Mišljenje Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP), koje je omogućilo Vladi da objavljuje imena hiljada osoba u samoizolaciji nije bilo povučeno ni osam mjeseci nakon odluke Ustavnog suda, zaključuje se iz dokumenata u koje su “Vijesti” imale uvid.
Iz Agencije nisu direktno odgovorili na pitanje “Vijesti” da li su u međuvremenu to uradili, ali insistiraju da su na taj način doprinijeli smanjivanju broja oboljelih od koronavirusa.
Vladino Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) odlučilo je u martu prošle godine da, po dobijanju saglasnosti Savjeta AZLP, počne sa objavljivanjem imena lica kojima su izdata rješenja o obaveznoj samoizolaciji.
Ustavni sud još je istog ljeta konstatovao da ta odluka nije u skladu sa najvišim pravnim aktom, nakon čega su pokrenute brojne tužbe zbog povrede prava na privatnost.
”Vijesti” su prošle sedmice objavile da je podgorički Osnovni sud presudio da se jednoj sugrađanki isplati 500 eura jer se njeno ime našlo na spisku osoba koje su stavljene u samoizolaciju. Uz to, država se obavezuje da plati troškove parničnog postupka u iznosu od 272,25 eura.
Zbog mišljenja intervenisao i UN
Za sporno mišljenje Savjeta AZLP glasala su dva od tri člana tog tijela - Sreten Radonjić i Bojan Obrenović. Sjednici Savjeta nije prisustvovao treći član Muhamed Gjokaj.
Međutim, na sjednici koja je održana u aprilu iste godine Gjokaj je sporio mišljenje kao “pravno neodrživo i neutemeljeno” i kazao da bi trebalo razmotiri njegovo povlačenje, vidi se iz zapisnika u koji su “Vijesti” imale uvid.
Na sjednici koja je održana početkom maja iste godine on takođe upozorava da će mišljenje rezultirati velikim brojem tužbi. Predsjednik Savjeta na istoj sjednici poručuje da “prihvata odgovoronost za mišljenje dato NKT i konstatuje da će on biti odgovoran za isto”.
U martu ove godine, na sjednici na kojoj je razmatran izvještaj o radu AZLP za prošlu godinu, Gjokaj je poručio da je Savjet “pao na ispitu kada je u pitanju zaštita ličnih podataka” i ponovio da je potrebno povući mišljenje “posebno kada postoji presuda Ustavnog suda”.
“Imali smo intervenciju Ujedinjenih nacija zbog mišljenja datog NKT-u u čak četiri stava”, istakao je on na sjednici, vidi se iz zapisnika. Zbog toga nije dao saglasnost na izvještaj o radu.
Spisak (ni)je dao rezultate
Iz AZLP i Gjokaja dobili smo oprečne odgovore po pitanju rezultata objavljivanja spiskova.
”Mišljenje Savjeta Agencije i postupanje NKT-a u datom momentu dalo efekte u borbi protiv koronavirusa, i da ostaje pozitivan osjećaj ukoliko je ovakvom mjerom spriječena jedna infekcija ili mogući smrtni slučaj, dok nikakva šteta nije nanijeta drugim građanima”, rečeno je “Vijestima” iz AZLP na pitanje da li se smatraju odgovornim poslije presude podgoričkog Osnovnog suda.
Iz AZLP poručuju da je mišljenje bilo utemeljeno na odredbama domaćeg zakonodavstva i međunarodnog prava, prvenstveno na odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima. Posebno ističu činjenicu da je spisak sadržavao samo imena i prezimena sa adresama lica kojima je određena mjera samoizolacije, a ne i drugi podaci, pogotovu podaci u odnosu na eventualno pozitivne osobe na koronavirus, pa se, po njima, ne može govoriti o obradi posebne kategorije ličnih podataka.
”Iz današnje perspektive vidimo da je, poslije sprovođenja ove mjere od strane NKT, ponašanje naših građana kojima je izrečena mjera samoizolacije bitno promijenjena u pozitivnom smislu, što je i jedan od razloga da smo ubrzo, već početkom juna, postali destinacija na kojoj nije bilo registrovanih oboljelih od kovid-19”, poručuju iz ove institucije.
Član Savjeta AZLP Muhamed Gjokaj je, međutim, “Vijestima” kazao da zakonska uloga AZLP i Savjeta, kao krovnog tijela koje donosi oduke, jeste da zaštiti lične podatke, a ne da doprinese kršenju istih.
”Ta mjera apsolutno nije uošte uticala na sačuvanje života ili građana, već jedini doprinos što je ta mjera uradila jeste stigmatizacija građana”, uvjeren je on. “Sve što je naša obaveza iz oblasti ljudskih prava, a to je da slijedimo primjere razvijenih zemalja kojima težimo. Ljudska prava se mogu zaštititi samo zakonima, a ne paušalnom ocjenama ili odlukama bilo kog tijela, pa bila to i Vlada Crne Gore”.
Marković: Važan svaki život
Gostujući u emisiji “Načisto” na TV Vijesti, bivši premijer Duško Marković kazao je, kako se navodi na portalu Vijesti, da je ponosan na sve što je uradila Vlada koju je predvodio kada je u pitanju suočavanje sa pandemijom, ali i da mu je žao zbog povreda prava u ovom slučaju.
”Ali vjerujte to je manja cijena od ove koju plaćamo danas kada samo za nedjelju dana umre stotinu ljudi... Danas je u Crnoj Gori važniji jedan život nego bilo koja druga slabost koja se može pojaviti, nedostatak u odbrani tog života”, rekao je, između ostalog, Marković.
Reagujući na Markovića, bivši član Savjeta AZLP Radenko Lacmanović kazao je da bivšem premijeru “ništa ne znači to što je Ustavni sud ocijenio da je objavljivanje predmetnog spiska protivustavno”.
”Bivši premijer ne pokaza žaljenje zbog toga što ce njegovo neodgovorno postupanje koštati građane Crne Gore više miliona eura”, kazao je on, navodeći i da postoje indicije da je on uticao da se donese takvo mišljenje Savjeta AZLP.
HRA: Država da se regresira od odgovornih za nezakonitu odluku
Prva sudska presuda zbog saopštavanja imena osoba u samoizolaciji mogla bi biti uvod u višemilionsku štetu, za koju će odgovornost snositi država, odnosno njen budžet, upozoravaju iz Akcije za ljudska prava (HRA).
”Međutim, smatramo da bi država trebalo da se regresira od onih pojedinaca koji su odgovorni za donošenje takve nezakonite odluke. Krajnje je vrijeme da se uspostavi i imovinskopravna odgovornost pojedinaca za političke odluke koje dovedu do ogromne štete po državu”, kazala je za “Vijesti” izvršna direktorica Tea Gorjanc Prelević.
Prema njenom mišljenju, novac koji će biti isplaćen građanima iz budžeta zbog kršenja njihovog prava na privatnost “treba da se nadoknadi i uloži u suzbijanje siromaštva”.
Iz HRA pojašnjavaju da su po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima državni službenici pojedinačno odgovorni za zakonitost svog rada i za štetu koju svojim nezakonitim ili nepravilnim radom nanesu državnom organu ili građaninu, a država ima pravo da se regresira od službenika koji su postupili nezakonito.
Napominju i da je krivičnim djelom nesavjestan rad u službi predviđena kazna zatvora u slučaju da službeno lice kršenjem zakona očigledno nesavjesno postupa u vršenju službe, iako je bilo svjesno ili je bilo dužno i moglo biti svjesno da usljed toga može nastupiti teža povreda prava drugog ili imovinska šteta. U pojedinim slučajevima može biti izrečena kazna zatvora i do pet godina.
Prema podacima iz izvještaja HRA, “Sloboda izražavanja i pravo na privatnost tokom epidemije virusa Kovid-19 u Crnoj Gori”, na objavljenim spiskovima je bilo preko 2.000 imena, a prema jednom medijskom izvoru iz inostranstva, taj broj je bio i skoro 6.000.
Ako bi 2.000 ljudi tužilo Crnu Goru i ako bi svako dobio iznos od 500 eura, onda se već radi o milionskom neto iznosu, a moraju se računati i dodatni troškovi sudskih postupaka.
Bonus video:
