Uslovi rada u pljevaljskom Osnovnom sudu su nezadovoljavajući, rezultati solidni

Konstatuje se da je internet spor, da su telefonske linije povremeno u prekidu zbog dotrajalih instalacija, da često nestaje struje, da nema prostorije za saslušanje maloljetnika, da zgrada nije prilagođena osobama s invaliditetom...

8874 pregleda 2 komentar(a)
Zgrada neuslovna: Osnovni sud, Foto: Goran Malidžan
Zgrada neuslovna: Osnovni sud, Foto: Goran Malidžan

Uslovi rada u pljevaljskom Osnovnom sudu su nezadovoljavajući u pogledu radnog prostora i opremljenosti sudnica i ostalih prostorija, ali su sudije i pored te činjenice ostvarili solidne rezultate u prethodnoj godini.

To je u izvještaju o radu za prethodnu godinu konstatovala predsjednica Osnovnog suda Marina Jelovac.

”Uslovi rada u sudu, gledano na radni prostor i opremljenost sudnica i ostalih prostorija, nezadovoljavajući su. Nema niti se u sudskoj zgradi mogu adaptirati posebne prostorije za saslušanje maloljetnih lica, prostorije za smještaj tužilaca, advokata i drugih stranaka, već se kao čekaonica koristi hodnik spratnog dijela zgrade. Nije omogućen pristup invalidnim licima niti se isti, zbog veličine i rasporeda prostorija, može omogućiti u postojećoj zgradi. Lica u invalidskim kolicima mogu prići samo do sudske portirnice, ali ne i do sudskih pisarnica i sudnica”, navodi ona.

U 2021. izvedeni su radovi na postavljanju termofasade na objektu u kome su smještene prostorije suda, čime su uslovi rada poboljšani.

”U sledećem periodu, radi poboljšanja uslova rada sudija i zaposlenih u sudu, treba ugraditi agregat zbog čestih problema u napajanju električnom energijom i srediti trotoare oko zgrade suda”, konstatuje se u izvještaju.

U izvještajnoj godini sud je povremeno imao problema sa korišćenjem Pravosudnog-informacionog sistema (PRIS), zbog slabih brzina interneta, a požalili su se i da većinu podataka koji se odnose na rad suda, a koji se zahtijevaju od strane Sudskog savjeta i Vrhovnog suda, ne mogu izvući iz tog sistema.

”Podaci unijeti u PRIS u potpunosti se slažu sa podacima iz ručnih upisnika koji se vode kod ovog suda. Probleme u radu stvaraju i dotrajale telefonske instalacije u sudskoj zgradi, tako da su telefonske linije bile povremeno u prekidu, što je onemogućavalo otpremu i primanje preko e-mail i faxa”, navodi se u izvještaju.

Konstatuje se da sud nije imao problema u saradnji sa policijom koja je blagovremeno izvršavali sve naredbe koje su se odnosile na privođenje lica na glavni pretres ili u zatvorsku ustanovu radi izvršenja kazne zatvora, kao i naredbe za raspisivanje potjernica za licima koja se nalaze u bjekstvu. Nije bilo problema ni u saradnji sa ostalim državnim i lokalnim organima kao ni sa sudskim vještacima, koji su se uredno odazivali na pozive suda i blagovremeno sudijama dostavljali nalaze i mišljenja.

U 2021. godini u Osnovnom sudu u Pljevljima u radu je bilo 2.230 predmeta, od kojih je tokom godine primljeno 1.847, a iz prethodne godine prenijeto 383.

Riješeno je 1.669 predmeta, ili 75,42 odsto, a ostala su neriješena 544, ili 24,58 odsto, dok je 17 predmeta delegirano drugom sudu.

U odnosu na priliv riješeno je 91,20 odsto predmeta. Većina neriješenih predmeta, koji su primljeni u 2021. godini, kako se konstatuje u izvještaju, primljeni su u poslednjem kvartalu, tako da nije bilo procesnih pretpostavki da budu završeni.

Prosječni mjesečni priliv predmeta u 2021. godini iznosio je 153,92 predmeta. U odnosu na 2020. godinu priliv je veći za 25,59 predmeta, ili za oko 16 odsto.

Sudije su prosječno bile opterećene sa po 446 predmeta, a prosječno su završavali 333,8 predmeta.

U izvještaju se konstatuje da su sudije Osnovnog suda prošle godine pokazale zavidan odnos prema radu i iskazale odgovarajuću stručnost u obavljanju poslova, ali da zbog nedovoljnog priliva predmeta nijesu ostvarili godišnju normu.

Na kraju izvještajnog perioda ostao je neriješen jedan krivični predmet stariji od tri godine i tri predmeta izvršenja krivičnih sankcija od kojih je u dva predmeta odlagano izvršenje krivične sankcije iz medicinskih razloga, dok je u jednom riječ o stranom državljaninu.

Prema izmještaju, predsjednica suda Marina Jelovac ostvarila je normu od 97,81 odsto. Njoj je zbog funkcije koju pokriva godišnja norma umanjena za 30 odsto. Skoro 83 odsto njenih presuda potvrdile su više sudske istance, 12,2 odsto ih je ukinuto, a 4,8 odsto je potvrđenih/preinačenih/ukinutih.

Piše i da je sutkinja Sanja Aničić ostvarila 99,94 odsto godišnje norme. Više od 76 odsto njenih presuda je potvrđeno, a 20,9 odsto je ukinuto.

Sutkinja Ljiljana Popović ostvarila je 74,99 odsto od godišnje norme. Ona ima visok procenat povrđenih presuda - 90,91 odsto, a po 4,45 odsto preinačenih i ukinutih presuda, navodi se u izvještaju.

Sutkinja Radojka Marjanović, do prestanka funkcije odlukom Sudskog savjeta 28. juna 2021. godine, ostvarila je 29,13 odsto godišnje norme i imala je više od 77 odsto potvrđenih presuda, a 15,5 odsto njenih presuda je ukinuto.

Prema izvještaju, sudija Branko Pejović do 7. jula, kada mu je obustavljena dodjela predmeta zbog privremene spriječenosti za rad iz zdravstvenih razloga, ostvario je više od 47 odsto godišnje norme. Viši sud potvrdio je 61,76 odsto njegovih presuda, a ukinuo je 29,4 odsto.

Bonus video: