PREDSJEDNIK STUDENTSKOG PARLAMENTA UNIVERZITETA CRNE GORE SAŠA ROĆEN

Partijska knjižica i dalje otvara sva vrata

Položaj studenata u Crnoj Gori nije na zavidnom nivou, jer su ga narušile brojne neuspješne reforme Glavni problemi su hiperprodukcija diploma, posebno onih koje dolaze sa sumnjivih ustanova iz okruženja, nemogućnost zaposlenja nakon diplomiranja, partijsko kadriranje u institucijama...

19715 pregleda 52 reakcija 14 komentar(a)
Roćen, Foto: SasaMatic
Roćen, Foto: SasaMatic

Položaj studenata u Crnoj Gori nije na zavidnom nivou, jer su ga umnogome narušile brojne neuspješne reforme koje su dešavale, bez usklađivanja sa zakonodavnim okvirom, ali i društveni procesi.

To je za “Vijesti” kazao predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore Saša Roćen.

On je kazao da postoji značajan prostor za unapređenje položaja studenata.

”Današnji položaj studenata posljedica je i društvenih procesa, ali bez konstantnog ulaganja u proces obrazovanja u državi nema ni napretka. Studenti treba da učeštvuju u donošenju odluka, da budu aktivni učesnici svih procesa, te da stalno ukazuju na sve probleme, kako bi bili rješeni, a njihov položaj značajno bolji nego što je to danas slučaj. Ono što je najbitnije i što bi ohrabrilo da budu aktivniji je da se njihov stav uvažava i da se suštinski pristupa rešavanju njihovih problema”, kazao je Roćen za “Vijesti”.

Glavni problemi su, ocijenio je on, hiperprodukcija diploma, posebeno onih koje dolaze sa sumnjivih ustanova iz okruženja, nemogućnost zaposlenja nakon diplomiranja, partijsko kadriranje u institucijama i nedosljedna primjena Bolonjske deklaracije.

Sumnjive diplome na tržištu rada izjednačene sa onima sa državnog Univerziteta

”Sprečavanje hiperprodukcije diploma je pojava kojoj se mora stati na put i to na način što će se ispitati validost svih diploma koje su ušle na naše tržište sa ustanova visokog obrazovanja iz inostranstva, prvenstveno iz regiona. Smatramo da je neophodno utvrditi jasne kriterijume na osnovu kojih će se vršiti monitoring ‘uvezenih’ diploma u narednom periodu”, poručio je Roćen.

Ističe da broj diploma koje dolaze iz okruženja, u velikom broju slučajeva sa fakulteta koji imaju sumnjive reference, gotovo je jednak broju diploma koje studenti stiču na našim ustanovama visokog obrazovanja.

”Jasno je da je ta brojka prevelika, čak i za mnogo veće države nego što je Crna Gora, jer naše tržište rada jednostavno ne može da izdrži takav ‘talas’ visokoškolaca koji čekaju posao. Međutim, ne vidimo suštinsku volju da se ovo pitanje riješi na pravi način. A to je zaista nephodno uraditi u što hitnijem roku, ukoliko ne želimo da ovaj problem godinama opterećuje i sistem visokog obrazovanja i tržište rada”, naglašava Roćen.

Uvoz diploma iz okruženja, ističe on, utiče na zapošljavanje studenata državnog fakulteta nakon studija.

”Zapravo, visokoškolci koji steknu diplomu na nekom od naših fakulteta, nalaze se u nezavidnom položaju, jer se na tržištu rada tretiraju jednako ili gotovo jednako kao i oni koji su prečicom i na mnogo jednostavniji način, došli u poziciju da konkurišu za određeno radno mjesto. Poslodavci, a naročito javna uprava, moraju da naprave jasne kriterijume i podjelu onoga što zaista jeste kvalitet i pravo znanje, a što je isključivo diploma koja nema potreban kvalitet. U tome je potrebna podrška nadležnih institucija iz oblasti visokog obrazovanja, jer samo one mogu da naprave rangiranje univerziteta i jasno saopšte koje ustanove ispunjavaju potrebne standarde, a koje samo ‘štancuju’ diplome i ‘spremaju’ visokoškolce za tržište rada, bez suštinskog znanja, da ne govorimo i praktičnih vještina”, poručuje Roćen dodajući da “kriterijumi što je kvalitet u visokom obrazovanju i koje ustanove ispunjavaju standarde potrebne za akreditaciju ili reakreditaciju su prilično jasni, samo je potrebno da se nadležni pozabave istima, pa da ovaj problem bude riješen”.

Partijska pripadnost prije znanja

Roćen kaže i da se mnoge prakse, koje su kritikovane u proteklom periodu, nastavljaju i dalje.

”Svjedočimo pojavi da ključna odrednica za zapošljavanje u javnoj upravi njesu isključivo kvalitet i znanje, već partijska pripadnost ili bliskost sa određenim političkim krugovima. To je svakako pojava kojoj bi trebalo stati na put, ali je isto tako jasno da je to praksa koja se ne može iskorijeniti preko noći”, napominje on.

Roćen upozorava na to da “živimo u društvu koje se decenijama dijeli oko brojnih pitanja, u kojem dominiraju teme koje su davno arhivirane u razvijenim državama, pa i ne čudi što su se zadržale neke prakse koje je odavno trebalo promijeniti”.

”Pred nama je nimalo jednostavan put da dođemo do društva u kojem će se cijeniti isključivo znanje, u kojem će priliku dobijati isključivo najbolji i sa najboljim referencama, a ne podobni i oni koji su zbog partijske paripadnosti, dobili posao u državnoj upravi. Uvijek ćemo javno iznositi svoj stav i o ovom, kao i svim drugim pitanjima, pozivati studente da urade isto, u nadi da kroz konstruktivan pritisak prema nadležnim institucijama, možemo da unaprijedimo stanje i napravimo iskorak koji nam je prijeko potreban”, poručuje Roćen.

Ukazivali i prethodnoj vlasti na probleme, ni kod nove ne vide pomake

”Naravno da su brojna pitanja i dalje otvorena, a ima i onih gdje se nijesmo odmakli sa nulte tačke. Na te probleme ukazivali smo i prethodnoj vlasti, ali nažalost, ne vidimo ni značajnije pomake ni nakon dolaska novih ljudi u resornim ministarstvima. Konkretno, i dalje nema suštinske volje da se izvrše provjere sumnjivih diploma koje su u prethodnim godinama došle sa ustanova visokog obrazovanja iz regiona, nemamo izvršeno rangiranje univerziteta, prijeko potrebnu reformu Programa stručnog osposobljavanja, ali ni analizu kvaliteta primjena zakonom obaveze stručne prakse na fakultetima, koja bi dala smjernice što treba unaprijediti u narednom periodu”, kaže Roćen.

Ističe da “nedovoljno pažnje posvećujemo i kvalitetu nastave, nije započeta ni javna rasprava o pitanju koje je u našem fokusu u dužem vremenskom periodu i što ukazujemo nadležnima, a to je potreba ponovnog uvođenja prijemnog ispita prilikom upisa na fakultete”.

”Pokretanje Studentskog servisa i olakšica pri zapošljavanju studenata na privremenim, povremenim i sezonskim poslovima je nešto na šta nemamo adekvatan odgovor skoro cijelu deceniju. Dakle, problemi su i dalje prisutni, tu smo da ukazujemo na njih, ali jasno je da bez suštinske volje nadležnih, ne možemo ni napraviti prijeko potrebne iskorake. Za sada ih definitivno nema, odnosno nema velikog pomaka u proteklih godinu, od kada je došlo do promjene vlasti, što smo i javno saopštili 17. novembra, kada smo na Međunarodni dan studenata iznijeli svoje probleme”, smatra on.

Glas studenata se ne čuje od populističkih poruka i jeftine dnevne politike

Predsjednik SPUCG kaže da ta organizacija “u dužem vremenskom periodu ističe da studenti treba da budu aktivniji čionici svih društvenih procesa i otvoreno iznose svoje mišljenje o svim aktuelnim temama”.

”Svi procesi koji se sada dešavaju u društvu dominantno će uticati na one na kojima počiva budućnost, a to su upravo studenti, pa je jasno da moraju da daju ključni doprinos u oblikovanju istih. Radimo na tome da kroz organizaciju brojnih aktivnosti, kao što su okrugli stolovi, paneli i konferencije, skrenemo pažnju nadležnim institucijama koje su to potrebe studenata i mladih, da im damo motiv da iznesu svoje mišljenje i da objedinjene zahtjeve i sugestije, predočimo nadležnima kao korisne inpute. To je jedan od načina na koji mladi i studenti treba da budu uključeni, ali jasno je da se ne može zaustaviti na tome.Mislimo da i javnost nije zainteresovana na pravi način. Svjedoci smo svakodnevnih populističkih poruka, instant vijesti, jeftine dnevne politike i od takvih sadržaja poruke i glas studenata ne može doći do izražaja”, ocjenjuje on.

Zato u narednom periodu, ističe, i SPUCG, ali i svi drugi akteri, treba da da daju doprinos da “studenti zaista budu pokretači društvenih promjena, da budu konstuktivni kritičari svake vlasti i nadležne institucije, jer je niko bolje od studenata, ne može usmjeriti na ono što su trendovi u razvijenim državama Evrope”.

”Studentski parlament aktivno i posvećeno je radio na afirmaciji studentskih prava, na iznalaženju rješenja za studentske probleme i obezbijeđivanju neophodnih uslova za kvalitetno studiranje. Kroz saradnju sa svim relevantnim institucijama, ukazivali smo na probleme naših kolega, davali smjernice i predloge kako bi isti bili rješeni, a misija i ciljevi visokog obrazovanja ispunjeni, uz poštovanje principa da student treba da bude u centru tog sistema”, navodi Roćen.

Kaže i da ne postoji nijedna oblast koja bi trebalo da bude zabranjena tema za visokoškolce.

”Zapravo, oni treba da daju svoje stavove o svim važnim pitanjima, bilo da se radi o politici, ekonomiji, sportu ili kulturi. Niko bolje od mladih ne zna što su savremeni trendovi, što to imaju građani u razvijenim evropskim državama i niko nije u stanju da kvalitetnije primjeni neke pozitivne evropske prakse u Crnoj Gori, od samih studenata. Konstantno pozivamo studente i kroz organizaciju brojnih događaja, dajemo im priliku da iznesu svoje stavove, a onda naše objedinjene zahtjeve, sugestije i probleme, predočavamo nadležnim institucijama, kao korisne inpute prilikom pripreme zakona, podzakonskih akata ili strategija. Istina je da Studentski parlament ima predstavnike u svim radnim grupama ili tijelima iz oblasti visokog obrazovanja, ali bi nadležni trebalo da posvete značajniju pažnju predlozima koji dolaze od naše organizacije, jer zastupamo interese više od 20.000 mladih”, zaključio je predsjednik Studntskog parlamenta državnog Univerziteta.

Hiperprodukciji diploma se mora stati na put

Roćen kaže i da, uzimajući u obzir činjenicu da SPUCG prati trendove u evropskom prostoru visokog obrazovanja i to kao punopravni član Evropske studentske unije, te da je organizacija u kontaktu prvenstveno sa kolegama iz regiona “možemo da istaknemo da i kod njih postoje slični, pa čak i isti problemi”.

”Kada govorimo o zapošljavanju nakon studija odnosno nakon sticanja diplome, to je nešto o čemu možemo govoriti iz više uglova i već znamo šta je to što u cjelini koči mlade da se probiju na tržište rada. Hiperprodukcija diploma je pojava kojoj se mora stati na put - mladi se podstiču da upisuju fakultete, ali ne prvenstveno zbog usavršavanja i sticanja određene kvalifikacije, već kako bi se u najvećem broju slučajeva skrenula tema sa pitanja nezaposlenosti i ‘’kupile’’ tri-četiri godine socijalnog mira”, ukazuje on.

Upozorava da, nakon što završe studije i steknu diplomu, studenti godinama čekaju na birou rada u nadi da će svoje znanje napokon moći da valorizuju.

”To je veliki problem društva koje nema nikakve koristi od hiljada diploma koje se svake godine ‘proizvedu’ na ustanovama visokog obrazovanja, nakon toga godinama čekajući šansu da budu iskorišćene na tržištu rada i kod poslodavaca. Kada se na to doda nekoliko hiljada sumnjivih diploma na godišnjem nivou, koje zbog afirmacije nekvaliteta u našem društvu, prije nađu posao nego regularni diplomci, dolazimo do poraznih rezultata”, kaže Roćen.

Smatra da je primjena Bolonjske deklaracije u Crnoj Gori pokazala određene nedostatke, odnosno nedosljednosti.

”Konkretno, činjenica da na značajnom broju fakulteta postoji uslovljenost u pogledu polaganja određenih ispita (studenti su u obavezi da polože ispit iz prvog semestra da bi pristupili polaganju sljedećeg) stvara probleme studentima i dovodi ih u donekle neravnopravan položaj, uzevši u obzir da postoje fakulteti gdje nema pomenute obaveze. Takođe, ima i fakulteta gdje kumulativno sakupljanje bodova nije praksa, već postoji obaveza da se na kolokvijumima mora ostvariti 50 odsto od mogućih poena, da bi student stekao pravo polaganja završnog ispita. Ono što je evidentno kao možda i najveći problem jeste pitanje održivosti kvaliteta nastave u ne tako rijetkim situacijama kada postoje predmeti na kojima je i više od hiljadu studenata, u nekim slučajevima i preko 1.500. U takvim okolnostima, sigurno je da profesor ne može podjednako svakom studentu pružiti adekvatno znanje”, navodi Roćen.