Ljekari čekaju novac za kiriju

Specijalizantima ovog mjeseca nijesu isplaćene nadokande za odvojeni život

35195 pregleda 25 reakcija 25 komentar(a)
FZO promijenio mjesečni fond rada, za februar iznosi 160 časova, Foto: Boris Pejović
FZO promijenio mjesečni fond rada, za februar iznosi 160 časova, Foto: Boris Pejović

Ljekari na specijalizaciji u Beogradu tvrde da im ovog mjeseca nije uplaćena naknada za odvojeni život, a sudeći prema odgovoru nadležnih - ne zna se kada će primiti novac koji im pripada po ugovoru sa zdravstvenim ustanovama.

Više njih potvrdilo je “Vijestima” da ove i naknade po osnovu otežanih uslova rada nisu primili uz februarsku zaradu. I predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić odgovorila je “Vijestima” da im je više kolega potvrdilo informaciju da nisu dobili novac za odvojeni život sa posljednjom platom.

”Riječ je o nadoknadi od 330 eura kojom plaćaju troškove stanovanja i režije, a koje su ovog mjeseca isplatili iz sopstvenog budžeta”, pojasnila je.

Prema odgovoru pojedinih zdravstvenih ustanova, specijalizantima u ovom trenutku ne mogu da preciziraju datum i način isplate jer to zavisi od Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).

”Zaposleni koji imaju pravo na isplatu za februar 2022. po osnovu otežanih uslova rada, ugovorenih naknada i ostalih naknada za zarade neće primiti sredstva po tom osnovu uz isplatu zarade 10. marta. Biće isplaćene kada FZO u saradnji sa Ministarstvom finansija, rada i socijalnog staranja preusmjeri sredstva sa jedne budžetske pozicije na drugu, o čemu će nas obavijestiti...”, piše u odgovoru jedne od bolnica specijalizantima.

U upravama tvrde i da ih je FZO obavijestio početkom marta da će mijenjati obračun zarada u dijelu koji se odnosi na način isplate, ne sporeći pravo radnika na bilo koju vrstu dodatka, ugovora, naknade po osnovu otežanih uslova rada i slično.

”Od februara se prelazi na obračun na osnovu realnog broja sati u mjeseci, može biti 160, 168, 176, 184, u zavisnosti od mjeseca, nasuprot dosadašnje prakse da se obračunava prosjek od 174 sati koji je za svaki mjesec bio isti”, pojasnili su iz jedne opšte bolnice.

Bivši direktor FZO Sead Čirgić smatra da je osnovi razlog za uvođenje promjena i kašnjenja u isplati određenih naknada nedostatak sredstava za isplatu bruto zarada.

”Bruto zarade za zdravstvo su loše planirane i potcijenjene su na godišnjem nivou za više od 12 miliona eura ili oko milion eura mjesečno nedostajućih sredstava, tako da je bilo za očekivati da će se ovi problemi javiti već kod prvih isplata po populističkom programu Evropa sad”, ocijenio je on.

Čirgić je kazao da se ovo može rješavati izmjenom mjesečne dinamike potrošnje sredstava i ubrzanom dinamikom otpuštanja sredstava.

”U suštini to znači odlaganje problema koji u konačnom znači da radnici u zdravstvu troše sredstva od novembarskih i decembarskih zarada za koje će faliti sredstava”, smatra on.

I iz najveće zdravstvene ustanove obavijestili su da prelaze na novi obračun zarada. U dopisu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u koji su “Vijesti” imale uvid, piše da je FZO promijenio parametre za obračun. Tako mjesečni fond rada, tvrde, nije više 174 sata, već od sada čini broj radnih dana u mjesecu i za februar iznosi 160 časova.

U dopisu se navodi i da dodatni koeficijent, odnosno koeficijent na rukovođenje, u buduće ne utiče na obračun noćnog i prekovremenog rada, te rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika.

Iz KCCG navode da su ih iz FZO obavijestili da se razlika za minimalac ne isplaćuje u slučaju bolovanja.

”Osnov za obračun privremene spriječenosti za rad je prosjek osnovne zarade, odnosno naknade zarade koju je zaposleni ostvario u posljednjih 12 mjeseci koji prethode mjesecu u koji je nastupila privremena spriječenost...”, navodi se u dokumentu.

U toj ustanovi, a prema instrukcijama FZO, ubuduće se nadokande za dopunski rad, konzilijarne preglede i sve ostale nadokande za rad u komisijama i radnim tijelima neće isplaćivati kroz zaradu, već na drugačiji način, o čemu će ih obavijestiti FZO i Ministarstvo finansija. Noćni rad i rad u vrijeme državnih i vjerskih praznika obračunavaće se na osnovni koeficijent i činiće dodatak na sate redovnog rada.

Bonus video: