Prezentacija prve godine rada vlade

Milatović: Imamo najbrže rastuću ekonomiju u Evropi

"Obezbijedili smo preko 1,3 miliona vakcina, vakcinisano je 60 odsto punoljetnih građana, obezbijeđene su nove kiseonične stanice, testirano šest puta više građana nego prošle godine, obezbijeđena je najbolja kovid terapija...", istakla je Borovinić Bojović

36092 pregleda 135 komentar(a)
Milatović, Foto: Vlada Crne Gore
Milatović, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 07.12.2021. 20:02h

Ministarka zdravlja, Jelena Borovinić Bojović, saopštila je na današnjoj prezentaciji povodom godinu dana rada Vlade, da je po dolasku u svoj resor zatekla nula vakcina i nula vakcinisanih građana, nizak stepen testiranja, neustavne spiskove o samoizolaciji građana, loš sistem zakazivanja pregleda, niske plate zdravstvenim radnicima...

Borovinić Bojović
Borovinić Bojovićfoto: Luka Zeković

"Obezbijedili smo preko 1,3 miliona vakcina, vakcinisano je 60 odsto punoljetnih građana, obezbijeđene su nove kiseonične stanice, testirano šest puta više građana nego prošle godine, obezbijeđena je najbolja kovid terapija...", istakla je Borovinić Bojović na prezentaciji.

Ona je dodala da Ministarstvo zdravlja radi na konačnom smanjenju cijene ljekova.

"Kapitalni budžet za zdravstvo u 2022. biće deset puta veći. Planirano je povećanje plata radnicima u zdravstvu 30 do 40 odsto. Rezultati nisu izostali. Žao mi je zbog frustracija i očiglednog prisjećanja na metode slanja u ćošak i gledanja u zid", rekla je Borovinić Bojović.

Milatović: Crna Gora će i u 2022. rasti, oko 6,4 procenta

Ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović, rekao je da je ekonomija prije godinu bila u dramatičnom stanju.

Milatović
Milatović foto: Luka Zeković

"Imali smo pad ekonomije od 15 odsto, što je jedan od najvećih u cijelom svijetu. Turistički sektor imao je pad od 87 procenata. Deficit budžeta je bio 11 procenata. Kriza je ogolila sve strukturne probleme. Danas smo, nažalost, zemlja koja ima svakog četvrtog stanovnika na ivici siromaštva i po tome smo prvi u Evropi. Prosječne zarade u prethodnih deset godina nisu se mrdnule, minimalna zarada povećala se za 30 eura, što je dovelo do egzodusa građana Crne Gore u zemlje Evropske unije (EU)", istakao je Milatović.

On je dodao da je nakon užasno teške 2020, njegovo Ministarstvo koordiniralo dva paketa podrške građanima i privredi u iznosu od 320 miliona eura.

"Nakon akcenta na oporavku turizma, za devet mjeseci imamo 700 miliona eura ostvarenih prihoda od turizma, što prevazilazi sva očekivanja. Ovo nam je omogućilo da pričamo o svim drugim ekonomskim politikama. Donijeli smo zakon o finansijskoj podršci radnicima u rudarsko-metalskom sektoru, koji već od naredne godine mogu računati na podršku od po 12.000 eura", kazao je on.

Milatović je rekao da su imali uspješno predstavljanje na Expo-u u Dubaiju.

"Ove godine imamo najbrže rastuću ekonomiju u Evropi, koja će rasti između 13 i 14 odsto. Crna Gora će i u 2022. rasti, oko 6,4 procenta. Za godinu rada Vlade, od dramatične situacije došli smo do poprilično bolje", rekao je Milatović.

Injac: Budući koraci su nastavak modernizacije i unapređivanje stanja infrastrukture u vojnim objektima

Ministarka odbrane Olivera Injac poručila je da je u Ministarstvu odbrane bilo angažovano 114 lica po ugovoru o djelu.

Ona se na prezentaciji obratila video-porukom.

Obraćanje Injac
Obraćanje Injacfoto: Vlada Crne Gore

"Izdaci su bili 598 hiljada eura. Sad je angažovano 26 lica po ugovoru o djelu. Radili smo na konsolidaciji finansija i popisu imovine. Ključne realizovane aktivnosti u prethodnoj godini su doprinos miru u svijetu, učešće u vojnim vježbama, modernizacija Vojske Crne Gore, reforma obavještajno-bezbjednosnog sektora... Budući koraci su nastavak modernizacije, unapređivanje stanja infrastrukture u vojnim objektima, dalje rješavanje viškova ubojnih sredstava i zastarjele opreme", poručila je Injac.

Bojanić: Imali smo nedostatak adekvatnog stručnog kadra zbog ranijeg partijskog zapošljavanja

Ministar kapitalnih investicija, Mladen Bojanić, kazao je da su novu Vladu i njegov resor, prije godinu dana dočekali zaustavljeni radovi na auto-putu.

Bojanić
Bojanićfoto: Vlada Crne Gore

"Ušli smo u pregovore i uspjeli da izguramo i nastavimo ih, tako da je pitanje dana kad ćemo se voziti prioritetnom dionicom auto-puta Smokovac - Mateševo. Sačekao nas je i problem Montrenegro erlajnsa. Saznali smo dalje da je 20.000 radnih sati Termoelektrane (TE) Pljevlja bilo potrošeno. Imali smo zatim neadekvatnu politiku izdavanja koncesija za male hidroelektrane (mHE). Onda je uslijedila nemogućnost plaćanja kredita EXIM banci od strane brodarskih kompanija. Na kraju, tu su bili zapuštenost i javašluk u kompanijama s većinskim državnim vlasništvom...", istakao je Bojanić

On je rekao da su četiri mjeseca radili u kancelarijama u hotelu.

"Imali smo nedostatak adekvatnog stručnog kadra zbog ranijeg partijskog zapošljavanja. Međutim, oslobodili smo Ministarstvo političkog zapošljavanja. Odgovorno tvrdim da nijedno lice nije primljeno i otpušteno u zbog političkog aktivizma. Tek nas očekuje pravi posao u vezi avio-kompanije ToMontenegro, da bi dostigli potreban nivo avio-dostupnosti. Započeli smo istražno bušenje u potrazi za naftom i gasom. Mogu da podijelim optimistične vijesti - jako smo blizu rezervoaru", rekao je Bojanić.

On je kazao i da su uspostavljeni novi odnosi u željezničkim preduzećima.

"Montecargo i Luka Bar su sa Srbija Kargom i Rudnikom Bor sklopili značajan ugovor o prevozu bakarnog sulfata. U saradnji s energetskom zajednicom razmatramo rješenja za TE Pljevlja. Osiguraćemo da Crna Gora ne ostane bez stabilnog izvora energije. Radi se na rekonstrukciji pruge. Nastavljamo borbu protiv korupcije. Nismo stali - ne postoji više tolerancija na korupciju. Vjerujem da je ovo tek početak u oporavku ekonomije", poručio je Bojanić.

Radulović: Ideju članstva u EU podržava 75 odsto građana, članstvo u NATO 67 odsto

Ministar vanjskih poslova, Đorđe Radulović, je u video poruci poručio da je Evropska komisija (EK) u svom godišnjem izvještaju pohvalila spoljnu politiku Crne Gore.

Radulović
Radulovićfoto: Vlada Crne Gore

"Imamo stoprocentnu usklađenost sa spoljnom politikom EU. Ideju članstva u EU podržava 75 odsto građana, dok članstvo u NATO sada podržava 67 odsto građana. Jačanje ekonomske diplomatije biće jedan od naših prioriteta. S našom diplomatsko-konzularnom mrežom učestvovali smo u obezbjeđivanju vakcina. Naš cilj je da budemo dio EU", rekao je Radulović.

Kordić: Podrška članstvu u EU oko 75 odsto, to je poruka građana

Glavna pregovaračica sa EU, Zorka Kordić, kazala je da je visoka podrška članstvu u EU, koja iznosi oko 75 odsto, održana, i da je to poruka građana.

Kordić
Kordićfoto: Printscreen

"Proces pristupanja je politički i umnogome zavisi od država članica, ali je za nas kompleksan tehnički proces. Ne samo da je osnažena pregovaračka struktura, koja broji preko 860 članova, već je to urađeno inkluzivno. Održavali smo koordinacije sa svim šefovima radnih grupa. Imenovali smo šest pregovarača, za šest tematskih klastera. Pripremili smo 33 mape puta za poglavlja, analizirali preko 6.000 akata EU. Osnažen je politički dijalog s državama članicama. Obavili smo rundu bilateralnih konsultacija s nekim državama članicama. Pripremljen je program IPA 2021. u vrijednosti od 32,5 miliona eura. Takođe, spreman je i program IPA 2022. u vrijednosti od 70 miliona eura", kazala je Kordić.

Srzentić: Građani će početkom godine moći da koriste onlajn prijave novorođenih i preminulih, prijave za vjenčanja, plaćanje poreza

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, kazala je da je po dolasku u svoj resor zatekla birokratizovan način donošenja odluka i javnih politika, tromu infrastrukturu, polarizovanu medijsku scenu...

Srzentić
Srzentićfoto: Vlada Crne Gore

"Uprkos tome, postignuti su rezultati. Strategija reforme javne uprave donijela je pojednostavljivanje procesa. Novi Vladin portal svakog mjeseca posjeti 150.000 građana. Ostvarili smo dobru saradnji s civilnim sektorom. Građani će već početkom godine moći da koriste nove onlajn servise, kao što su onlajn prijava novorođenih i preminulih, prijave za vjenčanja, za plaćanje poreza...", istakla je Srzentić.

Ona je dodala da su kroz dijalog sa preko 80 medija pokrenuli proces izrade medijske strategije.

"Modelima podrške ove godine za medije obezbijeđeno je milion eura. Formiramo Montenegro digital, koja će unaprijediti digitalne standarde. Naredni period biće u znaku lansiranja digitalne akademije", rekla je Srzentić.

Stijović: Uvozimo gotovo 80 odsto poljoprivrednih proizvoda, koje sami možemo da proizvedemo

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Aleksandar Stijović, rekao je da su privremeno finansiranje i kašnjenje s usvajanjem agrobudžeta ugrozili sve građane Crne Gore.

"Upućujem apel da se ovo više ne ponovi. Ko misli da je nešto postigao s tim, samo je ugrozio one koji stvaraju i proizvode hranu. U narednih deset dana biće završena sva plaćanja i davanja prema poljoprivrednicima. Sačuvali smo proizvodnju u vrijeme pandemije. Mnogi ugovori su bili štetni, sad pokušavamo da dovedemo to u ispravno stanje", istakao je Stijović.

Stijović
Stijovićfoto: Vlada Crne Gore

On je dodao da su uradili već preko 70 kilometara seoskih puteva, i preko 100 vodovoda.

"Povećali smo direktna plaćanja u poljoprivredi do 10 odsto. S manje sredstava dali smo više. Uspjeli smo sve da prodamo, i prvi put u ovoj godini nemamo tržišnih viškova. U ovom ministarstvu nema politike osim agrarne politike, i to je jedina politika koja će se voditi", rekao je Stijović.

On je kazao da je završena Kuća maslina u Starom Baru, te da su smanjili stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) na jaja, a kazao je i da je u planu pet fabrika u narednoj godini.

"Želimo da jačamo poljoprivredu kroz snažniju i izdašnjiu podršku. Uvozimo gotovo 80 odsto poljoprivrednih proizvoda, koje sami možemo da proizvedemo. Gotovo 500 miliona eura je uvoz hrane", kazao je Stijović.

Bratić: Basnoslovne cifre su se trošile dok je narod gladovao

Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta, Vesna Bratić rekla je da su se "basnoslovne cifre trošile dok je narod gladovao".

Bratić
Bratićfoto: Vlada Crne Gore

"Vladali su javašluk i nenamjensko toršenje novca u svim resorima, a sve pod plaštom brige za državu. Poboljšali smo položaj prosvjetnih radnika, pa sad platu primaju 12 mjeseci, umjesto 10. Oni su ucjenjivani politički. Primali su platu deset mjeseci, a dva ljetnja mjeseca su prodavali kukuruz i krofne po plažama. Depolitizovali smo sistem, pa će na fer konkursima biti izabrani najbolji. Ova Vlada i ovo Ministarstvo preduzeli su ključne korake na realizaciji SEEIIST projekta", kazala je Bratić.

Ona je rekla da je unapređeno stanje kulturne baštine, te da su otvoreni novi studijski programi...

"Depolitizovali smo sport. Spriječili smo da sportisti nastupaju bez himne i zastave. Naši budući koraci su reforma obrazovanja, centralizacija nematerijalne kulturne baštine, okončanje revalorizacije baštine, plan digitalizacije kompletnog obrazovnog sistema, obnova škola i izgradnja novih", kazala je Bratić.

Sekulović: Bezbjednost košta, ali ona nema cijenu

Ministar unutrašnjih poslova, Sergej Sekulović,takođe se obratio video-porukom, i poručio da bezbjednost košta, ali da ona nema cijenu.

Sekulović
Sekulovićfoto: Vlada Crne Gore

"Imali smo potpuno transparentan postupak izbora direktora Uprave policije (UP). Došli smo da direktora koji je bio najbolji kandidat. Jedan od njegovih protivkandidata sad mu je pomoćnik. Radili smo jako, odgovorno i stručno da dođemo do novog zakona o unutrašnjim poslovima, koji je vratio UP pod okrilje MUP-a", istakao je Sekulović.

On je dodao da su radili na brojnim drugim projektima i dokimentima.

"U finalnoj fazi je strategija sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Stvaramo čvrste osnove koji treba da trasiraju jasan put kuda ovo ministarstvo treba da ode. Prema istraživanju OEBS (Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju), postoji rast povjerenja građana u policiju. Naš pristup radu pokazuje rezultate i građani to vide i osjećaju", rekao je Sekulović.

Ministar je poručio i da je bilo nekoliko velikih akcija koje su prepoznate od međunarodnih partnera.

"Zapljena preko 1,4 tone kokaina dobila je mjesto i u Izvještaju EK. MUP je na pola puta. Pred nama je ozbiljan reformski iskorak. U narednoj godini pojačaćemo borbu protiv organizovanog kriminala, šverca cigareta, i mnogih drugih stvari. Naše antikorupcijske politike daće rezultate. Nećemo dozvoliti nikome da politizuje ovaj organ i vrši politički upliv u njega. Ovaj organ mora biti Crna Gora u malom. Primaće se i napredovati samo oni koji zaslužuju. Rezultati postoje, građani su ih prepoznali, a godina pred nama biće godina još većih uspjeha", poručio je Sekulović.

Marić: Nije urađeno malo, iako sigurno nije dovoljno

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Boris Marić rekao je da u tom resoru nije urađeno malo, iako sigurno nije dovoljno.

"Pripremili smo izmjene Krivičnog zakonika, Zakona o krivičnom postupku i Zakona o upravnom sporu. Počela je primjena Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola. Započete su izmjene anti-mafija zakona, koje treba zaokružiti. Napravljen je, u tom smislu, dobar mehanizam koji ću u narednoj godini u jednom dijelu početi da daje rezultate", istakao je Marić.

Marić
Marićfoto: Vlada Crne Gore

On je dodao da će raditi pažljivo izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

"Nadamo se da ćemo brzo dobiti, osim privremenih, i završna mjerila za poglavlja 23 i 24. Vjerujem da Vlada može da uspije u tom izazovu", kazao je Marić.

Mitrović: Obezbjedićemo unapređenje stanja svih zaštićenih područja

I ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ratko Mitrović, obratio se video-porukom i poručio da je uvećana površina zaštićenih područja, da su postavljene dine kako bi se sačuvale plaže na Adi, te da su sanirali deponiju pepela i šljake Maljevac i jalovište Gradac u Pljevljima...

Mitrović
Mitrovićfoto: Vlada Crne Gore

"Inicirali smo projekat Solari 3000+ i 500+ sa EPCG (Elektroprivreda Crne Gore), koji je vrijedan 30 miliona eura. Stavljen je moratorijim na gradnju u Budvi i Bečićima. Obezbjedićemo unapređenje stanja svih zaštićenih područja, donijeti novi državni plan upravljanja otpadom, izraditi novi zakon o legalizaciji objekata", rekao je Mitrović.

Spajić: Bili smo pred bankrotom, sad imamo program za veće plate

"Država je bila pred bankrotom, imali smo samo 50 miliona na računu. Danas pričamo o povećanjima plata. Program Evropa sad to i garantuje. To je opipljivi rezultat Vlade i Ministarstva, koji niko nije mogao da zamisli prije godinu", rekao je ministar finansija i socijalnog staranj,a Milojko Spajić.

Dodao je da "nismo imali dječiji dodatak, udžbenike za djecu, minimalna zarada porasla je samo 30 eura..."

Jakov Milatović, Milojko Spajić
foto: Luka Zeković

"Imali smo prije godinu emisiju obveznica. Da nismo to uradili, bankrotirali bi i došli u situaciju da smanjujemo plate i penzije. Ove godine vraćeno je preko 300 miliona starih dugova. Oko 200 miliona eura je zadnjih 30 godina trošeno nenamjenski. Kroz hedžing aranžman smanjili smo kamatne stope na dug", rekao je Spajić, dodajući da će potrošiti 115 miliona na kamate, a sljedeće godine 92 miliona.

"U vrijeme pandemije nismo smanjili, već povećali neka davanja, kao što je dječji dodatak. Povećali smo minimalnu zaradu sa 222 na 250 eura. Mislim da je naknada za rad ispod 450 eura nedostojanstvena, što će se ubrzo ostvariti. Budžetski deficit ove godind biće u okviru mastrihških kriterijuma od tri odsto. Ultimativni cilj je povećanje standarda svih građana i ostanak mladih. To je projekat Evropa sad, za koji mislim da će u decembru biti usvojen u Skupštini. Ta reforma omogućiće povećanje minimalne zarade na fiskalno neutralan način. Najveće povećanje plata biće medicinskim radnicima. Prosječna neto plata krajem 2022. biće 700 eura", rekao je Spajić.