ekspert sava petković za vijesti

Ada Bojana: Prognoze krajnje sumorne, naći novu strategiju

Bez nekog ozbiljnog investitora, koji bi prihvatio da u okviru razvoja turizma na Adi Bojani preuzme obavezu i da kontinuirano rješava problem erozije, ne mogu se očekivati pozitivni procesi, tvrdi prof. dr Sava Petković

25486 pregleda 80 reakcija 16 komentar(a)
Ada Bojana, Foto: Privatna arhiva
Ada Bojana, Foto: Privatna arhiva

Crna Gora mora hitno da promijeni strategiju odbrane ulcinjske Ade od intenzivne erozije jer je u potpunosti poremećena nekadašnja ravnoteža prirodnih faktora u priobalnoj zoni.

To smatra iskusni ekspert i dobar poznavalac prilika na ostrvu i ušću Bojane, prof. dr Sava Petković iz Beograda i ocjenjuje da su prognoze budućeg stanja plaže na ostrvu krajnje sumorne.

”U Studiji očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, koja je urađena 2020, navodi se podatak da je u posljednjih pedeset godina, zbog intenzivne erozije, izgubljeno oko 40 hektara plaže. Postavlja se veoma važno pitanje - kakva je uopšte budućnost Ade Bojane. Prognoze o budućem stanju plaže na Adi Bojani su krajnje sumorne i one se mogu bazirati na uticaju antropogenih, prirodnih i socio-ekonomskoh faktora”, kazao je Petković “Vijestima”.

Naveo je da ključni ljudski faktor predstavlja izgradnja tri velike hidroelektrane na rijeci Drim sedamdestih godina prošlog vijeka.

”Nakon izgradnje hidroelektrana skoro cjelokupna količina nanosa rijeke Drim zadržava se u njihovim akumulacijama. Dakle, Drim unosi veoma male količine nanosa, odnosno pijeska u Bojanu, pa je i unos nanosa u zoni ušća rijeke veoma mali. Od tada više nema ravnoteže između unosa nanosa u more i erozionog dejstva talasa i morskih struja. Krajnji rezultat je intenzivna erozija plaže na Adi Bojani”, ocijenio je Petković.

Prirodni faktori koji utiču na eroziju, dodao je, uslovljeni su klimatskim promjenama.

”Pojava olujnih nevremena, praćenih veoma velikim talasima, sve je češća. Kada se uzme u obzir i podizanje nivoa mora i okeana stabilnost plaže na Adi Bojani biće sve više ugroženija”, tvrdi Petković.

Kazao je da ne bi trebalo zaboraiti ni socio-ekonomske faktore.

”Skoro sve najpoznatije plaže u svijetu kao što su Majami, Kopakabana, Varadero, Gold coast ili Ljoret de Mar, izložene su intenzivnim procesima erozije. Zbog toga se poslednjih decenija ulažu ogromna sredstva kako bi proces erozije tih plaža zaustavio, ili barem ublažio. Proces revitalizacije poznatih plaža po pravilu je skup, ali u njihovom zaleđu, locirani su ogromni hotelski lanci. Oni bi bez plaža propali. Dakle, postoji izuzetno jak ekonomski interes da se plaže ugrožene erozijom revitalizuju”, pojasnio je Petković.

Naveo je da duž većeg dijela plaže na Adi Bojani, nema nikakvih objekata, pa bi projekat revitalizaje plaže morao biti finasiran iz budžeta Crne Gore. To bi, tvrdi, iziskivalo velika sredstva, a ekonomski efekti bi bili beznačajni.

”Realno, Crna Gora ne može sama da se izbori sa problemom erozije plaže na Adi Bojani. Revitalizacija cjelokupne dužine plaže na Adi Bojani, od oko tri kilometra, iziskivala bi ogromna sredstva. Uobičajena metoda revitalizacije pješčanih plaža prihranjivanjem izbagerovanog pijeska sa dna mora ima manu jer se proces revitalizacije plaže mora obnavljati na svakih pet do deset godina. Dakle, bez nekog ozbiljnog investitora, koji bi prihvatio da u okviru razvoja turizma na Adi Bojani preuzme obavezu i da kontinuirano rješava problem erozije, ne mogu se očekivati pozitivni procesi”, ocijenio je Petković.

Kako se ni sada, niti u skorijoj budućnosti, ne može očekivati pojava takvog investitora, tvrdi on, jedina opcija je prihvatiti sadašnje stanje kao nužno zlo protiv koga se ne može lako boriti.

”Međutim, erozija plaže na Adi Bojani samo je jedan od mnogobrojnih slučajeva erozije obala i plaža u svijetu. Stručnjaci u svijetu već nekoliko decenija ukazuju da su procesi erozije obala i plaža u svetu toliko intenzivni da je neophodno potpuno promijeniti strategiju odbrane od erozije”, kazao je Petković. Podsjetio je da je prije tridesetak godina Generalni direktorat za okolinu Evropske komisije finansirao veoma ozbiljan projekat pod nazivom: ‘’Živjeti sa erozijom obala u Evropi’’.”U završnom poglavlju ovog projekta detaljno su analizirane mjere za ublažavanje efekata projekata, planova i programa koji se odnose na stabilnost obala i plaža. Dakle, već tada je bilo jasno da konačnih rješenja sprečavanja erozije obala i plaža, nema. Iz samog naziva projekta se vidi da se ljudi moraju suočiti sa činjenicom da je život sa erozijom plaža i obala neminovan. Sve mjere koje se preduzimaju u borbi protiv erozije su kratkoročne jer je u potpunosti poremećena nekadašnja ravnoteža prirodnih faktora u priobalnoj zoni”, kazao je Petković.

Zaboravljeno zajedničko ušće Bojane

Petković je kazao da malo ko u Crnoj Gori vodi računa o zajedničkom ušću Bojane, gdje je intenzitet erozije mnogo jači nego na našem rukavcu.

”U posljednjih par godina cjelokupna šira i stručna javnost u Crnoj Gori, upoznata je sa veoma ozbiljnim problemima erozije zapadnog kraja plaže na Adi. Intenzitet erozije bio je toliko izražen da su bili ugroženi i neki objekti turističkog naselja. Moglo bi se postaviti pitanje zbog čega je tolika pažnja posvećena eroziji zapadnog kraja Ade a ne znatno intenzivnijoj eroziji na istočnom kraju, u zoni ušća glavnog rukavca Bojane”, pitao je Petković.

Podsjetio je da je u posljednjih pedesetak godina na ušću glavnog rukavca nestala Mala Ada i znatno veća površina plaže u odnosu na erodiranu površinu plaže na zapadnom kraju.

”Odgovor je veoma jednostavan. Na istočnom karaju Ade nema nikakvih objekata, pa nikoga uopšte nije interesovao problem erozije plaže”, kazao je Petković.

“Podsjetiti” EU na zelenu oazu na istočnom Mediteranu

Petković je kazao da se jedan od mogućih pristupa očuvanju plaže i Ade Bojane, zasniva na animiranju institucija EU za pomoć u rješavanju tog problema.

”Ada Bojana sa površinom od oko 500 hektara, predstavlja jedan od rijetkih lokaliteta nedirnute prirode na istočnom Mediteranu. Ključni argument za traženje pomoći od EU je da Ada Bojana nije samo prirodno nasljeđe Crne Gore već i Evrope. Dakle, Crna Gora bi mogla da rješenje za očuvanje Ade Bojane bazira na izuzetnom interesovanju ključnih političkih partija ‘zelenih’ u zemljama sjeverne Evrope, a posebno u Skandinaviji”, naveo je Petković, ocijenivši “da možda sada i najbolji trenutak za traženje pomoći zbog globalnih problema sa širenjem epidemije kovida”.

”Ali bi Crna Gora mogla da pripremi jedan kratak dokument u kome bi bili prikazani najzančajni podaci o ostrvu. Taj dokument bi obuhvatio istorijat nastanka Ade, opis sadašnjeg stanja - površina ostrva, dimenzije plaže, klimatske karakteristike, prikaz biljnih i životinjskih vrsta, prikaz problema erozije, podatke o postojećoj infrastrukturi i izgrađenim objektima na zapadnom dijelu. Takav dokument bi na neki način bio predlog Evropskoj uniji da Ada Bojana bude proglašena za ‘’Zelenu oazu na istočnom Mediteranu”, kazao je Petković.

Ako bi takav predlog bio prihvaćen, dodao je, Ada Bojana bi postala ‘’pilot’’ projekat za razvoj održivih strategija i metoda očuvanja još uvijek nedirnitih prirodnih ambijentalnih sredina na Mediteranu.

”Gotovo sa sigurnošću se može očekivati da bi za realizaciju takvog projekta bile angažovane najznačajnije planerske i projektantske institucije u Evropi”, ocijenio je Petković.