Nekadašnji radnici i akcionari bivšeg preduzeća “Agropolimlje“ zatražili su od tužilaštva da preispita dešavanja koja su se tokom tranzicije odigrala u toj velikoj firmi koja je rasparčana i navodno temeljno pokradena.
Beranska kompanija formirana je 1963. kao dio Agrokombinata 13. jul, a odlukom Skupštine akcionara “Agropolimlja“ od 24. juna 1998. godine, podijeljena je na 10 novih akcionarskih društava.
Tada su kola krenula nizbrdo, a usitnjene kćerke-firme postale su plijen tajkuna...
Bivši radnici i akcionari danas pričaju kako godinama na njih niko ne okreće glavu, iako su uporno pokušali da dokažu da su određena lica, prilikom privatizacije, kontinuirano radila nezakonito, u cilju pribavljanja protivpravne imovinske koristi.
Navode da su, kao akcionari, grubo oštećeni tako što im je prilikom diobnog bilansa preduzeća uskraćeno pravo na dio svojine koja je pripadala nekadašnjem preduzeću „Agropolimlje“.
Kažu i da postoje osnovane sumnje da je riječ o organizovanom i do sada nekažnjenom kriminalu.
Akcionari su zatražili da se razmotri odgovornost za “nepostupanje pravosudnih organa u očiglednom slučaju korupcije prilikom prodaje preduzeća“.
“Na osnovu postojećih dokaza, jasno se može zaključiti da su pojedinci ostvarili dobit od imovine koja je pripadala našem preduzeću. Tako i dan-danas ti pojedinci uništavaju imovinu i ruše objekte u kojima smo nekada radili i umjesto njih, naočigled svih, podižu zgrade i tako uvećavaju svoje bogatstvo”.
Sve to je , kako tvrde, omogućeno zbog nepostupanja nadležnih.
“Zato zahtijevamo od glavnog specijalnog tužioca da reaguje što prije kako bi se konačno utvrdilo zbog čega nadležne institucije nijesu preduzele mjere kako bi na vrijeme spriječile neodgovorno ponašanje stečajnih upravnika, stečajnih sudija, tužilaca, inspekcijskih službi i Područne jedinice Uprave za nekretnine Berane”.
Navode da se njihov predmet od 2006. do 2010. nalazio kod Osnovnog suda u Beranama.
“Nakon toga, pravdu smo uzaludno tražili kod Višeg suda u Bijelom Polju. Slično su se odnijeli i Privredni i Apelacioni sud, tako da smo na kraju izgubili povjerenje u pravni poredak. Zato sada tražimo da se specijalno tužilaštvo suoči sa našim zahtjevima i shvati da su u našem preduzeću sprovođene nezakonite radnje”.
Nakon što je 1998. godine rasparčano na deset novih firmi, sva imovina dotadašnjeg „Agropolimlja” procijenjena je tako da je utvrđen akcionarski kapital zaposlenih i fondova.
Zatim su sva nova akcionarska društva formirala skupštine akcionara i upravne odbore i imenovala izvršne direktore.
Akcionari tvrde da su direktori društava, mimo zakona i skupština, sačinili aneks diobnog ugovora kojim su “navodno njihova akcionarska društva poljoprivredno zemljište i šumarske komplekse ustupili u svojinu AD 'Poljoprivredi i šumarstvu“ Berane'”.
Kažu da je taj aneks ugovora ovjeren kod Osnovnog suda u Beranama.
“Na taj način oštećeni su svi akcionari i to svih akcionarskih društava... jer svima njima pripada pravo svojine na dio poljoprivrednog i šumskog zemljišta, koja su bila svojina njihovog pravnog prethodnika DD 'Agropolimlja'”.
Tvrde i da su pojedini biznismeni posljednjih godina vrijednu nepokretnu imovinu, vlasništvo akcionara, na svoju ruku prodavali i novac zadržali isključivo za sebe.
“Neophodno je ispitati kretanje toga novca i za šta je utrošen, tim prije jer AD 'Poljoprivreda i šumarstvo' postoji samo na papiru i to svih ovih godina”.
Rasturanje velikog kombinata, a potom i pljačka
Bivši radnici i akcionari “Agropolimlja”, odnosno desetak novonastalih kompanija, kažu da su se, ulažući porodične vaučere, rukovodili razmišljanjem da bi poljoprivreda mogla biti perspektivna grana na sjeveru. Dogodilo se, međutim, rasturanje velikog poljoprivrednog kombinata, a potom i pljačka, tvrde akcioanri.
U Centralnoj depozitarnoj agenciji i dalje se vode Hladnjača AD Berane, Maloprodaja AD Berane, Bepek AD Berane, Poljoprivreda i šumarstvo AD Berane... o čemu su “Vijesti” ranije pisale. Svega toga više nema, kao ni “Agropolimlja” koje je zapošljavao 1.000 radnika.
Bonus video:
