veliki promotivni potencijal

Digitalni nomadi ostave trećinu prihoda u državi

Jedan od ciljeva da 2023. godine u Crnoj Gori bude 250, a dvije godine kasnije 1.000 digitalnih nomada, predviđeno nacrtom Programa koji je trenutno na javnoj raspravi. Za svega nekoliko mjeseci u Hrvatskoj su prihvatili oko 1.000 aplikacija iz 25 država. Sljedeće godine moraće da se mijenja Zakon o strancima i Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica

20085 pregleda 15 komentar(a)
Komparativna iskustva za digitalne nomade - Nacrt Programa za privlačenje digitalnih nomada MJU, Foto: Shutterstock/Jelena Bujišić
Komparativna iskustva za digitalne nomade - Nacrt Programa za privlačenje digitalnih nomada MJU, Foto: Shutterstock/Jelena Bujišić

Za Crnu Goru, kao turističku destinaciju, digitalni nomadi nose veliki promotivni potencijal, ali takođe mogu uticati i na njen investicioni imidž.

”Zavisno od broja digitalnih nomada koji borave u zemlji, komparativna praksa pokazuje da zajedno doprinose budžetu i ekonomiji zemlje,” navodi se u nacrtu Program za privlačenje digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025. godine.

Digitalni nomad, prema jednom međunarodnom istraživanju koje se pominje u dokumentu, potroši više od trećine (36 odsto) mjesečne zarade na smještaj, hranu i prevoz i ovaj prihod obično ostaje unutar destinacije u kojoj borave.

Digitalni nomadi prihodi grafik
foto: Jelena Bujišić

Jedan od ciljeva Vlade je da 2023. godine u Crnoj Gori bude 250, a dvije godine kasnije 1.000 digitalnih nomada.

U cilju njihovog dužeg boravka u zemlji planirano je da se uvede set olakšica, koji bi, između ostalog, činile i poreske olakšice i novi e-servisi za regulisanje njihovog statusa.

Međutim, izazovi sa kojima se Crna Gora, između ostalog, suočava u ovoj oblasti su da digitalni nomadi terminološki uopšte nisu prepoznati, da postoji nepotpun normativni okvir, da su restriktivni uslovi vezani za dužinu boravka stranaca u odnosu na ono što su njihove potrebe...

Stoga je Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija (MJU) u nacrtu Programa prepoznalo tri operativna cilja, a to su unaprijeđen normativni okvir, povećana dostupnost informacija i uslug za ovu kategroijua i povećana prepoznatljivost Crne Gore kao privlačne destinacije za digitalne nomade.

Prema planu aktivnosti, Ministarstvo unutrašnjih poslova radiće sljedeće godine na izmjenama Zakona o strancima u cilju regulisanja statusa digitalnih nomada i njihovog boravka u Crnoj Gori, a sa Ministarstvom vanjskih poslova i na mijenjanju pratećih podzakonskih akata.

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja biće zaduženo za izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.

U dijelu koji se tiče cilja povećane prepoznatljivost Crne Gore kao privlačne destinacije za digitalne nomade, jedna od njih je da se sa sadašnje 50. pozicije na nomadlist.com, jednoj od najpoznatijih veb platformi za procjenu destinacija za digitalne nomade, za dvije godine popne na 45. a da 2025. godine bude na 35. mjestu u svijetu.

Prema procjenama od prije pandemije koronavirusa, do 2035. godine u svijetu će gotovo milijardu ljudi raditi od kuće, a svaki od njih je i potencijalni putnik, odnosno digitalni nomad, koji ostaje duže od klasičnih turista, koji se ujedno i ne prilagođava godišnjim dobima, te samim tim produžava turističku sezonu.

Aktuelna zdravstvena situacija je samo ubrzala taj trend, gdje sve više ljudi radi s udaljenih lokacija, odnosno van svojih kancelarija.

Dostupan je mali broj istraživanja o digitalnim nomadima, a rezultati sprovedenih govore da je brzi internet najvažniji za njih pri izboru destinacija i smještaja, zatim povoljna klima i niski troškovi života...

U dokumentu, koji se nalazi na javnoj raspravi do 29. novembra, iskorišten je primjer Crne Gore i još četiri države – Srbje, Hrvatske, Estonije i Gruzije u dijelu koji se tiče upoređivanja brzine interneta i mobilnog interneta, cijene interneta, zakupa stana i da li je regulisan status nomada.

Koordinatorka Radne grupe za izradu Programa privlačenja digitalnih nomada, Tamara Džuver, kazala je juče da Crna Gora ima mnogo prednosti koje mogu ići u korist privlačenja ove kategorije.

Džuver
Džuver foto: PRCentar/Đorđe Cmiljanić

”Pored predivne prirode, relativno niskih troškova života u poređenju sa drugim zemljama, povoljnih poreskih stopa, govorimo i o razvijenoj infrastrukturi, pristupačnom internetu i niskim stopama kriminala. Kada je riječ o izazovima, govorimo o neadekvatno regulisanom boravku digitalnih nomada, o nedovoljnoj dostupnosti informacija i usluga za same digitalne nomade i o promociji Crne Gore kao privlačne destinacije za digitalne nomade, na kojoj moramo mnogo raditi”, kazala je Džuver na jučerašnjem okruglom stolu koji je organizovao MJU.

U Gruziji porez jedan odsto, u Hrvatskoj stiglo 1.000 aplikacija

Digitalni nomadi u Estoniji, na primjer, mogu, sa digitalnom vizom za nomade (DNV), živjeti i boraviti u ovoj zemlji do godinu dana.

Njihova politika je da se izbjegava duplo oporezivanje tj. oporezivanje u Estoniji i u zemlji gdje je registrovan digitalni nomad.

Gruzija je odlučila da ne naplaćuje vizu za digitalne nomade i frilensere koji borave u zemlji manje od 183 dana u godini.

U Gruziji je velika olakšica da plaćaju porez na dohodak nakon što provedu 183 dana u toku godine u zemlji od samo jedan odsto i ukoliko zarade manje od 155.000 dolara.

Hrvatska je zvanično počela sa procedurom za DNV u januaru i tako postala sedma država u svijetu čije je zakonodavsto omogućilo digitalnim nomadima rad u zemlji. Za svega nekoliko mjeseci su prihvatili oko 1.000 aplikacija iz 25 država.

Svaki stranac koji dokaže da je digitalni nomad oslobođen je poreza i poreskog izvještavanja za djelatnost na osnovu koje je dobio vizu.

U Srbiji su digitalni nomadi izuzeti od plaćanja poreza na dohodak uz uslov da na teritoriji Srbije provede najviše do 90 dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odgovarajućoj poreskoj godini.