Ako se formira 43. Vlada, a formiraće se, ovako ili onako, treba ispuniti obaveze koje se tiču smanjenja uticaja lažnih vijesti i dezinformacija i kaznena politika prema određenim medijima treba da se pojača. Ne mislim da su naši mediji predaleko od medija iz regiona kojima smo oduzeli licencu.
To je jedna od poruka koju je juče uputio potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu i mandar buduće izvšne vlasti Dritan Abazović tokom konferencije Centra za demokratsku tranziciju (CDT), “Mreža dezinformacija: ukradena demokratija”.
Civilni sektor i medijska zajednica ocjenjuju da je neophodno uvesti promjene kad su u pitanju crnogorski mediji, ali i da ovakva poruka mandatara novinarima može biti veoma opasna.
Direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Dejan Milovac kazao je za “Vijesti” da je “zanimljivo da aktuelni potpredsjednik Vlade i mandatar za sastav nove poseže prvo za represijom prije nego što se sagleda koliko je izvršna vlast, u kojoj je učestvovao, doprinjela kreiranju situacije u kojoj se danas nalazimo kada su u pitanju informacije i medijska slika”.
”Ovaj ispad kada je u pitanju sankcionisanje medija, bez konkretnog određenja, previše sliči nedavnoj izjavi koja se odnosila na nevladine organizacije koje je Abazović pored kriminalnih klanova prepoznao kao neprijatelje države. Smatram da takve izjave ne doprinose bilo kakvom rješavanju krize u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi, te da je odlazeća vlada, ali i svi ministri pojedinčano, uključujući i samog Abazovića, mogla uraditi mnogo više na suzbijanju dezinformacija”, poručio je Milovac.
Prema njegovom mišljenju, “licemjerno je, na primjer, pričati o dezinformacijama o formiranju manjinske vlade dok istovremeno mandatar kompletan proces pregovora drži što dalje od očiju javnosti”.
”Pa su tako i najosnovnije informacije poput programskog opredjeljenja i političkog kursa nove vlade podložne spekulacijama i kreiranju dezinformacija”, naglasio je Milovac.
Ključan balans između profesionalizma i slobode medija
Koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje Damir Nikočević za “Vijesti” ističe da izjava mandatara Abazovića “može ukazati na objektivnu potrebu regulisanja medijskog prostora, naročito u dijelu rada neregistrovanih medija, među kojima su dominantno internet portali i to oni koje karakteriše propagandno izvještavanje, ali i dezinformacije, ili govor mržnje u medijima”.
”Jedan od ekstremnih primjera govora mržnje je konstatovan i kroz nedavne neprimjerene sadržaje na Happy TV, koji imaju privremenu zabranu emitovanja na teritoriji Crne Gore”, kaže Nikočević.Na drugoj strani, smatra, da shodno poziciji koju pokrivaju, “nosioci najvažnijih funkcija u državi, pa time i mandatar Abazović, moraju biti veoma oprezni kada govore o sankcionisanju medija jer to može biti shvaćeno kao poziv na uskraćivanje medijskih sloboda”.
”Ključno je naći balans između nesporne potrebe za profesionalizacijom medijske sfere i sprečavanja širenja dezinformacija i govora mržnje i onoga što je sloboda izražavanja i medija. Moramo imati u vidu i da pored slobode izražavanja postoje i druga ljudska prava koja se ne mogu ugrožavati. Crna Gora već godinama bilježi regresiju kada je riječ o medijima, a kompleksnost situacije dodatno usložnjava neregulisano tržište i nepoštovanje osnovnih etičkih i profesionalnih principa. Činjenica je da se poseban ‘rat’ vodi na društvenim mrežama, što predstavlja poseban problem, imajući u vidu da su društvene mreže takođe medij, a koji djeluju van bilo kakvog zakonodavnog okvira. Nažalost, svjedoci smo da upravo društvene mreže predstavljaju jedan od ključnih izvora toksičnih kanala u društvu”, ocjenjuje Nikočević.
Mila Radulović iz Društva profesionalnih novinara (DPN) upozorava na to da su govor mržnje i dezinformacije “ozbiljan problem sa kojima se suočava država i vjerujemo da je to pozadina onoga što je vicepremijer komentarisao, aludirajući na privremeno ograničenje emitovanja Happy TV”.
”Ako govorimo o medijima koji šire neprimjerenu propagandu, govor mržnje i slično, posebno u ovom delikatnom političkom trenutku, Zakonom o medijima je jasno propisana nadležnost državnih organa u tom slučaju. Jer, njime se zabranjuje objavljivanje informacija kojima se podstiče i pravda diskriminacija, mržnja, nasilje... Takođe i propisuje ograničenje širenja medijskog sadržaja koji podstiče na nasilno ugrožavanje ili nezakonite promjene ustavnog uređenja, terorizam, mržnju...”, kaže Radulovićeva.
Podsjeća i da je”ograničenje slobode izražavanja ograničeno i Konvencijom Savjeta Evrope (SE) u određenim situacijama, ali to se veoma detaljno razrađuje i primjenjuje se samo u izuzetnim okolnostima”.
”Državni zvaničnici moraju biti veoma precizni kada iznose stavove na ove teme i ne smiju slati uopštene poruke, koje mogu značiti uopšten poziv na zabranu medija jer je to opasno za demokratsko društvo”, zaključuje Radulovićeva.
Mehanizmi postoje, poruka opasna
Direktor Medijske asocijacije jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš poručuje da je “razmišljanje o uvođenju državnih mehanizama za kažnjavanje medija krajnje opasna poruka”.
On je podsjetio da je Crna Gora članica SE i da je obavezuju njegove konvencije, presude Evropskog suda za ljudska prava, ali i brojni drugi međunarodni akti koji apsolutno garantuju nezavisnost medija.
”Umjesto da Abazović razmišlja kako će da kažnjava medije, bolje je razmišljati o tome kako da se unaprijedi profesionalizam medija, ojačaju samoregulatorni mehanizmi i kako da se kod javnosti stvara kritička slika o radu medija čiji sadržaj konzumiraju”, rekao je Maraš agenciji Mina.
Naravno, kako je naveo, potpuno je druga situacija kad je riječ o govoru mržnje, budući da Crna Gora ima mehanizme da spriječi pojavu takvog sadržaja.
On je pojasnio da u tom slučaju tužilac pokreće postupak za zabranu, ne jednog medija, već konkretnog medijskog sadržaja.
Kako je naveo, riječ je o rijetkim slučajevima, kada se radi o pojavama koje potpadaju pod krivično djelo.
”Sloboda medija je jedan od stubova demokratije i bilo kakvo kažnjavanje ne dolazi u obzir”, poručio je Maraš.
Kosović: Ne davati legitimitet medijima koji šire propagandu
Glavni i odgovorni urednik Nezavisnog dnevnika “Vijesti” Srdan Kosović poručuje da “nije tačno da su lažne vijesti dominantne u Crnoj Gori”.
”Lažne vijesti jesu veliki problem i jesu najčešće jer ih mreža povezanih medija objavljuje, ali daleko je od toga da su to mediji kojima se i inače vjeruje, pa stoga ne možemo reći da dominiraju. Zato prvenstveno treba podržati ozbiljne, odgovorne, nezavisne medije koji imaju najveće povjerenje, a ne suprotno - da pružaju legitimitet onima što šire propagandu tako što će se pojavljivati u njihovim emisijama”, istakao je Kosović.
Bonus video:
