Za prvu fazu predviđeno 20 hiljada eura

Jegorov put spasavaju od propadanja

Turistička organizacija i Opština Budva počinju prvu fazu obnove i rekonstrukcije istorijski najpoznatije pješačke staze

13709 pregleda 105 reakcija 6 komentar(a)
Jegorov put vodi do Miločera, Foto: Privatna arhiva
Jegorov put vodi do Miločera, Foto: Privatna arhiva

Jegovor put, istorijski najpoznatija pješačka staza u zaleđu Budve, biće obnovljena i rekonstruisana i time spriječena njena devastacija.

To je “Vijestima” potvrđeno u Turističkoj organizaciji Budve, koja je ovogodišnjim programom predvidjela da zajedno sa Opštinom Budva uđe u prvu fazu ovog projekta.

Finansijskim planom za ovu godinu, kako je rečeno, TO Budva je za prvu fazu predvidjela 20 hiljada eura.

”Istorijski najpoznatija pješačka staza u budvanskom zaleđu je Jegorov put, koji je ruski kaluđer Jegor Stroganov prije više od tri vijeka deset godina klesao u kamenu od Miločera do sela Čelobrdo. U cilju podsticaja razvoju ruralnog turizma TO Budve predviđa realizaciju prve faze uređenja i rekonstrukcije ovog kamenog puta na potezu od sela Čelobrdo do manastira Praskvica. To će biti realizovano u saradnji sa Opštinom Budva i Mjesnom zajednicom ‘Sveti Stefan’”, kazali su iz TO Budva.

Program rada koji je pripremio sa svojim saradnicima v.d. izvršnog direktora Nemanja Kuljača, aminovao je Izvršni odbor Turističke organizacije.

”Vijesti” su nedavno objavile da prijeti devastacija tom kulturnom dobru, koje nije nažalost zaštićeno zakonom. Mještanin Blažo Kažanegra je u razgovoru za “Vijesti” pozvao nadležne i skrenuo pažnju na stanje Jegorovog puta.

”Jegovor put je remek-djelo koje svjedoči o jednoj tužnoj porodičnoj priči, pokajanju ali i jakoj vjeri i volji da se uradi nešto što na prvi pogled djeluje nemoguće - da čovjek sa jednom rukom napravi ovako veličanstven put. Jegorov put je simbol vjere i nade u ono što kaže Njegoš ‘neka bude što biti ne može’”, kazao je Kažanegra

On je upozorio da je Jegorov put kulturno blago koje još nije zaštićeno zakonom kao nepokretno kulturno dobro, a ima sve predispozicije da bude tako registrovano.

Kulturno dobro koje nije zaštićeno: Jegorov put
Kulturno dobro koje nije zaštićeno: Jegorov putfoto: Privatna arhiva

Prema njegovim riječima, taj put nije obična planinska staza već sofisticirani građevinski poduhvat sa potpornim kamenim zidovima, bočnim međama, ukrasnim detaljima i ornamentima na pojedinim mjestima, sa pažljivo biranim kamenjima raznih oblika, malim i velikim, uskim i širokim, koji su vještom kamenorezačkom tehnikom odlamani sa usputnih krečnjačkih stijena čelobrdske strane, obrađivani i pažljivo ugrađivani u ovaj put.

Kažanegra ističe da se u Miločerskom parku mogu i danas vidjeti ostaci Jegorovog puta, naročito u blizini francuskog mosta (sagrađenog 1808), iako je na pojedinim mjestima zatrpan i prekinut.

Put je takođe oštećen prilikom izgradnje magistralnog puta, obilaznice oko Miločera, koji je trebalo da spoji miločerski put sa gornjom magistralom ali nije nikad obnovljen.

Danas kulturni i prirodni pejzaž Miločera sa Jegorovim putem koji se penje do Čelobrda, sa okolnim selima, crkvama i manastirima u zeleđu, ugrožen je raznim infrastrukturnim projektima čiji autori i investitori ne mare za kulturna i prirodna blaga ovog kraja, koja su osnov razvoja turizma.

”Pejzaž je ugrožen najavljenim projektom brze ceste sa četiri trake koja treba da prođe nekoliko stotina metara iznad završetka Jegorovog puta na vrhu Čelobrda, tik uz sela i crkve. Pejzaž je takođe ugrožen planiranim projektom vjetroelektrane Brajići koji predviđa izgradnju visokih vjetro-turbina na vrhovima susjednih planina koje proizvode buku (tzv. infrazvuk) koja utiče na zdravlje ljudi.

Takođe, pejzaž Jegorovog puta i Miločerskog parka, kao skladne cjeline, ugrožen je, odnosno već devastiran, izgradnjom kondo hotela u Miločerskom parku. Ukoliko se ne zaštite u skorijoj budućnosti, i Miločer i Jegorov put, kao i paštrovska sela u zaleđu, sva ova kulturna dobra su u opasnosti da budu trajno devastirana, dijelom i uništena, a neka od njih već i jesu nažalost. Sama riječ kulturno nasljeđe podrazumijeva neko blago koje smo naslijedili od prošlih generacija uz obavezu da ga čuvamo za sljedeće generacije koje takođe imaju pravo na ovo blago, stoga im se ono mora sačuvati. O ovome moraju razmišljati i mještani i investitori koji nam ovdje dolaze”, poručuje Kažanegra.