radiće i na softverskoj infrastrukturi

Predstavljen Nacrt Strategije za unapređenje informacionog sistema obrazovanja i digitalnih vještina

Matijević, kazala je da se radi o veoma kompleksnom dokumentu koji će biti praćen kroz tri dvogodišnja akciona plana i obuhvatiće obrazovni sistem od predškolskog, zaključno sa srednjim obrazovanjem

3594 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta
Foto: Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta

Unapređenje informacionog sistema obrazovanja, obezbjeđivanje odgovarajuće opreme, nivoa znanja, interneta, novine su koje Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta planira da obuhvati Strategijom za digitalizaciju obrazovnog sistema.

Strategijom je obuhvaćeno i utvrđivanje identiteta djece koja se ne školuju, studiju praćenja svršenih srednjoškolaca i vanrednih učenika, objedinjavanje podataka o nasilju, prevenciju od epidemije, kao i studiju praćenja napuštanja školovanja.

Iz Ministarstva je saopšteno da je u srijedu održan okrugli sto posvećen predstavljanju Nacrta Strategije za digitalizaciju obrazovnog sistema za period od 2022-2027. godine.

Načelnica odjeljenja za informaciono – komunikacione tehnologije, statistiku i digitalizaciju, Marina Matijević, kazala je da se radi o veoma kompleksnom dokumentu koji će biti praćen kroz tri dvogodišnja akciona plana i obuhvatiće obrazovni sistem od predškolskog, zaključno sa srednjim obrazovanjem.

Prema njenima riječima prvi cilj Strategije je unapređenje informacionog sistema obrazovanja, jer u prethodnih nekoliko godina informacioni sistem u obrazovanju je postao svojevrsna elektronska evidencija – MEIS.

“I u tom pogledu imamo namjeru da digitalizujemo sve usluge koje se nude u obrazovnom sistemu za građane i ustanove, kao i procese koji se odvijaju između resora”, kazala je Matijević.

Drugi strateški cilj, kako je rekla, razvoj i unapređenje digitalnog ekosistema odnosi se na obezbjeđivanje odgovarajuće opreme, nivoa znanja, interneta.

“Kako bi se elektronske evidencije i usluge vodile na adekvatan način, a za to nam je potreban razvoj i unapređenje digitalnih vještina i kompetencija, kao treći strateški cilj ove Strategije”, dodala je Matijević.

Govoreći detaljnije o prvom cilju, Matijević je, kako je saopšteno, objasnila je da je pored unapređenja pravne regulative i hardverskih komponenti, planirano unapređenje softverske infrastrukture.

“Kreiranje novih modula aplikacije koje bi bile jako korisne u vođenju evidencija kao što su: evidencija petog nivoa obrazovanja, evidencija podataka o radu auto škola, evidencija vandrednih učenika i evidencija stručnog usavršavanja nastavnika i njihovih aktivnosti”, rekla je ona.

Navodi da je u okviru ovog cilja, planirano unapređenje obrade, korišćenja, tačnosti i pouzdanosti podataka (savjetovanje direktora i pomoćnika direktora, savjetovanje ICT koordinatora, savjetovanje zaposlenih u stručnim službama, savjetovanje odjeljenskih starješina, savjetovanje nastavnika, promocija sistema.

Treća cjelina ovog strateškog cilja, prema riječima Matijević, odnosi se na uspostavljanje interoperabilnosti i razvoj elektronskih usluga, što bi omogućilo utvrđivanje identiteta djece koja se ne školuju.

“Imajući u vidu da je osnovno obrazovanje zakonski obavezno), studiju praćenja svršenih srednjoškolaca i vanrednih učenika, objedinjavanje podataka o nasilju, prevenciju od epidemije, s obzirom da je u obrazovnom sistemu najveći procenat stanovništva, kao i studiju praćenja napuštanja školovanja”, kazala je Matijević.

Drugi strateški cilj Strategije odnosi se na stvaranje digitalnog ekosistema u školama, odnosno ispunjavanje uslova koji su nepohodni za razvoj digitalizacije.

Navodi se da će biti formirana Komisija na nivou Ministarstva koja će se baviti digitalizacijom, primjenom i analizom ove Strategije.

Komisiju bi, kako se navodi, činili predstavnici različitih institucija kao što su Zavod za školstvo, Centar za stručno obrazovanje, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Univerzitet Crne Gore i drugi.

Matijević je navela da sprovođenje tog cilja podrazumijeva i izmjenu nastavnih programa i predmeta, analizu kadra koji predaje IT predmete, realizaciju istraživanja u obrazovno-vaspitnim ustanovama i analizu postojećeg stanja digitalnih kompetencija nastavnika.

„Ono na čemu se mora raditi je uspostavljanje odgovarajuće infrastrukture u školama, dakle opremanje računarskih učionica, kabineta, kancelarija i biblioteka”, rekla je ona.

Prema riječima Matijević, opremanje biblioteka računarskom opremom značajno je naročito za djecu koja nemaju materijalnih uslova da koriste tehnologiju u svojim domovima, a koja će na taj način u školi moći da rješavaju domaće zadatke i projekte.

“Startegija ostavlja prostor i za moguće ustupanje računarske opreme, pod posebnim uslovima i pravilima, djeci iz materijalno ugroženih porodica”, dodala je ona.

Cilj je, kako je navela Matijević, sprovođenje lokalne računarske mreže, kako bi internet ili neki drugi resursi došli do svake učionice, naročito do udaljenih područnih jedinica sa malim brojem đaka.

Ona je rekla da je sastavni dio Strategije razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja koji će podrazumijevati kako digitalne udžbenike, tako i sadržaje nezavisne od udžbenika kao što su STEM, umjetnost, eLektira, ali i digitalne sadržaje za talentovanu djecu, djecu sa posebnim obrazovnim potrebama i materijal na temu sajber bezbjednosti.

„Novina koja ranije nije postojala u obrazovnom sistemu je postavljanje platforme za samostalno učenje na kojoj bi se našli kursevi za djecu, nastavnike i roditelje”, kazala je Matijević.

Ona je rekla da će se tu naći i materijali koji su snimljeni tokom realizacije onlajn nastave i na taj način će se stvoriti cijela baza materijala za samostalni rad koja može da bude višestruko korisna za učenike koji vandredno polažu neke predmete i one koji su duže odsutni sa nastave.

Unapređenje digitalnih vještina i kompetencija, kako se navodi, predstavlja treći strateški cilj Srategije i odnosi se na podizanje nivoa digitalnih vještina i kompetencija kako zaposlenih, tako i učenika.

„Što se tiče zaposlenih, cilj nam je da svi nastavnici budu elementarno digitalno pismeni, da primjenjuju alate za onlajn saradnju, usvoje znanje na temu bezbjednog korišćenja tehnologije, ali i da stiču digitalne stručne competence”, rekla je Matijević.

Ona je navela da je to naročito značajno zbog rada sa djecom koja pokazuju talente iz oblasti informacionih tehnologija, ali i zbog primjene tih kompetenci u radu sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama.

Preporučujemo za Vas