Memorijalni skup ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg Novi

Gorjanc Prelević: Ne dozvoljavamo da se zataška ratni zločin protiv žrtava deportacije

U zajedničkom saopštenju HRA, CGO i ANIME navode da su ohrabreni prisustvom predstavnika Vlade, njihovim izvinjenjem porodicama žrtava i obećanjem da će se založiti za spomenik i dan sjećanja, iako su i tridesetogodišnjicu zločina dočekali bez ponovnog otvaranja krivične istrage, bez spomenika i bez dana sjećanja na žrtve

5490 pregleda 2 komentar(a)
Foto: HRA
Foto: HRA

Ono što zajedno već godinama radimo je da se borimo protiv zataškavanja i zaborava. Ne dozvoljavamo da se zataška ratni zločin protiv žrtava deportacije, uprkos sudijama i tužiocima, koji su se oko toga potrudili.

To je kazala izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević i dodala da ne dozvoljavaju da se žrtve zaborave, "jer su one naša opomena i naša nada da ćemo, sve dok ih se sjećamo i dok saosjećamo s njihovim porodicama, umjeti da sačuvamo i nas i naše porodice od takvog stradanja i takvih grehova ubuduće".

Juče je Memorijalnim skupom ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg Novi u organizaciji Akcije za ljudska prava, Centra za građansko obrazovanje i ANIME – Centra za mirovno i žensko obrazovanje i ministara iz Vlade Crne Gore obilježeno 30 godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica.

U zajedničkom saopštenju HRA, CGO i ANIME navode da su ohrabreni prisustvom predstavnika Vlade, njihovim izvinjenjem porodicama žrtava i obećanjem da će se založiti za spomenik i dan sjećanja, iako su i tridesetogodišnjicu zločina dočekali bez ponovnog otvaranja krivične istrage, bez spomenika i bez dana sjećanja na žrtve.

U svom saopštenju navode da očekuju od Glavnog specijalnog tužioca da ponovo otvori istragu tog nekažnjenog ratnog zločina, a da je jučerašnji dan "bio od istorijskog značaja za Crnu Goru, koji će, nadamo se, imati pozitivan uticaj i na region".

Očekuju, kako navode, da se naredne godine okupimo na istom mjestu uz spomenik i zvanično proglašen dan sjećanja na žrtve ovog zločina, uz pomak ka ostvarenju krivične pravde.

Naveli su i da su skupu prisustvovali članovi porodica žrtava: Alen Bajrović i Adisa Bajrović Tabaković, sin i ćerka stradalog Osmana Bajrovića, Sejda i Sanela Krdžalija, majka i sestra stradalog Sanina Krdžalije i Tamara Topalović, rođaka stradalog Suada Topalovića. Sejda Krdžalija, majka deportovanog i stradalog Sanina Krdžalije, došla je po prvi put posle 30 godina u Herceg Novi, na mjesto gdje je poslednji put vidjela svog sina prije nego što je deportovan u logor u Foču. Njegovi posmrtni ostaci su godinama kasnije pronađeni u masovnoj grobnici u jami Piljak.

"S druge strane, posmrtni ostaci Osmana Bajrovića i Suada Topalovića, kao i mnogih drugih deportovanih izbjeglica, do danas nijesu pronađeni. Prvi put ove godine obilježavanju godišnjice deportacije prisustvovali su ministri u Vladi Crne Gore, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović, kao i direktor Uprave policije Zoran Brđanin. Ove godine, kao i prošle, skupu je prisustvovao načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi, Predrag Žižić. Po prvi put posle 30 godina članovi porodica žrtava su čuli dugo očekivano izvinjenje policije i ministarstva unutrašnjih poslova zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica vojsci Srpske Republike BiH", navodi se u zajedničkom saopštenju.

Ervina Dabižinović iz ANIME – Centra za mirovno i žensko obrazovanje kazala je da ono što su danas čuli je zapravo "lice rata i to svi koji su danas ovdje neka zapamte, kada donose bilo koju odluku, ali posebno odluku da treba da bude rat".

Petar Đukanović iz Centra za građansko obrazovanje poručio je "onima koji misle da će vrijeme učiniti svoje i da će zaborav preovladati", da to ne smije i da ne može da se desi.

"Imamo obavezu da zločin pamtimo, da se borimo za pravdu, za žrtve i za njihove porodice. Crna Gora, naravno, ne smije da dozvoli sebi da pravda i dostojanstveno sjećanje na ove žrtve čekaju još trideset godina", kazao je Đukanović.

Iz tri nevladine organizacije su saopštili da među pedesetak učesnika skupa, koji su ocijenili kao znatno brojniji nego prethodnih 12 godina, bili su i predstavnici Islamske zajednice, na čelu sa reisom Fejzićem, predstavnici Bošnjačkog vijeća, Mirsad Rastoder i Bejto Šahmanović, Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Milena Popović Samardžić, UNDP-a u Crnoj Gori, Građanske inicijative "21. maj", političkih partija, nevladinih organizacija, aktivisti i građani i građanke Herceg Novog.

U saopštenju ističu da "nezvanična, građanska, Crna Gora" već 18 godina, svake godine odaje počast žrtvama ovog ratnog zločina, a da je ovo 13. memorijalni skup pred zgradom Uprave policije u Herceg Novom, odakle je najveći broj nezakonito uhapšenih civila iz Bosne i Hercegovine izručen vojsci Srpske Republike.

Dodaju da ni ove godine ne dopuštaju da se žrtve ovog ratnog zločina zaborave, te da zahtijevaju utvrđivanje krivične odgovornosti i dostojan memorijal za žrtve.

Podsjetili su da je crnogorska policija u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata koji je već buktao u Bosni i Hercegovini, i da ih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika.

O ovoj činjenici, kažu oni, svjedoče pisana dokumenta i pravosnažna presuda krivičnog suda. "Svi izručeni iz Herceg-Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni, dok je druga grupa 25. maja 1992. upućena u koncentracioni logor u Foču (KPD), i od njih je samo nekolicina preživjela. Još uvijek nisu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg-Novog 27. maja 1992. godine, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali".

"U policijskoj akciji je uhapšeno i deportovano i najmanje 33 civila srpske nacionalnosti radi prinudne mobilizacije u vojsku tadašnje Srpske Republike. Nemamo podatke da je neko od njih stradao. Žrtve ovog zločina su nesporne, Crna Gora je njihovim porodicama posle četvorogodišnjeg suđenja na osnovu poravnanja platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do smrtnih posljedica i najteže torture preživjelih. Da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala u predmetu protiv Milorada Krnojelca, upravnika logora u Foči", piše u saopštenju.

Ističu da sud u Crnoj Gori nije kaznio ovaj zločin.

"Očekuje se odluka Evropskog suda za ljudska prava u sporu sa Crnom Gorom koji je u ime grupe majki, ćerki i sestara stradalih žrtava pokrenula izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, zato što država nije poštovala ljudsko pravo na život i zabranu mučenja, jer nije obezbijedila djelotvornu istragu i adekvatno krivično gonjenje. HRA, CGO, ANIMA i nekadašnji član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, prije deset godina (2011. godine) uputili su tadašnjim vlastima tri inicijative od kojih je do danas samo jedna prihvaćena i to javno izvinjenje crnogorske policije zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike BiH"

"Još uvijek nijesu prihvaćene inicijative podnesene:

"Predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću, i svim šefovima poslaničkih klubova da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine"

"Predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, i tako podrži želja porodica stradalih žrtava"

Dodaju da su 19. maja 2021. godine novom predsjedniku Skupštine Crne Gore Aleksi Bečiću takođe uputili inicijativu da Skupština proglasi Dan sjećanja.

"Odgovorio je da bi za to trebalo promijeniti zakon, ali nije inicirao promjenu. Inicijativu za podizanje spomen obilježja žrtvama deportacije izbjeglica uputili smo odborničkim klubovima Skupštine Opštine Herceg-Novi nakon formiranja vlasti u toj opštini, kao i predsjedniku Skupštine opštine Herceg-Novi, Ivanu Otoviću, koji na nju nije odgovorio. O inicijativi smo prošle nedjelje obavijestili i predsjednika opštine Herceg-Novi, Stevana Katića, koji nam takođe nije odgovorio", zaključuje se u zajedničkom saopštenju.