postupak pokrenut još 1999.

Prirodni dragulji u Nikšiću će dočekati zaštitu

Iz nikšićke lokalne uprave obećavaju da priča o zaštiti više lokaliteta, stara dvije decenije, više neće biti samo mrtvo slovo na papiru...

16497 pregleda 180 reakcija 5 komentar(a)
Kraški dragulj: Blace, Foto: DMEN
Kraški dragulj: Blace, Foto: DMEN

Više lokaliteta u nikšićkoj opštini ni danas nije zaštićeno, iako je još 1999. godine pokrenut postupak.

Mnogim lokalitetima prijeti opasnost da zbog devastacije izgube posebnost zbog koje se njihova zaštita i tražila.

Iz lokalne uprave obećavaju da priča o njihovoj zaštiti neće više biti samo mrtvo slovo na papiru.

”Pokrenute su davno inicijative da se veći broj prirodnih objekata zaštiti, ali nijesu realizovane. Jedan od njih je i Vidov potok, koji nam je prioritet u odnosu na ostale predložene objekte prirode. Trenutno riješavamo pravno-imovinske odnose koji postoje”, kazao je “Vijestima” Đorđije Manojlović, sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Autobusko stajalište poznatije od prirodnog fenomena

Vidov potok u mjestu Rastovac, oko devet kilometara od centra Nikšića, ime je kažu dobio po Vidovim mlinima. Drugi pak tvrde da je ime dobio po vodi koja je vidala bolove u stomaku. Iako su mnogi za pomenuti lokalitet čuli, uglavnom zbog autobuskog stajališta, priča o Vidovom potoku je mnogo veća i značajnija. Riječ je o hidrološkom fenomenu, mukavici ili potajnici, prirodnoj pojavi poniranja vode. Ovaj intermitentni izvor predstavlja poseban tip kraških izvora, koji funkcionišu sa prekidima - voda ističe izvjesno vrijeme, a zatim takav izvor iznenada presušuje.

Vidov potok
Vidov potokfoto: Svetlana Mandić

Godinama su nevladine organizacije i dio mještana koji žive u blizini potajnice tražili od lokalne vlasti da zaštiti Vidiv potok, prije neko što voda zauvijek nestane. Izgleda da će konačno dobiti zaštitu kakvu zaslužuje.

Direktor Ekološkog pokreta “Ozon” Aleksandar Perović ističe da je i neshvatljivo i nedopustivo da Vidov potok još nije dobio odgovarajući nivo zakonske zaštite, iako se o tome priča 20 godina.

”Neodgovoran odnos nadležnih institucija, ali i građana, negativno je uticao i na to prirodno bogatstvo koje, uz Gornjepoljski vir, ima potencijal valorizacije kroz naučni turizam. Nažalost, ‘valorizacija’ te potajnice se u praksi dešavala kroz zloupotrebe i nelegalne aktivnosti, što je sve prolazilo nekažnjeno. Smatramo da je potrebno uraditi studiju zaštite i mi smo kroz građansku inicijativu ‘Za zelenu Zetu’ krenuli u akciju za zaštitu voda Gornje Zete, čime će se utvrditi postojeće stanje i donijeti plan sanacije pričinjene štete i zaštite i Vidovog potoka. Nadamo se da ćemo u aktuelnoj lokalnoj samoupravi imati partnera za to i da će se konačno sa riječi preći na djela”, poručio je Perović.

Manojlović ističe da je uvjeren je da će ovoga puta Vidov potok biti uvršten u Centralni registar zaštićenih objekata prirode, a na tome će raditi u saradnji sa nadležnim institucijama (Agencija za zaštitu životne sredine, Republički zavod za zaštitu prirode, Biotehnički fakultet - Odsjek za biologiju, Filozofski fakultet - Odsjek za geografiju).

Izletištu ekolozi vratili sjaj

Nakon Vidovog potoka, na red će doći Studenačke glavice, sa posebnim osvrtom na izletište Blace.

”Jedan dio Studeničkih glavica je devastiran, tamo je kamenolom, ali bismo zato poseban akcenat stavili na Blace. Taj dio karakteriše veliko bogatstvo raznovrsne flore i faune”, istakao je Manojlović.

Zahvaljujući Društvu mladih ekologa Nikšić (DMEN), Blace su prije nekoliko godina ponovo dobile prepoznatljiv “sjaj”. Predsjednik DMEN-a Miodrag Karadžić podsjeća da su još 2015. godine lokalnoj upravi podnijeli inicijativu sa oko 800 potpisa građana da se obnovi ranija namjera koju je “opština Nikšić plasirala tokom devedesetih godina” o zaštiti pomenutog lokaliteta, ali da nijesu naišli na razumijevanje.

”Sudenačke glavice odavno zaslužuju zaštitu zbog svoje prirodne i reljefne specifičnosti. Posebno karaterističan predio Studenačkih glavica su Blaca, koji je pravo malo kraško polje sa specifičnostima reljefa koji čine izvori, ponori, livade, ali i bogatstvo flore čije bi natprosječne karakteristike sigurno pokazala temeljna studija. Kako je područje Nikšićkog polja, pa i Studenačkih glavica, biološki slabo istraženo, a zbog velike raznolikosti geomorfoloških oblika i specifične klime, za očekivati je prisustvo međunarodno značajnih vrsta. Poslednje najave od strane SO Nikšić su ohrabrujuće i u potpunosti ih podržavamo”, istakao je Karadžić.

Zabran nad Zabranom

Iznad sela Morakova, 25 kilometara od grada, kralj Nikola je na poklon od župskog plemena Marojevići dobio prirodni dragulj koji je koristio za odmor i lovište, a građani i NVO sektor su godinama tražili da se nad Zabranom stavi zabran. Nadaju se da će se to konačno i dogoditi jer se plaše da će doći vrijeme da pojedinci toliko devastiraju lokalitet koji se odlikuje velikim bogatstvom flore i faune, endemičnim vrstama biljaka i životinja, raznovrsnim šumskim zajednicama i posebnim pejzažnim vrijednostima, da se onda neće imati šta ni zaštititi.

Izvor kralja Nikole
Izvor kralja Nikolefoto: Svetlana Mandić

”Zabran kralja Nikole je dragulj koji na jednom mjestu ima bogatstvo geoloških i prirodnih vrijednosti kao nijedno drugo mjesto u Crnoj Gori. Ove vrijednosti su posljednjih godina jako degradirane različitim aktivnostima gdje je ljudski faktor bio dominantan. Kad stekne status zaštićenog područja, smatram da bi hitno trebalo uraditi plan sanacije, ali i održavanja ovog područja, što bi podrazumijevalo dodatna istraživanja, kao i izradu plana ekomonsko-turističke valorizacije okolnih područja na osnovu činjenice postojanja zaštićene oblasti u neposrednoj okolini. Zabran treba posmatrati kao brend čitave Crne Gore koji bi mogao biti predmet naučno-istraživačkog turizma, dok bi okolna područja mogla na toj osnovi razvijati turističke kapacitete”, kaže Jovo Radulović iz NVO “Župa u srcu”.

Formirati službe i postaviti upravnike

Sa njegovim stavom brendiranja prirodnih ljepota saglasan je i Manojlović.

”Razlog zbog koga sve to radimo je da zaštitimo sredinu tih lokaliteta koji su izuzetno vrijedni, a opština treba da bude prepoznatljiva upravo po tim lokalitetima. U prvoj polovini ove godine uradićemo presjek svih lokaliteta koji su predloženi za zaštitu, napraviti evidenciju endemična vrsta, uraditi studiju zaštite životne sredine”, kazao je Manojlović.

Pored pomenutih lokaliteta, za zaštitu su predloženi Orjen i Bijela gora na Grahovu, Lukavica sa Velikim i Malim Žurimom, lokva na Osječanici kod Grahova, šumske zajednice bora munike na Štitovu i Prekornici, šumska zajednica javorova i lipa na izlazu prema Šavniku, šumske zajednice medvjeđe lijeski i crnog graba, šumska zajednica balkanske dioskoreje i bjelograbića, gorostasna stablo Pančićevog prelaznog makljena u selu Broćanac i Bjeloševska bara kod Morakova.

Obećana zaštita i za Lukavicu
Obećana zaštita i za Lukavicufoto: Svetlana Mandić

”Na teritoriji opštine Nikšić do sada su zaštićena tri objekta - botanička bašta Arboretum, porodice Kovačević na Grahovu, park-šuma Trebjesa i Gornjepoljski Vir. Rukovođenje tim područjima je u nadležnosti ovog sekretarijata. Izabraćemo upravnika i postojaće služba koja će se baviti njihovom zaštitom i sve će to biti veoma brzo formirano. Kada i predloženi objekti prirode budu zaštićeni takođe ćemo odrediti upravnike i formirati službu koja će se baviti njihovom zaštitom. Želimo da oni stvarno budu zaštićeni, a ne samo na papiru”, poručio je Manojlović.

Pomoć će, kako je kazao, potražiti i od nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine jer, kako je istakao, svi su na istom zadatku i sa istim ciljem.