Grupa građana Paštrovića predala je premijeru Zdravku Krivokapiću otvoreno pismo, zahtijevajući da vjetroelektrana na Brajićima i Paštrovskoj gori ne bude izgrađena na toj lokaciji, već da se pronađe druga, jer je njome ugrožena kulturna baština, prirodno nasljeđe i turizam tog područja.
Pismo, u koje su Vijesti imale uvid, potpisuju predsjednici savjeta pet mjesnih zajednica: Vladislav Mitrović “Sveti Stefan”, Predrag Ivanović “Bečići”, Aleksandar Radović “Reževići, Željko Bjelica “Petrovac” i Vlado Papan “Buljarica”.
”Obraćamo se ovim pismom u nadi da naša poruka dođe do Vas. Želimo da Vas obavijestimo da smo mi građani Paštrovića i cijele Opštine Budve postali jako zabrinuti zbog najavljene izgradnje vjetroelektrane u zaleđu naše obale, što može imati vrlo negativne efekte po turizam, kao i naše kulturno i prirodno nasljeđe. Naime, kompanija ‘Vjetroelektrane Budva DOO Podgorica’ planira da gradi projekat pod nazivom Vjetroelektrana ‘Brajići’ koji velikim dijelom zahvata Brajiće i Paštrovsku goru. Oko osam do 10 industrijskih vjetro-turbina visine oko 180 metara (sa elipsom) su planirane na vrhovima brda u zaleđu Bečića, Pržna i Svetog Stefana, na samo nekoliko stotina metara vazdušne linije iznad prelijepih paštrovskih sela u zaleđu - Vojnići, Kuljače, Kaženegre, Rustovo, Čelobrdo, Đenaši i Tudorovići, kao i samih Brajića. Ove masivne instalacije bi se vidjele iz cijelog budvanskog zaliva i prijete da uruše prirodni i kulturni pejzaž našeg kraja koji je sastavni dio turističkog brenda Budve kao metropole turizma, te i Svetog Stefana kao elitne destinacije. Buka koju proizvode ovakve vjetro-turbine predstavlja takođe opasnost po kvalitet turističke ponude, što posredno utiče i na vrijednost nekretnina, ali i na zdravlje ljudi”, piše u pismu.
Kako ističu, Brajići i zaleđe Paštrovića imaju veliki potencijal u pogledu ruralnog turizma.
”Turisti hoće mir i prirodu, a ne energetiku. Oni dolaze ovdje da gledaju prirodne ljepote a ne gromadne industrijske instalacije koje redovno gledaju u svojim matičnim državama, i to im nije interesantno dok su na odmoru. Primjera radi, matična kompanija koja treba da gradi ove vjetro-turbine ima regionalno sjedište u Dubrovniku, ali njihova najbliža vjetroelektrana je na oko 40 kilometara od Dubrovnika, u tranzitnoj zoni oko grada Stona gdje se u blizini gradi veliki Pelješki most. Naše uvažene komšije Hrvati su sačuvali svoje turističko blago Dubrovnik i okolinu, jer su vrlo svjesni negativnog uticaja vjetroelektrana na turizam i cijenu nekretnina, o čemu svjedoče brojni naučni članci iz visoko kotiranih naučnih časopisa poput ‘Applied energy’, ‘Energy policy’, ‘Land use policy’, ‘Tourism management’, i brojni drugi”, ističu mještani.
Planirana vjetroelektrana, kako upozoravaju, takođe prijeti da devastira kulturnu baštinu koja je takođe bitan dio našeg turističkog proizvoda.
”Naime, u užoj zoni pomenute vjetroelektrane, u blizini sela Kuljače i Čelobrdo, nalazi se pet manastira - Vojnići, Duljevo, Rustovo, Sv. Spiridon, koji su od vjetroturbina udaljeni na oko 500 do 700 metara vazdušne linije, kao i manastir Praskvica koji je na oko 1.800 metara vazdušne linije udaljen. U svoj ovoj zoni i obližnjim selima čuo bi se neprijatan infrazvuk kojeg emituju vjetroturbine što će svakako bitno uticati na miran život ljudi, kulturnu vrijednost ovih dobara, a takođe i na turističku privlačnost tog kraja. Zvuk bi se noću čuo i do Pržna i Svetog Stefana, a vrlo vjerovatno i do Bečića. Sve ovo mogu potvrditi iskustva mještana Ulcinja, Gorana i Kruča koji su vrlo ugroženi vjetroelektranom Možura, te pojedini su čak odlučili da prodaju svoje kuće i vikendice jer život pored vjetroelektrane nije više isti.
Pored toga, u ovoj zoni, sveukupno sa manastirskim crkvama, postoji oko 25 crkava i dva srednjovjekovna groblja Paštrovića koji su po predanju stradali u 14. vijeku u bici sa vojskom mađarskog kralja Ludviga na Paštrovskoj gori. Crkva Sv. Đorđa, kod koje se nalazi jedno ovakvo groblje, je udaljena oko 300-400 metara vazdušne linije od vjetro-turbina planiranih na brdu Eva između Kuljača i Brajića. Takođe, tu je stari austro-ugarski put, ostaci stare austro-ugarske tvrđave na Ograđenici kod Sv. Spiridona, potom tvrđava Kosmač u zoni Brajića. Kod brda Čelobrdo, između Đenaša i Kuljača, nalazi se tzv. Jegorov put koji datira s kraja osamnaestog vijeka. Sva ova kulturna dobra, u kombinaciji sa prirodnim ljepotama, čine unikalno turističko blago koje bi izgradnjom ovih instalacija bilo trajno devastirano u svakom smislu. Taj gubitak koji bismo imali ne može biti kompenzovan dosta neizvjesnim benefitima koje daju ove vjetro-turbine. Sem toga, i nije sve na prodaju. Država je već prodala (42 odsto) i u saradnji sa investitorima devastirala Sveti Stefan i Miločer, a ovaj projekat bi potpuno dokrajčio ovaj naš kraj i pretvorio nas u turističku destinaciju nižeg ranga i zonu tranzita”, navodi se u pismu.
Predstavnici pet mjesnih zajednici navode i da takođe treba imati u vidu i najavljenu izgradnju brze ceste sa četiri trake kroz paštrovska sela, vrlo blizu planirane vjetroelektrane.
”Eventualna izgradnja vjetroelektrane uz brzu cestu daje stratešku poziciju investitoru u prodaji struje električnim automobilima kojih će biti sve više u budućnosti. Već se uveliko po medijima šire informacije da rast proizvodnje električnih automobila u Americi podstiče gradnju novih vjetroelektrana na strateškim mjestima uz saobraćajnice. Ovakav scenario, kojeg investitor vjerovatno ima u vidu, pretvorio bi nas u tranzitno-energetsko čvorište, od čega lokalna zajednica ne bi imala nikakvih koristi, već samo nemjerljivu štetu po turizam i trajno devastirano kulturno i prirodno nasljeđe”, naglašavaju mještani.
Ističu da nemaju “ništa protiv investitora niti zelene energije, ali ovaj projekat se mora raditi na nekom drugom mjestu, daleko od turizma, prirodnih ljepota i naše bogate kulturne baštine”.
”Naša kulturna blaga su dio evropske kulturne baštine, tako da je u interesu svih građana Evrope da ovaj dragulj ostane sačuvan za sljedeće generacije. Nedavno smo pokrenuli peticiju protiv izgradnje VE Brajići i veliki je odziv lokalnog stanovništva. Imamo već oko hiljadu potpisa od čega je veliki dio sa teritorije Paštrovića i Brajića koji su najugroženiji, kao i iz, Maina, Pobora, Grblja i cijele Budve. Značajan dio kopija ovih potpisa je već predat na uvid Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u decembru. Isto tako treba pomenuti da brojni relevantni izvori ukazuju da vjetro-elektrane često nisu ekonomski isplative čak i na industrijski razvijenom Zapadu, imajući u vidu brojne negativne eksternalije koje se ne mogu kompenzovati benefitima koje vjetroelektrane pružaju. Kod nas bi šteta bila mnogostruko veća jer smo mi prije svega zemlja koja je u velikoj mjeri zavisna od turizma, što jasno dokazuje 2020. godina, stoga ne smijemo se kockati sa našom osnovnom privrednom granom”, navode u pismu.
Očekuju od premijera da shvati težinu ovog problema i moguće posljedice po turizam, kao i prirodno i kulturno nasljeđe, koji čine neraskidivi dio naše bogate turističke ponude.
”Opet ponavljamo, turisti ovdje dolaze zbog prirodnih ljepota i ne žele da gledaju industrijske instalacije. Nismo protiv zelene energije, ali predlažemo da se investitorima ponudi druga lokacija u Crnoj Gori, gdje nema opasnosti po turizam i prirodnu i kulturnu baštinu. Ugledajmo se na mudre Dubrovčane koji nisu dozvolili vjetroelektranu u svojoj blizini”, navodi se u pismu.
Bonus video:
