"Ni jedna više"

Većinu femicida moguće spriječiti uz koordinisanu akciju

Na konferenciji pod nazivom “Ni jedna više” konstatovano je da ubistva žena nijesu izolovani incidenti koji se dešavaju iznenada, već predstavljaju krajnji čin ponavljanog nasilja koje je društveno i kulturološki ukorijenjeno, čak i prihvaćeno i tolerisano

1132 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Undp.org.me
Foto: Undp.org.me

Većinu femicida moguće je spriječiti uz koordinisanu, brzu i preventivnu akciju, poručeno je sa konferencije koju je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Na konferenciji pod nazivom “Ni jedna više” konstatovano je da ubistva žena nijesu izolovani incidenti koji se dešavaju iznenada, već predstavljaju krajnji čin ponavljanog nasilja koje je društveno i kulturološki ukorijenjeno, čak i prihvaćeno i tolerisano.

Kako je saopšteno iz UNDP-a, iako rodna ravnopravnost predstavlja jedan od osnovnih ustavnih principa, rodno zasnovano nasilje i dalje je realnost za svaku treću ženu rođenu u Crnoj Gori, a femicid je njegov najšokantniji oblik.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova, ocijenila je da pandemija COVID- a 19 i njen uticaj nastavljaju da zasjenjuju krizu nasilja nad ženama i djevojčicama, ukljulujući i femicide, što dalje podriva prioritentnost tih pitanja.

To je, kako smatra, zabrinjavajuće, jer se sistemi za prevenciju i zaštitu žena i djevojčica od nasilja suočavaju sa novim izazovima pandemije, a ekonomske poteškoće i nezaposlenost doprinose faktorima rizika koji podstiču rodno zasnovano nasilje, uključujući i femicid.

Prema riječima Gašparikove, femicidi nijesu izolovani incidenti koji su se desili iznenada i neočekivano.

Kako je navela, femicid je često završni čin ponavljanja nasilja, koje nije na odgovarajući način prepoznato i spriječeno.

Gašparikova je kazala da je nasilje često kulturno i društveno ukorijenjeno, prihvaćeno kao neizbježno, čak tolerisano i opravdavano tokom dužeg perioda.

"Većinu femicida je moguće spriječiti. U Crnoj Gori i dalje ne postoji funkcionalan i integrisan sistem prikupljanja podataka o žrtvama i počiniocima nasilja nad ženama, zbog čega su UNDP i UN Women podržali formiranje regionalne inicijative Femicide Watch“, rekla je Gašparikova.

Ona je poručila da je ukidanje rodno zasnovanog nasilja, uključujući femicid, pitanje univerzalnih ljudskih prava i ljudskog dostojanstva koje se tiče svih i u koje treba svi da se uključe kroz hitnu, koordinisanu i nedvosmislenu akciju.

Gašparikova je apelovala na crnogorske institucije, medije i cjelokupno društvo da narednu godinu posvete borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.

Ni jedna više konferencija
foto: Undp.org.me

Zamjenica Ombudsmana Nerma Dobardžić ocijenila je da je nasilje nad ženama duboko ukorijenjeno u našem društvu, a da se zbog posljednjih tragičnih događaja o njemu intenzivnije govori u javnosti.

"Društvena reakcija je definisala jasne zahtjeve – oštrije kazne za počinioce i bolji preventivni odgovor institucija. Ombudsman već neko vrijeme ukazuje da je u Crnoj Gori i dalje zabrinjavajuće prisutan fenomen nasilja“, rekla je ona.

Dobardžić je kazala da vjeruje da su dosadašnje kazne za nasilnike bile blage čime se nije slala dovoljno jasna poruka nulte tolerancije na nasilje nad ženama.

"Nije dovoljna samo izmjena zakona, već je potrebna efikasna primjena propisa, snažnija korodinacija organa i službi koji postupaju u ovim slučajevima“, poručila je Dobardžić.

Komunikološkinja Dragana Maljević kazala je da nedavni slučajevi nasilja sa najtežim posljedicama pokazuju da društvo nije dovoljno uradilo da zaštiti žrtve.

"To je, istovremeno, i alarm za državne institucije da promijene dosadašnju praksu, koja, kako se pokazalo, nije bila adekvatna kad je u pitanju zaštita žrtava od nasilja“, rekla je Maljević.

Kako je navela, o tome treba da se priča svakodnevno i djeluje na svim nivoima.

"Ja dižem glas protiv nasilja i ohrabrujem žrtve i one koji saznaju da nasilje postoji da ga prijave“, poručila je Maljević.

Novinarka Danijela Lasica saglasna je da je potrebna snažnija reakcija kad je u pitanju prevencija nasilja.

"Da su institucije, ali i društvo, radili svoj posao, mi ne bismo imali o čemu da izvještavamo”, rekla je Lasica.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić rekla je da nasilje nad ženama nije lični, već politički problem, koji politika može i mora da riješi.

Ni jedna više konferencija
foto: Undp.org.me

Aktivistkinja Nada Koprivica kazala je da vidi problem u tumačenju zakona.

"Nama je tumačenje zakona u koliziji, na kraju se inputira da je žena koja je ubijena odgovorna, jer zašto ga je odabrala, zašto nije prijavila, zašto nije jasno rekla da će biti ubijena“, navela je Koprivica.

Ona je poručili da je važno da budemo proaktivni.

"Ukoliko svako od nas uradi ono što je obaveza postojećih konvencija i zakona, sjutra ćemo imati značajno bezbjedniji prostor za žene“, rekla je Koprivica.