"donosi i određene uštede zbog smanjenja korišćenja papirnog dokumenata"

Vlada Crne Gore usvojila Predlog zakona o elektronskom dokumentu

Zakonom se, kako navodi, vrši dodatno usklađivanje sa Zakonom o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, kako bi se kroz povećanje povjerenja u elektronski dokument i digitalizaciju dokumenta, stvorili uslovi za njegovu širu primjenu

4767 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Predlog zakona o elektronskom dokumentu, saopšteno je iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

Ministarka tog resora Tamara Srzentić pojasnila je da će to doprinijeti ubrzanju digitalne transformacije, afirmaciji korišćenja elektronskog dokumenta, digitalnog potpisa, elektronskog pečata u javnoj upravi i privredi, ali i donijeti uštede zbog smanjenja korišćenja papirnih dokumenata.

Zakonom se, kako navodi, vrši dodatno usklađivanje sa Zakonom o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, kako bi se kroz povećanje povjerenja u elektronski dokument i digitalizaciju dokumenta, stvorili uslovi za njegovu širu primjenu.

“Inkluzivnim procesom obavljenih javnih konsultacija tokom javne rasprave, neposrednom komunikacijom sa svim zainteresovanim subjektima, dostavljenim primjedbama i sugestijama na Nacrt zakona, ovaj propis dobio je koncept novog Predloga zakona o elektronskom dokumentu. Cilj donošenja ovog propisa je unapređenje poslovnog ambijenta, olakšan razvoj usluga elektronske uprave, kao i efikasnije postupanje pravnih i fizičkih lica i nadležnih organa”, rekla je Srzentić.

Novine su takođe i šira primjena od postojećeg zakona, u smislu primjene zakona i na lokalne samouprave u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, prepoznavanje digitalizovanog dokumenta koji se izjednačava sa elektronskim dokumentom, propisivanje uslova za pravnu valjanost digitalizovanog dokumenta, uvođenje elektronskog pečata, propisivanje načina dostavljanja elektronskih dokumenata između nadležnih organa i stranaka.

“Takođe, prevaziđena je barijera koja se odnosila na neprihvatanje elektronskog dokumenta od strane institucija, tako da se više ne zahtijeva izričito i slobodno izražena volje o prihvatanju upotrebe elektronskog dokumenta, koja je kod institucija davala prostor za neprihvatanje elektronskog dokumenta”, kazala je Srzentić.

Zakon, kako je rekla, donosi i određene uštede zbog smanjenja korišćenja papirnog dokumenata.

“Ukoliko bi javno-pravni organi u postupcima koje vode prešli na upotrebu elektronskog dokumenta ostvarili bi znatnu uštedu u iznosu od 73.252 eura. Takođe, na primjeru potrošnje kancelarijskog materijala, goriva, na poslovima u arhivi, u 17 institucija ušteda je od oko 107.000 eura na godišnjem nivou, ukoliko bi se koristio elektronski dokument. Dok pri registraciji preduzeća, kojih je u 2020. godini registrovano 4.529, ako bi koristili samo elektronski dokument, ušteda u papiru je oko 226.450 eura, a kada se uzme i broj koraka u administraciji koje treba odraditi i čekanje u redovima, ušteda bi bila oko 448.371 eura”, rekla je Srzentić.

Objasnila je da se Zakon primjenjuje u pravnom prometu, upravnim, sudskim i drugim postupcima, kod privrednih društava, preduzetnika, nezavisnih i regulatornih tijela i drugih pravnih i fizičkih lica državnih organa, organa državne uprave, državnih agencija, državnih fondova i drugih nosilaca javnih ovlašćenja, organa lokalne samouprave, organa lokalne uprave, posebnih i javnih službi u smislu zakona kojim se uređuje lokalna samouprava.

Preporučujemo za Vas