Knežević: Spajić nema moju podršku da Crna Gora glasa za Rezoluciju o Srebrenici

Predsjednika Demokratske narodne partije Milan Knežević kazao je da premijer Milojko Spajić nema njegovu podršku da Crna Gora glasa za Rezoluciju o Srebrenici.

U saopštenju za javnost, Knežević je naveo da je o tome obavijestio Spajića.

"Da sam kojim slučajem na njegovom mjestu glasao bih protiv, i to zna čitava Crna Gora. Ali nisam na njegovom mjestu, jer je značajan broj Srba glasao Milojka Spajića, pošto po njihovim mjerilima i standardima nikad neću biti dovoljno Srbin da bi me oni udostojili svoje podrške", rekao je Knežević.

On je kazao i da je za odluku da će zvanična Crna Gora glasati za Rezoluciju o Srebrenici saznao od njemačkog stručnjaka za Zapadni Balkan i proširenje NATO Milana Niča.

"A ko će bolje znati što je u interesu Crne Gore nego gospodin Nič, jer onda kad su Njemci zauzeti, o nama i našim interesima brinu Slovaci, Slovenci, Litvanci, Ruanđani, ...i svi drugi koji bi da budu Njemci. A vidim da je i Sjeverne Makedonce uhvatio svrabež razmišljanja o Srbima, i dok se budu češali misleći o nama, bojim se da će opet promijeniti ime, ali ovog puta u Južnu Albaniju. Mi Srbi i Crnogorci smo najsrećniji narod na svijetu, svi misle za naše dobro, i ne daju nam da se zamaramo i mislimo sami o sebi, pošto može glava da nas zaboli ako počnemo da mislimo. Uspjeli smo što malo ko, razbili stereotipe da volimo da drugi rade umjesto nas, sad smo usavršili tu nacionalnu disciplinu, i došli do stadijuma da drugi i misle umjesto nas", kazao je Knežević.

On je pitao i "ko je sljedeći posle Rezolucije o Srebrenici".

"Nekako mi se čini da je Njegoš, zaslužuje prije ikog da ga sponzorišu i konspozorišu za genocidnog pisca oni koji ga nisu ni čitali. A Gorski vijenac proglase za srpsko-crnogorski 'Mein kampf', i simbolički zapale jedan primjerak na Ist riveru uz objašnjenje da to nije usmjereno protiv nas, već za naše dobro, da shvatimo koga smo sve čitali i učili napamet, pošto oni bolje znaju ko je Njegoš. Imamo sve na ChatGPT ko zna engleski i njemački, ruska verzija je suspendovana do daljnjeg. Država koja je čovječanstvu podarila jednog Hitlera, Himlera, Gebelsa, Geringa, Bormana, Ajhmana, Hesa (zapovjednika Aušvica), Mengelea i na stotine ratnih zločinaca i monstruma, sponzoriše Rezoluciju protiv najstradalnijeg naroda na Zapadnom Balkanu sa namjerom da ga proglasi genocidnim. Država bez koje nikad ne bi ni znali šta znači pojam 'genocid', ovom rezolucijom želi da od Jasenovca napravi luna park, od Korićke jame bunar želja, od Jadovna bescarinsku zonu, od pepela sedam stotina spaljenih Srba u crkvi u Glini sazida Hrvatski dom (već je sazidan), od Velike rasadnik cvijeća i eteričnih ulja, od Pivskih dola megamarket za kućne ljubimce, i naravno da nam objasni da je to za naše dobro. Naše žrtve su na njihovim kantarima uvijek lakše, nemaju ni ime ni prezime, broj još manje, a kad počnemo da ih brojimo, odmah nam zaprijete da nećemo gledati EU, pošto su tamo gadljivi na srpske žrtve, više ih opterećuje mogu li se flamingosi ovog ljeta bezbjedno pariti u ulcinjskoj Solani", kazao je Knežević.

U saopštenju za javnost, lider DNP-a je istakao da kad god se ukazala prilika, od 2008. do dana, da je zvanična Crna Gora "glasala protiv Srbije".

"Ali što je još gore, glasala je i protiv sebe. Glasala je, iako je većina naroda bila protiv, uz obrazloženje da to od nas traže Njemci, Englezi, Amerikanci, mada isto bi bilo i da traže Maltežani i Lihtenštajnci. Tragedija je što interese većinske Crne Gore danas bolje brani i zastupa Papua Nova Gvineja, Čad, Mali, Niger, Mauricijus, Argentina, Rusija, Indija, Kina, Izrael, Palestina, ili blizu pet milijardi ljudi na planeti koji će glasati protiv Rezolucije, ili će biti uzdržani".

Knežević navodi da Crna Gora mora glasati protiv Rezolucije, ne samo zbog Srbije, nego i zbog sebe, "jer ukoliko bude glasala za Rezoluciju, osudiće i samu sebe na genocidnost".

"Upravo tog jula 1995. kad se dogodio strašni zločin u Srebrenici, bili smo u zajedničkoj državi sa Srbijom, bili smo dva oka u glavi, Milo Đukanović je vojsci Republike Srpske slao gorivo i svu drugu neophodnu pomoć, probijajući embargo na Drini i međunarodni zid sankcija. Je li Radovan Karadžić prvi predsjednik Republike Srpske Crnogorac - Srbin iz Petnjice kod Šavnika? Jeste. Je li bilo crnogorskih državljana kao dobrovoljaca u vojsci Republike Srpske, je li ih bilo u Srebrenici? Bilo ih je. Jesu li tenkovi ušli u Srebrenicu koristeći crnogorsku naftu? Jesu. Je li počinjen strašni i nezapamćeni zločin zbog kog me sramota iako nemam dodirnih tačaka s njim? Jeste. Ali ova Rezolucija najmanje ima veze sa žrtvama u Srebrenici, a najviše sa namjerom da nas žigošu kolektivnom krivicom i obilježe kao genocidni narod. Da nam svima, mrtvima, živima i još nerođenima stave kalašnjikov genocida u ruke kako bi ga nosili do kraja svijeta i natrag. Uostalom, ministar spoljnih poslova BiH je nedavno to i potvrdio, najavivši da će tužiti Srbiju za ratnu odštetu čim bude izglasana Rezolucija".

Lider DNP-a navodi i da Srbija priznala Kosovo, uvela sankcije Rusiji, označila Kinu kao državu s malignim uticajem, da ne bi bilo Rezolucije.

"Naprotiv, ekspresno bi ušla u EU sa okačenim srpskim zastavicama od Talina do Lisabona. Odjednom bi bili ispunjeni svi standardi, zatvorena sva poglavlja, opet bi pobijedili na Evroviziji, a Crvena Zvezda i Partizan bi dobili stalno mjesto u Evroligi... Rizikujući da mi se naljuti gospodin Nič, moram ga obavijestiti da Milojko Spajić nema moju podršku da Crna Gora glasa za Rezoluciju o Srebrenici, i to sam mu rekao iste noći kad je tviterisao moj imenjak i ekspert Nič. A da sam kojim slučajem na njegovom mjestu glasao bih protiv, i to zna čitava Crna Gora. Ali nisam na njegovom mjestu, jer je značajan broj Srba glasao Milojka Spajića, pošto po njihovim mjerilima i standardima nikad neću biti dovoljno Srbin da bi me oni udostojili svoje podrške", naveo je Knežević u saopštenju.

U finalnoj verziji rezolucije o Srebrenici ne pominju se ni Srbija ni Crna Gora, niti srpski i crnogorski narod. U njoj se podsjeća da su "sve presude Međunarodnog krivičnog za bivšu Jugoslaviju, a posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim muslimanima počinjenim u Srebrenici 1995. godine, posebno na presudu Žalbenog vijeća MKSJ-a od 19. aprila 2004. (MKSJ protiv Krstića), Internacionalni rezidualni mehanizam za žalbeno vijeće krivičnih sudova, presuda od 8. juna 2021. (MKSJ protiv Mladića), presudu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za žalbeno vijeće krivičnih sudova od 20. marta 2019. (MKSJ protiv Karadžića), Međunarodni sud pravde (ICJ) od 26. februara 2007. godine koji je utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida”.