Dan sjećanja na žrtve Jasenovca u krugu partijske porodice: Događaj protekao bez većine državnih zvaničnika

Događaju posvećenom Dana sjećanja na žrtve genocida u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, koji je Skupština preksinoć organizovala u Muzičkom centru u Podgorici, nisu, izuzev šefa parlamenta Andrije Mandića, prisustvovali drugi najviši državni zvaničnici, funkcioneri nekoliko partija vlasti, kao ni skoro svi članovi Vlade, dok su diplomatski kor predstavljali samo ambasadori Rusije i Srbije.

Najviši zakonodavni dom i Mandićev kabinet nisu "Vijestima" odgovorili ko je od poslanika, članova izvršne vlasti, predstavnika najvažnijih državnih institucija, te (stranih) diplomata bio pozvan na događaj, ko se odazvao, a ko nije i - zašto.

List saznaje da su pozivnice upućene svim skupštinarima, članovima Vlade i ambasadorima.

Pregledom foto i video-materijala, dostupnog na sajtu parlamenta i društvenim mrežama i onlajn servisima koje koristi, uočava se da su obilježavanju Dana sjećanja dominantno (kad je, naravno, riječ o javnim ličnostima) prisustvovali funkcioneri Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD), uz tek ponekog predstavnika nekoliko drugih stranaka.

Razlozi izostanka opozicije s događaja - ne računajući funkcionere Demokratske narodne partije (DNP) i Ujedinjene Crne Gore - više su nego jasni: ona je, prije gotovo dvije godine, bila protiv usvajanja Rezolucije o genocidu u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, zbog koje se obilježava Dan sjećanja, a koja je rezultirala pogoršanjem odnosa između Podgorice i Zagreba.

S druge strane, odsustvo nekih vladajućih političkih subjekata (i njihovih predstavnika u izvršnoj vlasti), čiji su poslanici krajem juna 2024. godine digli ruke za izglasavanje spornog dokumenta, može se naslutiti: posrijedi bi mogao da bude potez povučen s namjerom da se ne "doliva ulje na vatru" u već zaoštrenim relacijama s Hrvatskom. Tim mogućim kontekstom ne treba, naravno, objašnjavati odsustvo manjinskih stranaka koje su dio Vlade, jer su one bile protiv donošenja rezolucije, pa nije bilo ni za očekivati da pozitivno odgovore na poziv zakonodavnog doma.

Na pitanja o tome zašto preksinoć nisu bili u Muzičkom centru ukoliko su pozvani, nije stigao odgovor od premijera i lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića, Vlade (koju su "Vijesti" pitale o izostanku njenih članova s događaja), predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, funkcionera PES-a kojima je redakcija pisala... Na uput o tome zašto je njihovu partiju predstavljao samo jedan funkcioner, a ne i ostali, nisu odgovorili iz Demokrata. Bez odgovora je, takođe, ostalo i pitanje poslato Delegaciji Evropske unije u Podgorici.

Poslanici, ministri, direktori...

Na fotografijama i snimcima vidi se da su na događaju bili gotovo svi poslanici NSD-a (s izuzetkom jednog): Bojana Pićan, Jelena Božović, Milica Rondović, Jovan Vučurović, Milan Lekić, Vaso Obradović i Velimir Đoković.

Od članova Vlade, prisustvovala su samo dva: NSD-ovi Simonida Kordić (ministarka turizma) i Slaven Radunović (ministar urbanizma).

U Muzičkom centru bili su i brojni funkcioneri NSD-a koji su na važnim pozicijama na lokalnom nivou i u državnim preduzećima: Vesko Delić (čelnik Mojkovca), Dario Vraneš (prvi čovjek Pljevalja), Marko Kovačević (predsjednik Opštine Nikšić), Mladen Mikijelj (direktor Morskog dobra), Marina Jočić (predsjednica Odbora direktora Solar gradnje), Milutin Đukanović (predsjednik odbora direktora Elektroprivrede), Maksim Vučinić (direktor Crnogorskog operatora tržišta električne energije), Miljan Marković (šef tivatskog parlamenta), Ivan Otović (potpredsjednik Opštine Herceg Novi), Vida Ivanović (predsjednica beranske skupštine), Jasna Dokić (bivša potpredsjednica Opštine Budva)...

Kad je riječ o predstavnicima drugih stranaka, prije svega vladajućih, Demokrate je predstavljala potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović, a Socijalističku narodnu partiju njeni poslanici Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović.

Što se tiče opozicionih, na događaju je bio DNP-ov lider Milan Knežević, Ujedinjenu su predstavljali čelnik i funkcioner te stranke Goran Danilović i Vladimir Dobričanin, a bio je prisutan i doskorašnji DNP-ov poslanik (sad nezavisni) Dragan Bojović.

Uz ambasadore Rusije i Srbije, Aleksandra Lukašika i Nebojšu Rodića, obilježavanju Dana sjećanja navodno je prisustvovao i jedan diplomata nižeg "čina" od ambasadorskog, ali "Vijesti" nisu mogle da potvrde tu informaciju.

Događaju su prisustvovali i sveštenici Srpske pravoslavne crkve, Gojko Perović i Branko Tapušković.

video: Skupština Crne Gore

Mandić i ove godine položio vijenac

Dan sjećanja na žrtve genocida u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu obilježen je, kako je saopštila Skupština, programom u okviru kog je nastupio dirigent i kompozitor Aleksandar Sedlar, koji je izveo kompoziciju "Šum šume preko polja".

"Kroz umjetnički izraz, poslata je univerzalna poruka o važnosti mira, solidarnosti i odgovornosti da se zločini iz prošlosti nikad ne ponove", poručeno je iz parlamenta.

Dan kasnije - juče, Mandić je položio vijenac ispred krsta (koji je stigao iz Jasenovca) u hramu Svetog Arhangela Mihaila u Doljanima.

"Želim da kažem da smo mi, naša generacija i ovaj saziv naše Skupštine, blagosloveni jer smo, prvi na planeti, donijeli jednu takvu rezoluciju. To je uradila ova malena Crna Gora. Ta malena Crna Gora i njeni građani, posebno oni vjerujući, znaju da na stotine hiljada duša tih mučenika moli se pred Bogom za sve nas...", poručio je on, saopštio je parlament.

Ovo je druga godina otkako se u Crnoj Gori obilježava Dan sjećanja - prošle godine Mandić je takođe položio vijenac u Doljanima, dok je u Vili Gorica organizovao akademiju.

Uprkos tome što se Dan sjećanje ne obilježava prvi put, Hrvatska je burno reagovala na ovogodišnju najavu događaja. Njen šef diplomatije Gordan Grlić Radman, ocijenio je da je posrijedi "politika koja ne gradi mostove, nego kopa rovove".

"Ti politički krugovi djeluju u interesu svojih politika, ne pokazuju pijetet prema žrtvama, a ovim činom koji najavljuju koriste tu temu kako bi produbili političke podjele i zaoštrili odnose između Crne Gore i Hrvatske...", naveo je on u ponedjeljak.

Šef hrvatskog Sabora Gordan Jandroković, kazao je istog dana da iza obilježavanja Dana sjećanja stoje "elementi velikosrpske politike".

"To što Crna Gora radi, sasvim sigurno joj nije u interesu, dok je način na koji je došlo do te odluke posebno iritantan za Hrvatsku", rekao je on, najavljujući da će Zagreb voditi računa da odgovori Podgorici "na pravi način".

Odnosi Crne Gore i Hrvatske zaoštreni su duže od dvije godine, a kulminacija se desila pošto je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen. Nakon toga je Zagreb proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) i poslanika Milana Kneževića.

Taj dokument izglasan je na inicijativu dijela vladajuće većine, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila krajem maja 2024. Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. To je učinjeno uz podršku Crne Gore, čemu su se protivile partije nekadašnjeg Demokratskog fronta (NSD i DNP), koje su zbog toga zahtijevale da se crnogorska Skupština odredi rezolucijom o Jasenovcu.