"pojednostaviti i digitalizovati postupak osnivanja"

Srzentić: Država ima obavezu da uredi i stvori povoljan ambijent za razvoj nevladinih organizacija

"U Crnoj Gori je do 1. decembra 2021. godine registrovano 6.314 nevladinih organizacija, koje su samo u 2020. godini prema dostupnim izvještajima prihodovale oko 34,7 miliona eura i zapošljavale ukupno 1.458 ljudi"

1777 pregleda 5 komentar(a)
Srzentić, Foto: PR Centar
Srzentić, Foto: PR Centar

Država će urediti povoljan ambijent za razvoj nevladinih organizacija (NVO), jer su one izvor znanja, ekspertiza i generator sredstava, koja se ulažu u poboljšanje kvaliteta života, saopšteno je na okruglom stolu tokom javne rasprave o Nacrtu Strategije saradnje organa državne uprave i NVO za period 2022-2026 i dokumentu "Identifikovani problemi i moguća rješenja budžetskog finansiranja projekata i programa NVO", koji je organizovan danas u PR centru u Podgorici.

"Za punu funkcionalnost civilnog sektora neophodno je sistemski odgovoriti na izazove njegove nedovoljne razvijenosti i slabosti postojećeg modela državnog finansiranja", dodaje se u saopštenju.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, kako se navodi, istakla je da država ima obavezu da uredi i stvori povoljan ambijent za razvoj nevladinih organizacija i da odgovore na to pružaju Strategija saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija 2022-2026 i Identifikovani problem i moguća rješenja budžetskog finansiranja NVO.

"Tim prije što je u Crnoj Gori do 1. decembra 2021. godine registrovano 6.314 nevladinih organizacija, koje su samo u 2020. godini prema dostupnim izvještajima prihodovale oko 34,7 miliona eura i zapošljavale ukupno 1.458 ljudi", navela je Srzentić.

Tamara Srzentić, NVO
foto: PR Centar

Ona smatra, dodaje se u saopštenu PR centra, da je nevladin sektor izvor znanja, ekspertiza i generator sredstava, koja se ulažu u poboljšanje kvaliteta života građanki i građana, kao i infrastrukture.

"Država je zbog što bolje apsorpcije EU fondova od strane NVO, obezbjedila sredstva za kofinansiranje u 2020. u iznosi oko 4,5 miliona eura. A da bismo postigli punu funkcionalnost civilnog sektora neophodno je da sistemski odgovorimo na izazove njegove nedovoljne razvijenosti u svim regijama, slabosti postojećeg modela državnog finansiranja, previše zahtjevno licenciranje u oblasti socijalne zaštite i na mnoge druge", kazala je Srezentić.

Prema utvrđenim međunarodnim pokazateljima, kako je ukazala, crnogorski NVO sektor ostaje relativno nerazvijen, piše u saopštrenju.

"Jedan od najvažnijih međunarodno utvrđenih pokazatelja razvijenosti nevladinog sektora je koliko radne snage zapošljava u odnosu na ukupan broj zaposlenih u zemlji. Prema podacima Uprave za statistiku to je 0,8 odsto", navela je Srzentić.

Dodaju da je prema njenim riječima cilj da se pojednostavi i digitalizuje postupak osnivanja NVO i uspostavi sistematsko, statističko praćenje razvijenosti NVO sektora.

"Starteškim dokumentima je definisano da je neophodno unaprijediti normativni i strateški okvir razvoja, saradnje i finansiranja NVO u ključnim oblastima javnih politika, obezbijediti redovno mjerenje efekata javnog finansiranja NVO, ojačati kapacitete javne uprave za efikasno učešće NVO u pripremi i primjeni javnih politika, uspostaviti efikasnu koordinaciju međunarodne donatorske podrške NVO", navela je Srzentić.

V.D. generalne direktorice Direktorata za strateško planiranje u javnoj upravi, međunarodnu saradnju i IPA programe u MJUDDM, Marija Hajduković, istakla je da je Nacrt Strategije izrađen kroz transparentan i otvoren pristup i zaključila da nevladine organizacije predstavljaju snažnog partnera državi u kreiranju javnih politika, dodaju u saopštenju.

"Prema izvještaju Evropske komisije za 2021. godinu konstatovano je da je uloga civilnog društva u Crnoj Gori prepoznata i promovisana, ali da je potrebo važeći zakonski i normativni okvir poboljšati kako bi se ojačao proces konsultacija i mehanizmi saradnje između organa državnih institucija i civilnog društva u kontekstu pristupanja EU", navela je Hajduković.

Ukazala je, navodi se dalje, da, kada je u pitanju, finansiranje projekata i programa postoji samo kratkoročno, odnosno jednogodišnje finansiranje, a smatra da bi planiranje oblasti i ciljeva na period od pet do sedam godina ojačalo kvalitet saradnje između organa državne uprave i nevladinog sektora.

"U analizi stanja smo prepoznali da je opalo interesovanje nevladinog sektora za učešće u procesu evropskih integracija, da nedostaje koordinacija donorske pomoći. Prema podacima Poreske uprave ukupni prohodi crnogorskih NVO u 2020. godini iznosili su 34,7 miliona eura. Jedan od indikatora razvijenosti NVO sektora je procenat zapošljavanja ljudi u NVO sketoru u odnosu na ukupan procenat zaposlenih u Crnoj Gori. Prema trenutnim podacima, u NVO sektoru je zaposleno 0,8 odsto od ukupnog broja zaposlenih, dok prema komparativnoj analizi taj prosjek na globalnom nivou iznosi 3,3 odsto", rekla je Hajduković.

Tamara Srzentić, NVO
foto: PR Centar

Ona je istakla i da je uočen nedostatak podrške resursnim centrima i da izgradnja kapaciteta NVO nije organizovana sistematski i često zavisi od odluka domaćih i stranih donora.

Ključni strateški cilj, prema riječima Hajduković, jeste unapređenje postojećeg strateškog normativnog okvira za dugoročno partnerstvo sa NVO u primjeni javnih politika i pružanju usluga građanima.

"Drugi strateški cilj, koji želimo da postignemo, jeste da osnažimo NVO kao jedan od partnera organa državne uprave. Ovaj cilj se oslanja na potrebu smanjenja regionalnih razlika u razvijenosti nevladinog sektora, na jačanje inovativnosti i profesionalnosti nevladinog sektora u pružanju usluga, na jačanje unutarsektorske koordinacije NVO po uzoru na panevropske mreže“, rekla je Hajduković.

V.D. generalne direktorice Direktorata za normativno uređenje sistema javne uprave i harmonizaciju propisa u MJUDDM Danijela Nedeljković Vukčević, pojasnila je da je budžetsko finansiranje programa i projekata nevladinih organizacija veoma značajno pitanje koje ima direktne implikacije na preuzete obaveze države u procesu pristupanja EU, navodi se u saopštenju.

"Izmjenama Zakona o NVO od 2017. godine predviđeno je minimalno izdvajanje od 0,5 odsto godišnjeg tekućeg budžeta za finansiranje programa i projekata nevladinih organizacija. U 2020. godini država je izdvojila oko 0,7 odsto što je više od zakonom utvrđenog iznosa. U prošloj godini je procenat bio niži i kretao se oko 0,5 što znači da smo se držali zakonom propisanog minimuma", kaže je Nedeljković Vukčević.

Rezultati važnih analiza i upitnika, kako je rekla, pokazali su da je postojeći model finansiranja proceduralno veoma složen i komplikovan i da finansiranje NVO nije integrisano u standardno programsko budžetiranje, kojim se postavlja finansijski okvir za sprovođenje javnih politika na nivou države.

"Prepoznali smo sljedeće izazove, a to su - godišnje određivanje prioritetnih oblasti za finansiranje, obavezno učešće NVO u konkursnim komisijama, uloga nezavisnih procjenjivača i pitanje monitoringa projekata i programa NVO", navela je Nedeljković Vukčević.

Posebnu pažnju, kako smatra, potrebno je usmjeriti na pitanje monitoringa projekata i programa NVO, zbog toga što svaka država treba da prepozna potrebu učešća NVO u svim fazama kreiranja javne politike, ali takođe i država treba da ima značajne koristi od projekata koje finansira.

Senior ekspert za podršku u pripremi nacrta Strategije, Goran Forbici, primijetio je, kako piše u saopštenju, da je u Nacrt Straregije nastao u inkluzivnom procesu i da može da posluži kao dobar primjer, a što se tiče sadržaja dokument je, kako smatra, isplaniran na način da će nevladin sektor u budućnosti biti još glasniji i jači da će država moći još više da ga iskoristi kao resurs sa kojim je moguće unaprijediti kvalitet života u Crnoj Gori.

"Dodatna vrijednost Strategije je što planira direktne investicije u nevladin sektor, što su prošle Strategije samo u malom dijelu radile", kazao je Forbici.