Depo Pravnog fakulteta obijen 2019, nadležni bez rezultata

Osumnjičenog nema uprkos "kontinuiranoj saradnji"

Komisija je utvrdila “da se sva tri deponovana primjerka specijalističkih radova razlikuju u odnosu na skenirane verzije specijalističkih radova”

36587 pregleda 3 komentar(a)
Nikako da uđu u trag onima koji su obili depo Pravnog fakulteta, Foto: BORIS PEJOVIC
Nikako da uđu u trag onima koji su obili depo Pravnog fakulteta, Foto: BORIS PEJOVIC

Ni dvije godine nakon što je obijen depo Pravnog fakulteta (PF), a tri studentska rada zamijenjena, policija i tužilaštvo nemaju osumnjičenog.

To proizilazi iz odgovora podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva, koje je formiralo krivični predmet protiv nepoznatog počinioca.

”U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je, po krivičnoj prijavi oštećenog Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, formiran krivični predmet protiv nepoznatog učinioca krivičnih djela uništenje i oštećenje tuđe stvari i neovlašćeno iskorišćavanje autorskog djela ili predmeta srodnog prava. U dosadašnjem toku izviđaja, i pored kontinuirane saradnje sa Upravom policije i oštećenim podnosiocem prijave (Pravni fakultet), nije otkriven identitet učinioca”, odgovorio je “Vijestima” tužilac i portparol ODT Podgorica Vukas Radonjić.

Depo Pravnog fakulteta obijen je u decembru 2019.

Mjesec kasnije, Pravni fakultet je formirao Komisiju za popis bibliotečke građe, nakon što su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) iskazali sumnju da je suspendovana vanredna profesorica te univerzitetske jedinice Bojana Lakićević Đuranović upravo ta tri rada prikazala kao svoja tokom izbora u profesorsko zvanje.

Komisija je utvrdila “da se sva tri deponovana primjerka specijalističkih radova razlikuju u odnosu na skenirane verzije specijalističkih radova”.

Komisija precizira da je CGO 29. novembra 2019. uputila dopis rektoru Univerziteta Crne Gore Danilu Nikoliću, predsjednici Naučnog odbora Ireni Orović i dekanki PF Aneti Spaić, u kome zahtijevaju da se radovi, koje je Lakićević Đuranović u referatu za izbor u zvanje navela kao autentično svoje, uporede sa radovima studenata čiji je bila mentor.

Navodi se da je dekanka Spaić, rješavajući po zahtjevu CGO, tražila da se ti radovi skeniraju, a potom vrate u depo PF.

CGO je ranije od menadžmenta UCG i PF tražio i da pokrenu postupak protiv suspendovane profesorice Lakićević Đuranović zbog sumnje da je dostavila netačne i neistinite podatke prilikom podnošenja dokumentacije za izbor u naučno zvanje.

Riječ je o radovima njenih nekadašnjih studenata - “Prednosti i nedostaci članstva u Evropskoj uniji” (2015), “Položaj Evropske komisije u institucionalnom sistemu EU” (2016) i “Izazovi i očekivanja Crne Gore na putu ka EU” (2015).

”Navedena tri rada 16. 12. 2019, nakon što je uočeno obijanje u depou biblioteke, izuzeti su iz depoa... Radi potpunijeg utvrđivanja, kontaktirani su studenti, autori specijalističkih radova, sa molbom da putem mejla dostave sopstvene verzije radova”, navodi u izvještaju četvoročlana komisija PF, na čijem je čelu bila profesorica Ljiljana Jokić.

Navodi se i da je Komisija izvršila uvid u ukupan broj specijalističkih radova pohranjenih u depou, ali i uporedila skenirane radove sa onima koji su se u biblioteci zatekli nakon što je obijena.

Komisija je konstatovala i da su dva od tri studenta poslala mejlom svoje radove i da su oni identični sa verzijama koje su ranije bile pohranjene u depou i skenirane po zahtjevu CGO.

Međutim, Komisija je utvrdila i da se radovi koji su nađeni u depou nakon što je obijen, “razlikuju u odnosu na ranije skenirane verzije specijalističkih radova”.

”Komisija je bez dubljeg zalaženja u sadržinu pomenutih radova, utvrdila da su verzije iz depoa okrnjene u odnosu na skenirane/studentske verzije, što se najbolje vidi kod rada Zorane Dragović (‘Položaj Evropske komisije u institucionalnom sistemu EU’), kod kojeg je broj riječi 6.966, dok je u studentskoj verziji 9.809...”, stoji u izvještaju.

Pored toga, navodi se u dokumentu, nedostaju boldovani djelovi teksta, ključne riječi, različito je navedena literatura, izmijenjena je pozicija pečata...

”Iz svega gore navedenog, Komisija je zaključila da se sva tri deponovana primjerka specijalističkih radova razlikuju u odnosu na prethodno skenirane/studentske verzije”, zaključuje se u izvještaju.

Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Nada Rabrenović kaznila je Lakićević Đuranović sa 2.500 eura zbog plagiranja rada bivšeg studenta Đorđija Drinčića.

I tužilac Radonjić i punomoćnik Lakićević Đuranović žalili su se Višem sudu na ovu odluku.

Sutkinja Rabrenović je tada, obrazlažući odluku, kazala da je za ovo krivično djelo predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Između ostalog, rekla je da su imali u vidu olakšavajuće okolnosti porodične prilike i to što Lakićević Đuranović nije osuđivana.

Sud nije izrekao mjeru zabrane obavljanja djelatnosti, kako je to predložilo tužilaštvo.

Kaluđerović: Je li tužilaštvo istraživalo one koji su možda imali motiv?

Viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović kazala je “Vijestima” da “nije jasno niti ima opravdanja zašto tužilaštvo do sada nije utvrdilo ko stoji iza ovog krivičnog djela i zašto protiv tog lica ili tih lica nije pokrenut postupak, a imajući u vidu da postoje jasne indicije koja je bila namjera u tom slučaju i sa čije strane je to moglo biti pokrenuto”.

”U tom kontekstu, osobito bi bilo važno znati da li je tužilaštvo istraživalo lica koja su možda imala motiv da se tim radovima izgubi trag iz depoa Pravnog fakulteta…Dodatno, tužilaštvo drži u izviđaju ovaj predmet već dvije godine, a znamo da protek vremena na ovakvo krivično djelo ima posebnog uticaja i da je sve teže pronaći učinioca, kao i da može doći do zastare ako se ne preduzimaju bilo kakve radnje”, kazala je Kaluđerović.

Kaluđerović
Kaluđerovićfoto: CGO

CGO podsjeća kako je Komisija koja je formirana na Pravnom fakultetu utvrdila da su prilikom provale u depo tog fakulteta zamijenjeni radovi na kojima je mentorka bila Bojana Lakićević Đuranović, a koje je CGO problematizovao zbog sumnje na plagijat.

”Nažalost, radi se o već viđenom mehanizmu, zbog čega i sumnjamo da se radi o pokušaju izbjegavanja odgovornosti. Podsjećamo da je identičan primjer postojao i u slučaju doktorske disertacije Velimira Rakočevića, čija je sadržina zamijenjena u biblioteci u Beogradu, baš u vrijeme kada je aktuelizovana priča oko toga da li je taj rad plagiran”, zaključuje Kaluđerović.