Sportsko ribolovni klub “Lipljen” iz Pljevalja pozvao je Ministarstvo ekologije i Agenciju za zaštitu životne sredine da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti kako bi se zaustavilo dalje zagađenje Mjedničkog potoka u koji se izlivaju otpadne vode rudnika Šuplja stijena.
Predsjednik kluba Vaso Knežević kazao je da su prije dva dana kamerom zabilježili akcident na Mjedničkom potoku za koji okrivljuju firmu “Gradir Montenegro”, u čijem sastavu posluje rudnik Šuplja stijena.
”’Ovo nije ništa neuobičajeno, događalo se i prethodnih godina, ali prvi put je ribočuvarska služba zajedno sa predstavnicima MUP-a i poljoprivrednim inspektorom zatekla činjenično stanje. Lakmus papirom utvrđeno je da se radi o jakoj bazi (ph 10) i kada je neko od zaposlenih vidio prisutna službena lica, automatski je isključeno ispuštanje otpadnih voda. Ovo je čisti primjer neodgovornog privrednog poslovanja, kome treba da se stane na kraj. Naravno, uzeti su i uzorci vode, ali kao i do sada to neće biti mjerodavno na sudu jer jedina akreditovana firma - CETI je sa sjedištem u Podgorici, koja nikada ne može stići u pravo vrijeme na pravom mjestu, što ta neodgovorna firma zloupotrebljava”, kazao je Knežević.
To je, ističe on, ujedno i dokaz da “Gradir Montenegro” zagađuje Ćehotinu, jer su se do sada konstantno pozivali na kisele vode iz starih rudarskih jama za koje oni, po njihovom tumačenju, nisu nadležni.
”Sada je u pitanju jaka baza, koja nije iz prirode i starih jama, već iz njihovog pogona (flotacija), što znači da su oni ti koji su odgovorni za devastaciju i za dokazano uništavanje ekosistema Ćehotine nizvodno od ušća Mjedničkog potoka. Pozivamo Ministarstvo ekologije i Agenciju za zaštitu životne sredine da što prije reaguju i da se upoznaju sa problematikom direktno na licu mjesta, jer ova problematika je i prekograničnog karaktera”, kazao je Knežević.
Iz rudnika Šuplja stijena ranije su više puta demantovali da oni zagađuju Mjednički potok, tvrdeći da zagađenje dolazi iz napuštenih jama, nekadašnjeg rudnika.
Mjednički potok, lijeva pritoka rijeke Ćehotine, dug je oko sedam kilometara. Njegovo ušće je na svega nekoliko kilometara od bosanske granice.
Mjednički potok se formira od voda koje izlaze iz napuštenih rudničkih okana nekadašnjeg rudnika Šuplja stijena.
Stručnjaci su prije par godina utvrdili da je Mjednički potok u potpunosti bez vidljivog života, iznad i nakon postrojenja za flotaciju rude. Ocijenili su i da je njegov uticaj na rijeku Ćehotinu zabrinjavajući. Potok je u potpunosti bez vidljivog života.
Na lokalitetu koji je 150 metara uzvodno od ušća Mjedničkog potoka u rijeku Ćehotinu, detektovano je pet vrsta riba, a na 200 metara nizvodno od ušća samo dvije. Taj pad se očitava i na poziciji Tatarovine nekoliko kilometara udaljene od ušća što ukazuje na konstantan i dugotrajan uticaj voda iz Mjedničkog potoka.
Stručnjacima je posebno palo u oči odsustvo peša, koji je riba dna, nizvodno od ušća. Ova riba je, tvrde oni, osjetljiva na hemijske promjene sastava rječne vode. Stručnjaci smatraju da je problem u samom hemijskom sastavu Mjedničkog potoka, koji je na svim ispitnim lokacijama “opterećen sadržajem kadmijuma, olova, arsena, bakra i cinka iznad nivoa koji predstavlja opasnost po vodni ekosistem”.
Ispitivanja su pokazala da je sadržaj cinka u sedimentu Ćehotine uzvodno od ušća Mjedničkog potoka sto puta niži od sadržaja tog metala u Mjedničkom potoku.
Boja potoka prije flotacijskog postrojenja je žućkaste boje do ispod platoa za pretovar gdje dobija mliječnu boju koju zadržava do kilometar ispod njega, a iste je mliječne boje na ušću u rijeku Ćehotinu.
Preko Mjedničkog potoka i rijele Ćehotine izvozi zagađenje u drugu susjednu državu, što potencijalno predstavlja veliki problem posebno ako se ima u vidu da se grad Goražde, dijelom snabdijeva vodom iz rijeke Drine.
Bonus video:
