Nakon višegodišnjeg zanemarivanja, Ministarstvo odbrane (MO) namjerava da tokom 2022. pokrene prvi veći investicioni ciklus za opremanje Mornarice novim plovilima, ali i taj postupak, poput onih koje je proteklih godina u Vazduhoplovstvu i Kopnenoj vojsci sprovelo bivše DPS rukovodstvo tog resora, pati od nedostatka transparentnosti.
U predlogu budžeta Crne Gore za 2022. predviđeno je da se država dogodine kreditno zaduži 50 miliona eura za, kako je navedeno, nabavku dva nova patrolna broda za potrebe Mornarice Vojske Crne Gore (MVCG).
MO navodi da je dugoročnim Planom razvoja sistema odbrane Crne Gore predviđena nabavka dva nova patrolna broda, “što je okvir za nabavku”, ali da još “nisu konkretizovana pitanja oko ugovaranja nabavke brodova”.
Iz resora kojeg vodi Olivera Injac nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” sa konkretno kojim kreditorom, odnosno isporučiocem, je najizglednije ugovaranje nabavke novih patrolnih brodova, odnosno da li će se nabavljati novosagrađeni, ili polovni brodovi. Nije objašnjeno ni zbog čega je planirana nabavka samo dva, a ne tri broda koliko je tehnički i operativni minimum da se zadovolji načelo kontinuirane raspoloživosti makar jednog broda za vršenje njegove misije na moru.
”U prethodnom periodu se izradio predlog specifikacije broda, ali ona još uvijek nije usvojena kao konačna”, kazali su u MO, izbjegavši da odgovore koji su konkretni taktičko-tehnički zahtjevi postavljeni od strane Mornarice VCG i MO za odabir novih patrolnih brodova koji će se uvesti u operativnu upotrebu: načelne dimenzije brodova, deplasman, brzina, broj članova posade, sistem pogona, naoružanje, senzori i oprema, autonomnost u smislu daljine plovidbe i broja dana na moru bez dopune zaliha.
Nije odgovoreno ni konkretno koji raspoloživi tipovi patrolnih brodova su ušli u uži izbor, što nameće dilemu koliko se uopšte ozbiljno minulih godina pripremao više desetina miliona eura vrijedan projekat upotrebe državnog novca, s obzirom da je nabavka novih patrolnih brodova nešto što je već odavno predviđeno strateškim dokumentima i planovima resora odbrane.
Kupovinu novih patrolnih brodova, naime, najavljivali su i obećavali mnogi bivši DPS ministri odbrane, počev od Bora Vučinića, preko Milice Pejanović Đurišić, do Predraga Boškovića, pa je skoro nevjerovatno da rukovodstvo Mornarice i resora odbrane na čijem je čelu sada Injac, ni nakon desetak godina “priprema” još nemaju čak ni usvojenu konačnu specifikaciju broda koji treba da u narednih nekoliko decenija zadovolji operativne potrebe MVCG.
”Ministarstvo odbrane je obrazovalo Komisiju za izradu specifikacije za nove patrolne brodove, dužine od 50 do 70 metara, koja će odgovoriti na taktičko-tehničke zahtjeve u skladu sa nacionalnim potrebama i savezničkim zahtjevima, na osnovu kriterijuma definisanih NATO dokumentima za ovu klasu brodova. Aktivnosti na istraživanju tržišta su u toku (više renomiranih svjetskih brodograđevinskih firmi), nakon čega će se otpočeti sa procedurom nabavke”, kazali su iz MO, bez preciziranja kada će se konačno znati što nam treba i kako će izgledati novi ratni brodovi koji bi trebalo da omoguće mnogo duže i efikasnije prisustvo državne vlasti na moru i kontrolu njenih teritorijalnih voda i tzv. epikontinentalnog pojasa.
Slično se već ranijih godina dešavalo sa ukupno skoro 100 miliona eura vrijednim ugovorima za nabavku novih helikoptera za Vazduhoplovstvo VCG, odnosno lakooklopnih patrolnih vozila za kopnenu vosku, gdje su konačne odluke o nabavci helikoptera tipa “bell 412 EP/EPI” i “bell 505”, odnosno vozila tipa “oshkosh JLTV” donesene u krajnje netransparentnoj proceduri i bez da su građani koji to plaćaju, ikada saznali ko je u ime VCG i MO definisao taktičko-tehničke karakteristike vazduhoplova, odnosno vozila, i zbog konkretno čega se država opredijelila da baš sa ovim proizvođačima sklopi ugovore o nabavci.
Turski brod klase “Tuzla” u igri?
U kategoriju patrolnih brodova “dužine 50 do 70 metara” o kojoj sada govori MO, spada tip broda koji je u prehodnom periodu pominjan kao vrlo izgledan kandidat da se uvrsti u Flotnu listu MVCG - turski patrolni brod klase “Tuzla”. Ovi brodovi do sada su u seriji od ukupno 26 komada građeni za RM Turske, ali i RM Turkmenistana. Naručila ih je i RM Katara.
Patrolni brod klase “Tuzla” dug je 57 metara i ima puni deplasman od 420 tona, opslužuje ga 34 člana posade, a naoružan je sa dvocijevnim topom kalibra 40 mm i dva daljinski upravljana mitraljeza kalibra 12,7 mm, te sa dva šestocjevna protivpodmornička reketna bacača, odnosno sa dva klizača za dubinske bombe. Ovi brodovi imaju donekle umanjeni radarski odraz, a sposobni su za patroliranje po moru snage do 5 Bofora (visina talasa 4 metra). Pogonjen sa dva MTU dizel motora snage po 7.300 konja, “Tuzla” postiže maksimalnu brzinu od 25 čvorova. Autonomija broda je 14 dana sa maksimalnom daljinom plovidbe od 2.000 milja. “Tuzla” se cijenom okvirno, uklapa i u iznos koji je MO predvidjelo budžetom za 2022. za nabavku novih patrolnih brodova za MVCG, jer je 16 brodova tog tipa za tursku RM, napravljenih u brodogradilištu kompanije Daersan, koštalo 402 miliona eura, odnosno nešto više od 25 miliona eura po komadu.
Izraelski OPV moguća opcija
Dosta skuplja varijanta bi bila nabavka modernih novih izraelskih patrolnih brodova tipa “OPV 58” ili “OPV 62”, a kakve je ministarki Injac i njenim saradnicima prikazalo brodgradilište Israel Shipyards iz Haife, prilikom nedavne višednevne zvanične posjete delegacije MO Crne Gore Izraelu. Međutim, možda i ova opcija bude u igri s obzirom na mogućnost da se u transakciju uključe i neki ratni brodovi koji su već proglašeni neperspektivnim i povučeni iz operativne upotrebe MVCG, poput dva velika patrolna broda tipa “Kotor” i dvije raketne topovnjače klase “Rade Končar”.
”Postoji mogućnost da se prodaja ostalih neperspektivnih plovnih objekata MVCG izvrši u sklopu nabavke novih brodova (razmjenom), što će biti sastavni dio procjene tržišta i predloga koji je u izradi”, odgovorili su iz MO.
Hrvatski “Omiš” otpada po aktuelnom kriterijumu
Definitivno je, međutim, da po aktuelnom kriterijumu dimenzija novih patrolnih brodova za MVCG, iz konkurencije otpada dosadašnji “prvi favorit” kojeg je guralo bivše rukovodstvo MO sa Predragom Boškovićem na čelu - hrvatski obalni ophodni brod tipa OOB-31 “Omiš”. Taj brod dužine nešto preko 43 metra i deplasmana 240 tona, je manji od onoga što sada traži MO.
Do sada je Hrvatska sagradila samo jedan brod ovog tipa, iako ih je naručila ukupno pet, jer je prototip koji je dobio ime “Omiš” pokazao dosta manjkavosti, posebno kada je stabilitet broda u pitanju.
Hrvatska je ovaj brod u proteklom periodu snažno promovisala u Crnoj Gori, do mjere da je hrvatski predsjednik Zoran Milanović juna prošle godine “Omišom”, koji je uplovio u luku Tivat, doputovao u službenu posjetu, što je vrlo neuobičajena pojava.
Godinu ranije, “Omiš” je učestvovao i na vježbi Adrion Livex 2019 čiji je Crna Gora bila domaćin, pa je u Baru taj brod obišao i tadašnji ministar odbrane Bošković, za koga je priređena detaljna prezentacija tehničkih karakteristika i mogućnosti. Sve to je, prema nezvaničnim informacijama, rezultiralo time da je gradnja dva broda tipa “Omiš” u splitskom brodogradilištu za MVCG bila maltene već dogovorena stvar između bivše Vlade premijera Duška Markovića (DPS) i hrvatskih vlasti, ali je posao propao zbog promjene vlasti u Crnoj Gori na izborima avgusta 2020.
Kriju porazne podatke o lošem stanju Mornarice?
Iz MO nisu željeli da odgovore na pitanja “Vijesti” koliko su i konkretno koji brodovi i plovna sredstva Mornarice od početka 2021. do danas ostvarili vožnji i radnih sati pogonskog kompleksa, odnosno pređenih milja plovidbe.
”S obzirom na bezbjednosnu prirodu zadataka VCG i Mornarice, ne možemo konkretizovati zadatke i broj pređenih milja plovidbe”, odgovorili su iz resora ministarke Injac, dodajući da su “u skladu sa planovima obuka, te planovima operativnog angažovanja, brodovi i plovna sredstva MVCG, bili angažovani na moru, konstantno tokom 2021, u skladu sa statusom ispravnosti u pojedinim mjesecima”.
”U dosadašnjem dijelu godine akcenat angažovanja je bio u dijelu obuke komandanata i posada patrolnog broda P-105 i remorkera PR-41 na realizaciji namjenskih zadataka u svim meteo uslovima, angažovanje jedrilice na jedriličarskim regatama u Crnoj Gori, kao i angažovanje određenog broja plovila u svrhu realizacije zadataka državnog protokola. Najveće angažovanje plovnog sastava MVCG ove godine je bilo u pripremi i realizaciji interesorne vježbe PLATFORMA 21”, pojasnili su.
Brodovi MVCG ove godine su izuzetno malo plovili, pa se kompletna djelatnost Mornarice i njeno prisustvo na moru svelo tek na par vožnji patrolnog broda P-105 od Bara do Boke i nazad, odnosno nekoliko kraćih zadataka koje je obavio pučinski remorker PR-41.
Školski brod “Jadran” gotovo da nije isplovljavao iz Bara, pa se ukupno vrijeme provedeno u plovidbi svih brodova MVCG može mjeriti tek sa par desetina sati. To je izuzetno malo i ima loše posljedice na obučenost posada i sposobnost brodova da vrše namjenske zadatke.
Bonus video:
