Nijedna pritužba na rad državnih tužilaca u periodu od početka 2020. do jula 2021. godine, kada je prestao rad starog saziva Tužilačkog savjeta, nije dovela do pokretanja disciplinskog postupka ili postupka za kršenje Etičkog kodeksa nekog od tužilaca u Crnoj Gori.
To piše u izvještaju - Analiza postupaka izbora, napredovanja i utvrđivanja odgovornosti tužilaca u Crnoj Gori 2020-2021, koji je uradila NVO Akcija za ljudska prava (HRA), a u kojem je naglašeno da novi Tužilački savjet ne bi smio da ignoriše višegodišnje kritike Evropske komsije, kao i da bi morao mnogo temeljnije da obrazlaže i ispituje pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.
HRA je u izvještaju dala i preporuke da Vlada ubrzo počne rad na novim i potpunijim izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, a u skladu s očekivanjima Evropske komisije, te da novi sastav Tužilačkog savjeta prilikom donošenja odluka o izboru i napredovanju, prestanku funkcija i utvrđivanju odgovornosti državnih tužilaca postupa “savjesnije i profesionalnije nego prethodni saziv”.
”Pritužbe na zakonitost rada tužilaca nisu bile djelotvorno sredstvo za utvrđivanje odgovornosti. Iako je od početka 2020. godine do 1. septembra 2021. godine Tužilački savjet odlučio o 157 pritužbi, utvrdio je da je samo sedam bilo osnovano (4.45%), da je jedna bila djelimično osnovana, a 136 neosnovano. U 12 slučajeva je nadležnom državnom tužiocu dato ‘uputstvo za postupanje’, i na taj način izbjegnuto da se utvrdi je li pritužba bila osnovana i u kojoj mjeri. Očigledna je dominantna namjera da se odgovornost državnih tužilaca ne utvrdi ili da se umanji, iako su brojne pritužbe ukazivale na kršenje zakona i disciplinske prekršaje, posebno u pogledu neefikasnog postupanja. Tužilački savjet nije obrazlagao svoje odluke po pritužbama i različito je postupao u suštinski istim situacijama, što je dovelo do nejednakog tretmana državnih tužilaca”, piše u izvještaju HRA na čijem je čelu Tea Gorjanc Prelević.
U preporukama je HRA dala smjernice da bi novi TS, kada konačno bude izabran i počne sa radom, morao ozbiljno da razmotri iniciranje odgovarajućeg postupka utvrđivanja odgovornosti, da bi obeshrabrio ponavljanje takve prakse u radu tužilaca.
”Posebno apelujemo na novi Tužilački savjet da se pozabavi problemom odbacivanja više od 90% krivičnih prijava svake godine zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja, pri čemu zbog toga nikada ni jedan državni tužilac nije odgovarao”, piše u izvještaju HRA, koji će biti predstavljen danas na konferenciji na kojoj će prisustvovati i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, rukovodilac Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Sergej Sekulović, tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu Jelena Đaletić, viši savjetnik za vladavinu prava u Ambasadi Kraljevine Holandije Aleksandar Momirov i programski menadžer za vladavinu prava u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Gianandrea Villa.
HRA konstatuje i da je stari saziv TS, kome je rad okončan 5. avgusta ove godine kada je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić proglasio sastav krnjeg tijela, po svim pritužbama odlučivao u formi proizvoljnih obavještenja i obrazlagao, mahom, sve u jednoj rečenici.
”I kada je utvrđivao da su pritužbe osnovane, TS je odlučivao bez obrazloženja o postupku koji je sproveo i onome što je utvrdio. U obavještenju se samo navodi na šta je ukazano postupajućem tužiocu. Praksa savjeta je stvorila i pravnu nesigurnost, jer se u istim situacijama različito postupalo. Na sjednicama savjeta se o pritužbama nije raspravljalo, već je samo konstatovano da je članovima savjeta dostavljen izvještaj Komisije za razmatranje pritužbi, a zatim se aklamacijom prihvatio zaključak Komisije bez razmatranja obrazloženja i razloga za odluku. U najdrastičnijem slučaju, savjet preko godinu dana nije odlučio o prijavi podnijetoj zbog toga što državni tužilac od 2015. godine nije postupio po krivičnoj prijavi. Neblagovremeno odlučivanje Tužilačkog savjeta konstatovao je i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) u svom Izvještaju o radu za 2020. godinu i dao preporuku Tužilačkom savjetu da blagovremeno odlučuje i pažljivije razmatra eventualnu individualnu odgovornost državnih tužilaca po uloženim pritužbama, a posebno u situacijama očiglednog nepoštovanja rokova i ukoliko se takvo postupanje ponavlja”, navodi HRA.
Stanković morao dvije godine ranije u penziju
Činjenica da je Tužilački savjet odbio da konstatuje prestanak tužilačke funkcije tužiocima, koji su na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakona o državnom tužilaštvu, ispunili uslove za penziju, pravdajući to svojom procjenom da bi primjena Zakona o PIO bila neustavna, primjer je neovlašćenog postupanja državnog organa, smatra HRA.
Takvo ponašanje ranijeg TS-a dovelo je u pitanje i zakonitost akata, koje su nastavili da donose državni tužioci kojima je “funkcija zapravo de iure prestala”.
Za HRA je, piše, posebno skandalozna činjenica da je v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković ispunio uslove za penziju još dvije godine prije nego što mu je konstatovan prestanak - zbog navršenih godina radnog staža, ali su i “on i Vrhovno državno tužilaštvo propustili da o tome obavijeste Tužilački savjet”.
”Ivica Stanković, kome je kao VDT-u istekao mandat 7. oktobra 2019. godine, ostao je na toj funkciji u svojstvu vršioca dužnosti, na osnovu odluke Tužilačkog savjeta. On je 28. maja 2021. godine zakazao za 10. jun 2021. godine sjednicu Tužilačkog savjeta sa dnevnim redom - donošenje odluke o prestanku funkcije v.d. VDT - državnog tužioca Ivice Stankovića, zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju. U slučaju vršioca dužnosti VDT-a primijenjena je starosna granica od 67 godina, koju je propisivao ranije važeći zakon, iako je po zakonu koji je na snazi od avgusta prošle godine ta granica spuštena za muškarce na 66 godina, pa je vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca imao ispunjen uslov za starosnu penziju već stupanjem na snagu izmjena zakona u avgustu 2020. godine”.
Bonus video:
