MNOGO BOLJI REZULTATI U TURIZMU

Durmitor posjetilo dvaput više gostiju nego lani

Od prodatih ulaznica prihodovano je 565.000 eura, a prošle godine 388.000, dok je Durmitor ljetos posjetila 181 hiljada gostiju
126 pregleda 4 komentar(a)
Durmitor, NP Durmitor, NP "Durmitor", Foto: Obrad Pješivac
Durmitor, NP Durmitor, NP "Durmitor", Foto: Obrad Pješivac
Ažurirano: 13.10.2017. 20:02h

Nacionalni park „Durmitor“ do sada je posjetilo 181 hiljada gostiju, što je za gotovo polovinu više nego prošle godine i predstavlja najbolju posjetu u posljednjih 25 godina. To je na sjednici Socio ekonomskog savjeta NP „Durmitor“ kazao direktor Tomo Pajović.

Pajović je naglasio da je na raftingu Tarom zabilježena posjeta od 18.140 osoba, što je za 9,27 odsto više nego prošle godine. Usluge smještaja u njihovim objektima koristilo je 1.100 gostiju, što predstavlja porast za 28 odsto u odnosu na 2016. godinu.

„Od prodatih ulaznica u Park prihodovano je 565.000 eura, a prošle godine 388.000, što je rast za 46 odsto. Od raftinga prihodovano je 249.000 eura, a prošle gtodine 220.000. Gradnja restorana pored Crnog jezera u završnoj je fazi, a u toku su tenderi za gradnju Centra za raftere u Žugića luci, montaža trafo-stanice u Tepcima koja je u funkciji elektrifikacije, gradnji motela Radovan luka i finalni radovi na auto-kampu kod vojnog odmarališta“, kazao je Pajović.

Problemi građana naselja koja gravitiraju Parku, kako je od prisutnih istaknuto, su obezbjeđivanje ogrijevnog drveta za nekoliko domaćinstava u Pošćenskom kraju. Direktor parka prirode „Piva“ Slobodan Delić kazao je da je NP „Durmitor“ gigant sjevera kome materijalno treba više vraćati kroz infrastrukturu i zapošljavanje.

„Potencijal Tare je mnogo veći nego što se koristi, a rafting je ekskluziva koja mora biti skuplja nego što jeste, a cijena cijelim plovnim tokom ista“, kazao je Delić.

Direktorica lokalne TO Vanja Krgović Šarović smatra da je u praksi izostala komunikacija između Parka i lokalnih institucija i građana, što je velika barijera za lokalno stanovništvo koji ne osjećaju benefite življena u Nacionalnom parku.

Direktor NPCG Elvir Klica kazao je da im nije cilj stvaranje monopola nad prostorom.

„Prihode ćemo vraćati kroz projekte i strateške planove. Prioritet je apliciranje za sredstva međunarodne zajednice, a siguran sam da će se to vratiti ovom prostoru. Do kraja godine završiće se restoran na Crnom jezeru, a do narednog ljeta i pitanje parkinga kod prilazne rampe kod jezera“, kazao je Klica.

Po pitanju koncesija nad raftingom, Pajović kaže da se to pitanje nije otvaralo i da lokalni rafteri nemaju razloga za nezadovoljstvo, jer je ovo najbolji status, kako za njih tako i za zaposlene ljude sa ovog prostora.

Stijepović: Malo se radi na zaštiti

Raniji direktor ovog Parka Milenko Stijepović priznaje da su u „njegovo vrijeme“ prihodi bili značajno manji, ali misli da se malo opredjeljuje na zaštitu i pri tom ukazuje na oboljelu šumu.

“Niko se nije pozabavio da li na prostoru parka ima tritona što je predstavljalo uslov za upis u svjetsku baštinu. Kakvo je brojno stanje srna i divokoza, koliko ima kaptiranih izvora pijaće vode. Ovo šarenilo čamaca na raftingu nije splavarenje već cirkus. Mi treba da se predstavimo klasičnim drvenim splavovima. Koliko imamo bivakovaca. Avanturistički park na Crnom jezeru predstavlja ruglo, a pod pritiskom sajli osušilo se više stabala. Tu nema ni sanitarnih čvorova. Ruglo su i brojni maloprodajni objekti oko mosta na Tari. Treba ponovo preispitati organizacioni status ovog Parka. Da li se razmišlja o formiranju Turističke agencije u sklopu Javnog preduzeća, što je perspektivno”, pitao je Stijepović.