Mišljenje zamjenice zaštitnika po pitanju pravilnika za ostvarivanje prava na ličnu invalidninu

Diskriminisane osobe sa potpunim oštećenjem vida

Osobe sa potpunim oštećenjem vida, ali i neke druge kategorije osoba sa potpunim invaliditetom izuzete su sa liste medicinskih indikacija za ostvarivanje prava na ličnu invalidninu, uprkos tome što Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisuje da to pravo ima lice sa teškim invaliditetom.

5184 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda utvrdila je da pravilnik za ostvarivanje prava na ličnu individualnu diskriminiše lica potpuno oštećenog vida po osnovu vrste oštećenja.

Mišljenje o diskriminatornoj odredbi pravilnika donijela je zamjenica zaštitnika Nerma Dobardžić na osnovu pritužbe Saveza slijepih Crne Gore.

Osobe sa potpunim oštećenjem vida, ali i neke druge kategorije osoba sa potpunim invaliditetom izuzete su sa liste medicinskih indikacija za ostvarivanje prava na ličnu invalidninu, uprkos tome što Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisuje da to pravo ima lice sa teškim invaliditetom.

Potpuno oštećenje vida, a koje u sadejstvu sa mnogobrojnim barijerama u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, samostalnog življenja i oblasti pristupačnosti, nesumnjivo predstavlja teški invaliditet, navodi se u pritužbi.

”Istina je da uprkos mnogobrojnim preprekama sa kojima se svakodnevno suočavaju pojedine osobe sa invaliditetom su ostvarene na mnogim životnim poljima, ne prestaju da nižu uspjehe i da se uzdižu i grade neprestano, ali to ne bi smio biti razlog za njihovo diskriminisanje i uskraćivanje određenih prava od strane države, jer postojanje teškog invaliditeta kod neke osobe nužno ne znači nesposobnost za život i rad, a što nadležno Ministarstvo, na našu žalost, poistovjećuje”, navodi se u pritužbi.

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja su poslije urgencije institucije Zaštitnika odgovorili da se invaliditet utvrđuje u četiri različita resora, pri čemu je prisutna razlika među propisima i svaki od njih vještači prema svojim listama.

”Sve je to dovelo do niza nejasnoća, između ostalog i situacije da dvije osobe za istu vrstu oštećenja, zavisno od tijela koje vještači, mogu imati različite procente oštećenja, ili čak dijagnoze, a samim tim i obim prava, što je u suprotnosti s Konvencijom UN”, navodi se u odgovoru.

U odgovoru Ministarstva dodaje se da je u toku reforma sistema utvrđivanja invaliditeta.

Ministarstvo na čijem je čelu Milojko Spajić formiralo je radnu grupu za podršku sprovođenja reforme invaliditeta.

To će dovesti do ukidanje postojeće 23 komisije i uspostavljanje Jedinstvene komisije koja na osnovu nove metodologije vještači za sve resore u državi. Reforma takođe predviđa izradu informacionog sistema koji bi bio uvezan sa e-Socijalnim i e-Zdravstvenim kartonom iz koga bi se generisao nacionalni e-Registrar lica sa invaliditetom.

”Lica sa potpunim oštećenjem vida imaju najveći mogući stepen oštećenja. Ovo oštećenje u sadejstvu sa različitim barijerama otežava puno i efektivno učešće ovih lica u društvu na osnovu jednakosti sa drugima. Zbog posebno velike brojnosti barijera sa kojima se ova lica suočavaju, zaštitnik ih prepoznaje kao posebno pogođenu kategoriju lica sa invaliditetom”, navodi se u zaključcima Dobardžić.

Ona je dala pet preporuka Ministarstvu, među kojima je i da aktivnosti u ovom dijelu sprovodi u skladu sa odredbama i svrhom koja je definisana Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom. Mš.R.