Opštinama je do jula 2021. predato 53 hiljade zahtjeva za legalizaciju objekata, a od tog broja obrađeno je preko 47.000 zahtjeva, ali je legalizovano tek 1.800 objekata, što je manje od četiri odsto obrađenih predmeta.
Kako su “Vijestima” kazali iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, razloga za to je više, dok građani tvrde da je osnovna prepreka to što je veći dio rješenja u kojima im se ukazuje na eventualne nedostatke, tri godine nakon podnošenja zahtjeva.
Još jedna od prepreka, tvrde građani, je i činjenica da je od njih od početka traženo da legalizuju objekte u djelovima opština za koje ne postoje planski dokumenti. Ipak, u dijelu rješenja u koje su “Vijesti” imale uvid, nepostojanje planske dokumentacije za određeni dio grada nije bio razlog odbijanja, već su nadležni tri godine od predaje zahtjeva ustanovili da dokumentacija vlasnika nije potpuna.
Od 2018, kada je objavljen poziv za legalizaciju, Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata mijenjan je još dva puta - 2019. i 2020.
Pojedinim građanima je prije mjesec stiglo rješenje da je njihov zahtjev, podnešen početkom ljeta 2018, odbijen jer nedostaju dokumenta predviđena kasnijim izmjenama i dopunama Zakona.
To što se nadležni pravdaju velikim brojem zahtjeva i manjkom administracije koja je trebalo da ih obradi, ne mijenja činjenicu da su na gubitku isključivo građani.
”Mnogi zahtjevi su podnijeti sa nepotpunom dokumentacijom. Takođe, jedan od razloga je i što značajan broj objekata nije izgrađen u skladu sa parametrima i/ili smjernicama planskih dokumenata, dok neka područja zahvaćena bespravnom gradnjom nisu obuhvaćena planskim dokumentima, odnosno plan nije donijet ili je prestao da važi, te je u takvim sitacijama donijeto rješenje o prekidu postupka do donošenja odgovarajućeg planskog dokumenta. Ipak, s obzirom na ukupnu situaciju, mišljenja smo da je učinjen veliki pomak u postupku legalizacije bespravnih objekata, posebno imajući u vidu broj predatih i obrađenih zahtjeva, a ovo ministarstvo će i ubuduće nastaviti sa unapređenjem politike u oblasti legalizacije bespravnih objekata”, rekli su redakciji iz resora na čijem je čelu Ratko Mitrović.
To što u pojedinim slučajevima građani dobijaju rješenje kojim se njihov zahtjev odbija uz obrazloženje da nisu dostavili potpunu dokumentaciju, a da je ta dodatna dokumentacija propisana izmjenama zakona i da ti zahtjevi nisu važili u trenutku kad je građanin podnio zahtjev za legalizaciju, iz Ministarstva objašnjavanju velikim brojem zahtjeva, malim brojem službenika i - lijenošću podnosilaca zahtjeva.
”Zbog velikog broja zahtjeva, malog broja službenika po opštinama koji su se bavili postupkom legalizacije, a sa druge strane i neaktivnosti samih vlasnika bespravnih objekata koji su često podnijeli samo zahtjev za legalizaciju objekta bez neophodne dokumentacije, bez koje nije moguće sprovesti postupak, izmjenama i dopunama Zakona iz avgusta prošle godine, procedura je izmijenjena, te je predviđeno kao obavezno dostavljanje dodatne dokumentacije, Izvještaja revidenta, čiji je zadatak da utvrdi da li je objekat na orto foto snimku i da li je izgrađen u skladu sa parametrima/smjernicama planskog dokumenta. Naravno, prelaznim odredbama Zakona definisano je da će se započeti postupci nastaviti po odredbama izmijenjenog Zakona”, kazali su iz tog resora.
Dodaju i da je opštinama dato uputstvo “da se svi zahtjevi za legalizaciju koji su imali potpunu dokumentaciju u skladu sa Zakonom koji je važio u trenutku podnošenja zahtjeva rješavaju u skladu sa istim” - ako je u pitanju kompletna dokumentacija propisana Zakonom.
Insistiraju, međutim, da je većina zahtjeva “bila nepotpuna”.
Za slučajeve gdje se zahtjev za legalizaciju odbija jer za lokaciju na kojoj se nalazi nelegalni objekat ne postoje planska dokumenta, kazali su da se ne može odbiti zahtjev za legalizaciju objekta koji se nalazi na orto foto snimku, a područje na kojem je izgrađen objekat nije obuhvaćeno planskim dokumentom i da se u tom slučaju postupak - prekida.
”U svakom slučaju, stranka-podnosilac zahtjeva, ima pravo žalbe na donijeti akt glavnom administratoru u jedinici lokalne samouprave u kojoj se objekat nalazi”, pojasnili su iz resora Ratka Mitrovića.
Iz administracije Glavnog grada kazali su da su proceduru odbijanja nepotpunih zahtjeva započeli kada je “saglasno izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, građanima data mogućnost podnošenja novih zahtjeva”.
”Rješenja o odbijanju se donose u slučajevima u kojima stranke, od 2018. godine do danas, nisu dostavile potrebnu dokumentaciju i pored prethodno dostavljenog zahtjeva za dopunu dokumentacije. Napominjemo da svi koji su odbijeni iz navedenog razloga mogu podnijeti nove zahtjeve, uz priloženu potrebnu dokumentaciju za postupak legalizacije...”, kazali su iz Glavnog grada. Navode da se zahtjevi ne odbijaju, već se prekida postupak do donošenja izmjena i dopuna planske dokumentacije ili Plana generalne regulacije.
”Kao što je poznato javnosti, u nadležnosti je državnih organa i Vlade donošenje i izrada planske dokumentacije... Sekretarijat će sve te upravne postupke nastaviti u onom trenutku kada za određeni prostor Vlada donese detaljni plan ili Plan generalne regulacije”, zaključuju iz Glavnog grada.
Dodaju i da su zadovoljni postupkom legalizacije - u prvih osam mjeseci 2021. oko 75 odsto je veći prihod od prihoda planiranog Budžetom Glavnog grada za ovu godinu, i značajno uvećanje u odnosu na kompletnu 2020. i 2019.
Bonus video:
