“Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru"

More nema ko da čuva

Predsjednici vrhovnih revizorskih institucija saglasili su se da vlade Crne Gore, BiH, Albanije, Slovenije, Hrvatske i Italije moraju da usvoje hitne mjere za odgovor na iznenadno zagađenje mora

5587 pregleda 6 komentar(a)
Foto: Milun Anđić)
Foto: Milun Anđić)

Crna Gora ima ograničene kapacitete za zaštitu mora u slučaju iznenadnih zagađenja, a postojeći sistem nije dovoljno efikasan i potrebne su dodatne i djelotvornije mjere radi njegovog unapređenja.

To se, pored ostalog, navodi u reviziji uspjeha “Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru”, koju je Državna revizorska institucija (DRI) objavila juče.

Dokument koji tretira upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru sačinjen je u saradnji sa vrhovnim revizorskim institucijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije i Slovenije. Kako se navodi u zajedničkom izvještaju, svrha je da se prikaže nacionalni odgovor zaštite Jadranskog mora od iznenadnog zagađenja, da se identifikuju nedostaci i problemi u funkcionisаnju procesa.

DRI je, kako se navodi, ocijenila da Crna Gora ima ograničene kapacitete za zaštitu mora od iznenadnih zagađenja. Utvrđeno je i da ni devet godina od izrade Nacionalnog akcionog plana za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata, Crna Gora nije uspostavila adekvatan sistem za reagovanje na iznenadno zagađenje većeg obima (nivo 3) u dijelu zadovoljavajućih materijalno-tehničkih i kadrovskih resursa, izrade mapa osjetljivih područja, konstantne procjene rizika i drugih pitanja od značaja za adekvatan odgovor.

Takođe, dodaje se u dokumentu, nije usvojen ni revidirani Nacionalni plan za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata iz 2011, nije uspostavljena odgovarajuća koordinacija između svih učesnika koji imaju ulogu u Nacionalnom planu. Iz DRI dodaju i da nije potpisan nijedan regionalni sporazum za zajedničku reakciju, da nije došlo do ratifikovanja neophodnih konvencija, te da nisu ispunjene ni sve obaveze iz već ratifikovanih.

DRI je, kako se navodi, ukazala i da nisu realizovane sve aktivnosti, preporuke i sve mjere zaštite životne sredine iz Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja Programa istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore na životnu sredinu.

”Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru još uvijek nije implementirana u crnogorsko zakonodavstvo iz razloga što nije donijet Zakon o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju. Shodno navedenom vrhovna državna revizija Crne Gore ocjenjila je da postojeći sistem zaštite od iznenadnog zagađenja mora nije dovoljno efikasan, te da su potrebne dodatne i djelotvornije mjere radi unapređenja istog”, piše u dokumentu.

U cilju eliminisanja revizijom evidentiranih nepravilnosti, propusta i nedostataka i uspostavljanja efikasnog sistema, kako bi se umanjili štetni efekti na Jadransko more, DRI je u okviru konačnog izvještaja DRI7 dala 34 preporuke za šest subjekata revizije i jedinice lokalne samouprave.

Na osnovu sedam revizorskih izvještaja o upravljanju intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru, predsjednici vrhovnih revizorskih institucija (VRI) saglasili su se da vlade Crne Gore, BiH, Albanije, Slovenije, Hrvatske i Italije moraju da usvoje hitne mjere usmjerene na jačanje prevencije i upravljanja sistemima za odgovor na iznenadno zagađenje mora slučajnim izlivanjem ugljovodonika i drugih opasnih i štetnih materija koje se najčešće transportuju Jadranskim morem.

VRI takođe smatraju da ekološki rizik i opasnost po životnu sredinu povezan sa iznenadnom ozbiljnom pomorskom nesrećom zahtijeva hitnu prekograničnu saradnju kako bi se upravljanje vanrednim situacijama sprovelo usvajanjem zajedničkog plana za reagovanje u hitnim slučajevima za sve države koje izlaze na Jadransko more i organizacijom zajedničkih programa vježbi.

U cilju jačanja saradnje u zaštiti Jadranskog mora, zajednički apel VRI se takođe odnosi na neophodnost uspostavljanja stalnog Odbora ili Platforme za stručnu saradnju za razmjenu informacija i iskustva, širenje i prenos dobrih praksi, kao i za razvoj zajedničkih ekoloških projekata usmjerenih na prevenciju, sprečavanje i upravljanje odgovorima u slučaju zagađenja mora.

Takvu preporuku, nacionalna DRI uputila je i Vladi Crne Gore.

DRI je reviziju uspjeha “Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru”, na osnovu koje je rađeni zajednički izvještaj, objavila 29. aprila. Njome su obuhvaćeni Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, odnosno Direktorat za pomorski saobraćaj - Područna jedinica Lučka kapetanija Bar i Područna jedinica Lučka kapetanija Kotor, Inspektorat sigurnosti pomorske plovidbe, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, odnosno Direktorat za klimatske promjene i mediteranske poslove, Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), Morsko dobro, Uprava za ugljovodonike, Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Direktorat za vanredne situacije.

U cilju eliminisanja nepravilnosti, DRI je dala 34 preporuke za šest subjekata revizije i i jedinice lokalne samouprave.

Uz tu, objavljene su još dvije revizije u oblasti životne sredine. Izvještaj o reviziji uspjeha “Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori - zaštita od šumskih požara” objavljen je u oktobru 2019. Tom revizijom obuhvaćeni su MUP, odnosno Direktorat za vanredne situacije, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Uprava za šume, nacionalni parkovi i opštine - uzorak (Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Podgorica i opština Nikšić, Berane i Pljevlja). U cilju umanjenja štetnih efekata požara na šume Crne Gore, DRI je tada dala 42 preporuke. Ukratko, zaključak DRI bio je da Crna Gora nema uspostavljen dovoljno efikasan sistem zaštite od šumskih požara, da su njeni kapaciteti u tom smislu ograničeni i dovode do toga da se “svake sezone kreće gotovo iz početka”.

Ranije je saopšteno da će sa revizijom “Smanjivanje ispuštanja opasnih hemikalija i materijala i smanjivanje količine nepročišćenih otpadnih voda” biti zatvoren ciklus revizija za ovu godinu iz oblasti održivog razvoja i zaštite životne sredine.

Preporučujemo za Vas