog procesa bilo je zaduženo Ministarstvo ekonomskog razvoja, uz pomoć drugih relevantnih institucija. U procesu je bilo mnogo izazova, ali zbog dobre komunikacije koju imamo unutar institucija, ali i sa preduzećima i poslovnim udruženjima, napravili smo vrlo dobru platformu u izuzetno kratkom vremenskom periodu i u režimu vrlo prilagođenom korisniku“, kazala je Lipovina Božović.
Kazala je da iako u Ministarstvu ekonomskog razvoja koriste svaku priliku da usvoje i povećaju svoje digitalne javne usluge, nije zadovoljna trenutnim nivoom digitalizacije javnog sektora u Crnoj Gori i potrebna je, kako je dodala, velika pomoć međunarodnih partnera u ubrzanju te transformacije.
“Ovo je trenutak kada dolazimo do inovacija. Ojačana je i naglašena uloga inovacija kao bitnog pokretača ekonomskog razvoja i održivosti. U cilju efikasnije implementacije, praćenja i evaluacije aktivnosti vezanih za inovacije, odlučili smo da preduzmemo sve potrebne korake i ka digitalizaciji inovacionog sektora”, rekla je Lipovina Božović.
Dok se definiše put naprijed, važno je, kako je rekla, zapamtiti da “mi, kao kreatori politike, imamo ključnu ulogu u pomaganju kompanijama (posebno malim i srednjim) da prilagode svoju kulturu i procese digitalnom svijetu”.
“Iako je pandemija proizvela nekoliko negativnih efekata, pokušali smo i uspjeli je pretvoriti u priliku za digitalizaciju usluga koje nudi Ministarstvo. Time je stvorena osnova za dalje obrazovanje malih i srednjih preduzeća koja bi ih usmjerila ka novim izazovima, ali i izvanrednim novim mogućnostima. Sigurna sam da smo na dobrom putu, ali važno je još jednom naglasiti da će podrška EU i drugih međunarodnih partnera biti ključni faktor uspeha u postizanju ovog cilja”, ocijena je Lipovine Božović.
Na ovog sesiji su govorili i Nick Thijs, viši savjetnik, pružanje usluga i reforma javne uprave u SIGMA OECD, Olivera Damjanović, Menadžerka programa u ReSPA-i, Gerd Trogemann, menadžer Regionalnog Biroa UNDP-a za Evropu i centralnu Aziju, Natalia Panina, generalna menadžerka SAP -a za javne usluge u Srednjoj i Istočnoj Evropi, Nevila Repishti, direktorica Vladinog portala e-Albanija, Nacionalna agencija za informaciono društvo, Burim Balaj, šef Direkcije u Agenciji za informaciono društvo iz Kosova*, Ivana Šarić, šefica e-Vlade u Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara u Bosni i Hercegovini i Ana Šarenac, asistentkinja direktora u Kancelariji za IT i eUpravu iz Srbije.
Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).
Domaćin i organizator ovogodišnjeg izdanja je Ministarstvo javne uprave digitalnog društva i medija ispred Vlade Crne Gore, dok je generalni sponzor kompanija M:TEL.
Bonus video:
