U tek nešto manje od 10 odsto obrazovnih ustanova u Crnoj Gori do 1. maja izrađeni su preduzetni planovi zaštite i spasavanja, čiji je sastavni dio opis, način i šema prema kojoj treba da se evakuišu sve osobe u tim situacijama.
Planovi se izrađuju za pojedinačne rizike, a nijedan do sada izrađeni ne odnosi se na situacije poput dojava o postavljenim bombama, s kojima se Crna Gora nedavno suočila.
To su “Vijestima” kazali iz Direktorata za zaštitu i spasavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Naveli su i da bi, u odnosu na planove, vježbe evakuacije trebalo da se sprovode u kontinuitetu tokom godine.
”A naša preporuka je da to bude najmanje četiri puta godišnje, tj. u svakom tromjesečju po jedna”, rekli su “Vijestima”.
U Crnoj Gori trenutno postoje 163 osnovne škole, 47 srednjih, te 23 državne predškolske ustanove. Preduzetni planovi, kako su rekli iz Direktorata za vanredne situacije, izrađeni su u ukupno 18 obrazovnih ustanova u državi.
Krajem aprila, prijetnje da je postavljena eksplozivna naprava, putem elektronske pošte širom države poslate su na adrese 178 obrazovnih institucija, 12 opština, i po jedna na adresu Službe zaštite i spasavanja, Centra bezbjednosti i Komunalne policije. U svim školama i vrtićima kojima je prijećeno, tada je ekspresno obustavljena nastava. Po nalogu nadležnih, sat kasnije nastava je obustavljena u svim crnogorskim vaspitno-obrazovnih ustanovama...
”Uvek smo sanjali o osveti. Mi ćemo se osvetiti, doći ćemo u školu. Sve ćemo pobiti. Niko neće ostati živ. Ceo grad će krvariti”, pisalo je u porukama.
Iz Uprave policije kasnije je saopšteno da su dojave bile lažne, da škole mogu da nastave rad, ali je otvoreno pitanje mjera bezbjednosti i protokola postupanja u odnosu na situacije koje nose rizik, kao što su prirodne nepogode, te druge opasnosti poput dojava o postavljenom eksplozivu...
Iz Direktorata za vanredne situacije podsjećaju da je izrada preduzetnih planova propisana Zakonom o zaštiti i spasavanju, da su Zakonom propisane mjere i radnje koje se preduzimaju u cilju otkrivanja i sprečavanja nastajanja opasnosti, kao i ublažavanja i otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških nesreća, radijacionih, hemijskih i bioloških kontaminacija, ratnog razaranja i terorizma, epidemija, epizootija, epifitotija i drugih nesreća koje mogu ugroziti ili ugrožavaju stanovništvo, materijalna dobra i životnu sredinu.
”Član 49 Zakona propisuje da privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici u čijim objektima i prostorima gdje obavljaju privrednu, obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu, kulturnu, sportsku i drugu djelatnost može doći do ugrožavanja ljudi, materijalnih dobara i životne sredine usljed djelovanja elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i drugih nesreća dužni su da izrade preduzetne planove. Preduzetni planovi zašte i spasavanja izrađuje se za pojednične rizike i do sada izrađeni se ne odnose na situacije poput dojava o postavljenim bombama. Do 1. maja 2022. svega 18 obrazovnih ustanova posjeduje preduzetne planove zaštite i spasavanja čiji je sastavni dio opis, način i šema evakuacije po kojoj se treba vršiti evakuacija svih lica iz škola u ovim situacijama”, kazali su “Vijestima”.
Metodologija izrade planova zaštite i spasavanja, kako su kazali, propisana je Zakonom o zaštiti i spasavanju i pravilnicima - Pravilnikom o sadržaju i metodologiji izrade, načinu usaglašavanja, ažuriranja i čuvanja elaborata o procjeni rizika na osnovu kojih se izrađuju planovi zaštite i spasavanja i Pravilnikom o bližem sadržaju i metodologiji izrade, načinu usaglašavanja, ažuriranja i čuvanja planova zaštite i spasavanja.
U tom smislu, evakuacijom se na osnovu člana 75 Zakona vrši plansko, organizovano i kontrolisano premještanje stanovništva i materijalnih dobara Crne Gore iz ugroženih u relativno bezbjedna područja.
”Evakuacija se izvodi ukoliko drugim mjerama nije moguće spriječiti efekte rizika koji mogu dovesti do velikih ljudskih žrtava i materijalnih gubitaka i svakako je veoma bitna aktivnost. Postupak sprovođenja evakuacije djece, vannastavnog i nastavnog osoblja iz škola u slučaju događanja prirodnih i tehničko-tehnoloških rizika potrebno najprije osmisliti na pravilan i kvalitetan način, u skladu sa karakteristikama svakog objekta posebno, a potom i utvrditi tačne zadatke za osobe u školi shodno mogućim scenarijima i vrstama rizika (požar, zemljotres...)”, pojašnjavaju iz Direktorata i dodaju da postupak evakuacije ne može biti identičan u svim situacijama, kao i prilikom događanja različitih vrsta rizika.
”Takođe, da bi se evakuacija mogla sprovesti pravovremeno i u skladu sa standardima neophodno je izraditi plan zaštite i spasavanja za konkretnu vrstu rizika i u okviru tog dokumenta predvidjeti sve potrebne mjere i radnje u cilju uspješnog sprovođenje evakuacije. Nakon toga, mogu se planirati i sprovoditi vježbe evakuacije u kontinuitetu tokom godine, a naša preporuka je da to bude najmanje četiri puta godišnje, tj. u svakom tromjesečju po jedna”, poručuju iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a.
Pokazne vježbe rijetkost
Tek nekoliko škola, prema podacima sa interneta, u proteklim godinama organizovale su pokazne vježbe evakuacije i spasavanja učenika - OŠ “Olga Golović” u Nikšiću, podgorička OŠ “Milorad Musa Burzan”, Srednja pomorska i Gimnazija u Kotoru.
”Cilj vježbe je bila praktična provjera spremnosti i obučenosti zaposlenih i učenika prilikom evakuacije i spasavanja usljed vanrednih situacija. Pored ovoga, vježba je pokazala i spremnost spoljašnjih saradnika (vatrogasne službe, službe hitne pomoći i policije)”, piše, pored ostalog, u objavi kotorske Pomorske škole.
U pripremi evakuacije, kako piše, veoma je značajno da svako lice na vrijeme bude upoznato sa načinom evakuacije, pravcima kretanja, mjestom okupljanja, mjerama zaštite, te odgovornom osobom za sprovođenje evakuacije, kao i sa tim šta treba ponijeti sa sobom prilikom evakuacije (lična dokumenta, odjeljensku knjigu...).
”Psihološki momenat prilikom evakuacije je važan faktor, pa zbog toga treba nastojati da lica organizovano i što mirnije dođu do mjesta za okupljanje”, piše u tekstu.
Školski odbor Srednje mješovite škola u Golubovcima u maju 2020. donio je Pravilnik o zaštiti o radu koji, pored ostalog, opisuje i postupak za evakuaciju u slučaju elementarnih nepogoda, eksplozija, požara... Pravilnik je donijet na osnovu Zakona o zaštiti na radu.
Više škola u Hrvatskoj ima javno objavljene planove evakuacije u kojima je opisano i više scenarija evakuacije, kao i navedena imena lica koja su odgovorna za postupanje u slučaju hazarda.
Potpuna i trenutna evakuacija nije uvijek poželjna
Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci objavio je skriptu “Postupanje u slučaju dojave o podmetnutoj eksplozivnoj napravi” u kojoj su opisane vrste dojava, pretpostavljene okolnosti u kojima se ona događa, te predlog mjera bezbjednosti u visokoškolskim ustanovama. Autori navode da je u slučaju dojave, pronalaska ili eksplozije eksplozivnog sredstva neophodno izraditi plan postupanja, a da je planom potrebno odrediti osobu ili više njih koji su odgovorni da izdaju naređenja, da treba odrediti prikladno mjesto odakle će ta osoba donositi odluke, definisati djelotvoran način komunikacije sa saradnicima i zaposlenima. Plan, kako se navodi, treba da osigura i plan, mjesto i način evakuacije osoba iz objekta.
Jednom napravljen plan, pišu autori, treba da se periodično pregleda i
ažurira, a osoblje odgovorno za njegovo sprovođenje mora da bude detaljno upoznato sa njegovim odredbama.
”Vježbe osoblja u provedbi plana vrlo su važne jer se s njima izbjegava zbrka i panika u vrijeme stvarne opasnosti”, piše u dokumentu i dodaje se i da, iako se trenutna i potpuna evakuacija na prvi pogled čine kao najprimjereniji postupak, to ne mora biti slučaj u praksi.
”Postoje značajni sigurnosni i drugi činioci koji mogu prevagnuti i govoriti protiv preduzimanja takvih mjera”.
Bonus video:
