Stijović: Crna Gora će obnoviti više od 20.000 hektara šuma

Stijović je tom prilikom istakao i da Crna Gora trenutno radi na novoj Strategiji razvoja za narednih pet godina u kojoj će obnova šuma biti jedan od prioriteta

3740 pregleda 8 komentar(a)
Foto: Savo Prelević
Foto: Savo Prelević

Crna Gora će obnoviti više od 20.000 hektara šuma, uništenih ili oštećenih u šumskim požarima u posljednjih deset godina, te degradiranih visokih šuma i šuma u kojima je zbog različitih uticaja šumska svojina uništena, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović.

On je sa načelnikom Direkcije za šumarstvo Rankom Kankarašem učestvovao na ministarskom sastanaku o obnavljanju šumskih predjela ECCA30/Bonn Challenge u istočnoj i jugoistočnoj Evropi koji je juče održan.

Kako se navodi u saopštenju tog Ministarstva, sastanak predstavlja prvi pokušaj da se ojača politička posvećenost i unaprijedi saradnja na obnovi šumskog pejzaža u regionu.

Stijović je tom prilikom istakao i da Crna Gora trenutno radi na novoj Strategiji razvoja za narednih pet godina u kojoj će obnova šuma biti jedan od prioriteta.

"Zemlje istočne i jugoistočne Evrope (Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Moldavija, Albanija, Severna Makedonija, Poljska, Slovačka, Slovenija, Turska, Ukrajina) preduzimaju hrabre akcije sa posvećenošću da obnove više više od četiri miliona hektara šumskog zemljišta do 2030. pod Globalnim bonskim izazovom, objavljeno je na ministarskom sastanku koji su organizovali UNECE i FAO u okviru Dekade UN -a za obnovu ekosistema", navodi se u saopštenju.

Globalni napori pokrenuti 2011. godine od strane Njemačke i Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) pokušavaju da do 2030. godine vrate 350 miliona ha degradiranog i obešumljenog zemljišta.

Sastanak je pružio priliku istočnim i jugoistočnim evropskim zemljama da se pridruže, doprinesu i ojačaju napore globalnih zajednica u okviru Bonskog izazova (globalna inicijativa za dovođenje 350 miliona hektara degradiranog i pošumljenog zemljišta u obnovu do 2030. godine) i ECCA30 (regionalna inicijativa za obnovu šuma Evrope, Kavkaza i centralne Azije sa ciljem od 30 miliona hektara do 2030. godine).

Ministri su ovom prilikom naglasili značaj obnove šuma kako bi se suočili sa klimatskim izazovima i preokrenuli neke od njegovih uticaja.

Kako se navodi, angažovanje sa zajednicama uz integrisanje obnove pejzaža u nacionalne strategije biće od suštinskog značaja za izgradnju veće otpornosti i usklađivanje nacionalnih, regionalnih i međunarodnih napora za obnovu i sadnju šuma.

U svom uvodnom obraćanju, izvršna sekretarka UNECE-a, Olga Algaierova, podsjetila je da je povećanje napora za obnavljanje šumskih pejzaža od vitalnog značaja za iskorišćavanje mnogih važnih koristi koje šume donose ekosistemima, ekonomijama i društvima u celini, kao i za jačanje klimatskih akcija.

Pomoćnik generalnog direktora FAO-a i regionalni predstavnik za Evropu i centralnu Aziju Vladimir Rakhmanin, istakao je FAO-ov mehanizam za obnovu šuma i pejzaža i pomoć koju FAO pruža svojim zemljama članicama u oblikovanju pristupa ka skladnijoj integraciji šumarstva i poljoprivrede uz jačanje bezbednosti hrane i održavanje šuma.

Ministarski sastanak zajedno su organizovali Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) i Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), u saradnji sa Međunarodnom unijom za očuvanje prirode (IUCN) i uz podršku Vlade Njemačke.

Bonus video: