Fridom haus: Crna Gora napredovala u demokratskoj vladavini, nazadovala u nezavisnosti pravosuđa, i dalje hibridni režim

U dijelu izvještaja u kom se pominje Zapadni Balkan vidi se da su četiri zemlje, Albanija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, u ukupnom skoru stagnirale – uprkos tome što su Hrvatska i Crna Gora u pojedinim oblastima istraživanja napredovale ili nazadovale

16947 pregleda 5 komentar(a)
Kancelarija Fridom hausa u Vašingtonu, Foto: Shutterstock
Kancelarija Fridom hausa u Vašingtonu, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 20.04.2022. 08:58h

Crna Gora je ostvarila napredak u oblasti demokratske vladavine na nacionalnom nivou, ali je nazadovala kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa i pravosudnom okviru, pokazuju podaci objavljeni u izvještaju nevladine organizacije Fridom haus pod nazivom "Zemlje u tranziciji – Od slabljenja demokratije do autoritarne agresije", prenosi Glas Amerike.

Prema istraživanju Fridom hausa - većina od sedam zapadnobalkanskih zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija) i dalje se nalaze u kategoriji hibridnih režima ili vlada u tranziciji, osim Hrvatske, koja je označena kao polukonsolidovana demokratija.

U dijelu izvještaja u kom se pominje Zapadni Balkan vidi se da su četiri zemlje, Albanija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, u ukupnom skoru stagnirale – uprkos tome što su Hrvatska i Crna Gora u pojedinim oblastima istraživanja napredovale ili nazadovale.

Kada je riječ o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji – u njihovom učinku nije bilo nikakvih promjena.

Ukupni poredak zapadnobalkanskih država je sljedeći: Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo.

U odnosu na prošlogodišnji izvještaj Fridom hausa Srbiju su, prema kriterijumima Fridom hausa, po učinku pretekle Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

Srbija je po ovom izvještaju balkanska država koja je u najvećoj mjeri nazadovala u oblasti sprovođenja demokratskih reformi.

Na osnovu navoda iz izvještaja, treću godinu zaredom Srbija ne spada u kategoriju demokratskih država - već među hibridne režime u kojima je, kako navodi Fridom haus, vlast zasnovana na autoritarizmu kao posljedici nepotpune demokratske promjene.

Takva vlast, kako je ranije definisala vašingtonska nevladina organizacija, istovremeno može da sprovodi političku represiju i raspisuje izbore.

Autokrate prelaze u ofanzivu

U širem značenju, izvještaj Fridom hausa ukazuje da u kontekstu rata u Ukrajini, autokrate prelaze u ofanzivu i osnažuju u području koje se smatralo, kako je precizirano, svetionikom nade za demokratski napredak.

Ukazano je i da je predsjednik Rusije Vladimir Putin Rusiju sve više pozicionirao kao zaštitnika autokratskih istomišljenika u Evropi i Evroaziji.

Najjasniji pokazatelji su, kako je navedeno u izvještaju Fridom hausa, podrška bjeloruskom diktatoru Aleksandru Lukašenku nakon predsjedničkih izbora 2020. godine - koje je dio tamošnje i međunarodne javnosti označio neregularnim.

Tu se ubraja ruska pomoć predsjedniku Kazahstana Kasimu Žomartu Tokajevu tokom nemira koji su bili posljedica građanskog nezadovoljstva tamošnjim vlastima i ekonomske nejednakosti.

"Od 24. februara Moskva vodi brutalni osvajački rat u susjednoj Ukrajini. Ukoliko bi njen pokušaj bio uspješan – to bi bilo prvi put da je autoritarna sila nasilno zbacila slobodno izabranu vladu druge države – u periodu od kraja Hladnog rata", piše Fridom haus.

Najvažniji zaključci izvještaja

Demokratija u području od centralne Evrope do centralne Azije slabi tokom posljednjih 18 godina. Rat Vladimira Putina, označen kao drski pokušaj zbacivanja slobodno izabrane vlade druge države, mogao bi ubrzati antidemokratske trendove širom Evrope i Evroazije.

Preovlađajući tip vladavine u 29 zemalja obuhvaćenih izvještajem je hibridni režim u kom, naizgled demokratske institucije, primjenjuju nedemokratske prakse.

Primjer: Zemlji koja održava redovne izbore može da manjka kontrole nad pobjednicima glasanja, koncepta vladavine prava ili, pak, da nije u stanju da zaštiti prava i slobode svih građana. Jermenija se pridružila toj kategoriji država, čime se broj hibridnih režima, sa četiri iz 2004. povećao na 11.

Svega šest od 29 država ostalo je u kategoriji konsolidovanih demokratija, što je manje u odnosu na osam iz 2004. Riječ je o Češkoj, Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Slovačkoj i Sloveniji. Čak i u tim državama koje su članice NATO-a i Evropske unije - efekti neliberalizma i korupcije u 2021. godini doprinijeli su pogoršanju učinka.

Slovenija je država u kojoj je zabilježeno najdrastičnije nazadovanje u posljednjih godinu dana. Vlada premijera Janeza Janše ugrozila je slobodu medija, podrila povjerenje javnosti u pravosuđe i umanjila ulogu parlamenta.

U kategorizaiciji država više ne postoje polukonsolidovani autoritarni režimi.

Jermenija, Kosovo i Moldavija svrstane su među hibridne države, dok su Azerbejdžan, Kirgistan, Rusija i Tadžikistan u izvještaju za 2022.postali konsolidovani autoritarni režimi - pridruživši se Bjelorusiji, Kazahstanu, Turkmenistanu i Uzbekistanu na samom začelju.

U tekstu je precizirano da su uslovi počeli da se pogoršavaju i u drugim autokratijama.

"Uz Rusiju, Bjelorusiju i Kazahstan – najlošiji učinak ostvarili su Azerbejdžan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan, čiji su vladari srušili stubove otvorenog društva, uključujući nezavisne medije i organizacije civilnog društva", navodi vašingtonska nevladina organizacija.

Majkl Abramovic, predsjednik Fridom hausa, poručio je da je liberalni međunarodni poredak snažan onoliko koliko su jake demokratije koje ga brane.

"Put ka oživljavanju autoritarnosti popločan je političkim samozadovoljstvom demokratija. Uprkos tome što je izvanredno jedinstvo koje su, kao odgovor na Putinov osvajački rat, iskazale demokratije – aktuelni trenutak potrebno je iskoristiti kako bismo se suprotstavili snaženju autoritarizma ne samo u Evropi i Evroaziji, već i širom svijeta. Potrebno je da pobornici slobode, od vlada do građana, iskoriste sva dostupna pravna, ekonomska i diplomatska sredstva da odbiju autoritarnu agresiju i postave temelje za sigurniji, slobodniji, pravedniji i napredniji svijet", poručio je Abramovic.

Majk Smelcer, direktor projekta "Zemlje u tranziciji" istakao je da je sve primjetniji porast autoritarnih tendecija političkih lidera.

"Tokom prethodnih 20 godina države koje su se nekada borile za demokratske ideale sve više potpadaju pod vlast autoritarnih moćnika, namamljene obećanjem brzih rješenja za složene, sistemske izazove", ukazao je Smelcer.

"Kada moćnici preuzmu vlast, pokušavaju da je zadrže po svaku cijenu, čak idu toliko daleko da iskorijene demokratiju u susjednim državama. Ohrabruje me solidarnost koju su mnoge demokratije pokazale sa Ukrajinom, ali biće potrebni trajni, odlučni i ujedinjeni napori da se zaustavi šira autoritarna plima i pomogne zemljama koje su obećavale da se vrate na put demokratije. Nadam se da će tragični rat inicirati da se zagovornici demokratije podstaknu na djelovanje", zaključio je Smelcer.

Kako navodi Fridom haus, u 2021. godini, prvi put u XXI veku preovlađujuća vrsta vladavine u tom području je hibridni režim – koji kombinuje elemente i autokratije.

Utvrđeno je da su u periodu od 2004, dakle tokom posljednjih osamnaest godina, tri autoritarne države napravile, kako je naznačeno, demokratski iskorak i prešle u kategoriju hibridnih režima: Moldavija, Kosovo i Jermenija.

Međutim, u istom periodu, četiri demokratske države skliznule su u, kako navodi Fridom haus, sivu zonu hibridne vladavine: Mađarska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Izvještaj "Zemlje u tranziciji" Fridom hausa je godišnji pregled o demokratskim reformama koje je sprovelo 29, nekada komunističkih država Centralne i Istočne Evrope.

Ta nevladina organizacija sastavlja ga i objavljuje od 1995.

Bonus video: