Broj oboljelih za dvije sedmice porastao za 17 odsto

Turizam će raširiti koronu, ali ne naglo

Zemlje čije se ekonomije dominantno oslanjaju na turizam takođe ukinule kovid potvrde

28043 pregleda 39 komentar(a)
Italija i Grčka ukinule kovid potvrde od 1. maja do 31. avgusta, u Crnu Goru se već duže ulazi bez nje, Foto: BORIS PEJOVIC
Italija i Grčka ukinule kovid potvrde od 1. maja do 31. avgusta, u Crnu Goru se već duže ulazi bez nje, Foto: BORIS PEJOVIC

Broj oboljelih od koronavirusa pokazuje u posljednje vrijeme blagi trend rasta, a nadležni u susret turističkoj sezoni očekuju porast broja novoregistrovanih slučajeva, ali ne nagli.

To su “Vijestima” kazali iz Instituta za javno zdravlje.

Prema podacima te zdravstvene ustanove, virus sada pokazuje nizak intenzitet aktivnosti, široku rasprostranjenost i blagi trend porasta.

”U posljednje dvije nedjelje bilježi se porast u broju registrovanih pozitivnih slučajeva za oko 17 odsto, dok je broj hospitalizovanih slučajeva za oko 30 odsto manji”, rekli su iz IJZ.

Tvrde da na dnevnom nivou prate epidemiološku situaciju i da će djelovati brzo i efikasno u cilju kontrole ako to bude potrebno, ali da im treba pomoć i građana i medija.

Imunitet slabi nakon šest mjeseci

Iz IJZ su kazali da je porast broja novooboljelih očekivan jer je pandemija još uvijek u toku svuda u svijetu, ali i da slabi imunitet koji je stečen vakcinacijom ili infekcijom.

”S obzirom na to da je istraživanjima otkriveno da imunitet, odnosno zaštita naglo opada šest mjeseci nakon prirodne infekcije ili vakcinacije, a činjenica je da smo najveći talas obolijevanja imali početkom januara mjeseca, vremenski se pad kolektivnog imuniteta, koji je u jednom momentu u našoj zemlji kao posljedica što prirodne infekcije što vakcinacije iznosio 85 odsto, poklapa sa šestomjesečnim vremenskim periodom od vrha talasa obolijevanja”, odgovorili su iz IJZ.

Naglasili su da je potrebno vakcinisati se šest mjeseci nakon preležane infekcije ili vakcinacije sve dok pandemija traje.

Ipak, kako je potrebno vremena da virus pojača intenzitet aktivnosti u populaciji nakon kolektivnog imuniteta, u IJZ ne očekuju značajniji nagli porast zaraženih.

”Širenju virusa takođe pogoduju minimalne protivepidemijske mjere u svijetu i kod nas, prirodne okolnosti koje karakteriše topli klimatski talas koji uzrokuje veću pokretljivost ljudi i bliže kontakte”, tvrde iz IJZ.

Pojasnili su da su najznačajniji indikatori epidemije, broj hospitalizovanih i smrtnih slučajeva, sada na stabilno niskom nivou, dok je dvosedmična stopa obolijevanja u blagom porastu, što im daje nadu da je epidemija u Crnoj Gori još pod, prije svega, prirodnom kontrolom.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock

Loši rezultati u vakcinaciji

Vakcincija protiv koronavirusa je na nezadovoljavajuće niskom nivou.

To su priznali iz IJZ i pojasnili da je to vjerovatno posljedica smanjenog broja obolijevanja u posljednjih pet mjeseci.

”Zato i ovom prilikom apelujemo na građane a posebno rizične grupe, osobe starije životne dobi, osobe sa problemima u imunom odgovoru i/ili sa hroničnim bolestima, da se obavezno vakcinišu, a ako već jesu prime svoje ‘buster’, odnosno dodatne doze šest mjeseci nakon primovakcinacije ili primoinfekcije. Takođe, neophodno je pridržavati se osnovnih epidemioloških mjera, nošenje zaštitne maske, naročito u zatvorenim prostorima, pravilne higijene ruku i držanje adekvatnog odstojanja”, istakli su iz IJZ.

Iz te ustanove su naglasili da je Vlada obezbijedila dovoljan broj besplatnih, bezbjednih i djelotvornih vakcina za sve građane Crne Gore, pa bi vakcine trebalo i iskoristiti u cilju zaštite stanovništva od epidemijskog širenja bolesti i širokog društvenog odgovora na ovu pandemiju.

Drugu dozu vakcine protiv koronavirusa u Crnoj Gori primilo je svega oko 46 odsto ukupnog stanovništva. Trećom, buster dozom, vakcinisano je do petka 99.810 građana, odnosno 16 odsto.

I članice EU ukinule kovid potvrde

Gotovo sve države u kojima je turizam glavna privredna grana ukinule su ograničenja koja se odnose na ulazak u zemlju sa kovid potvrdama.

Italija i Grčka su 1. maja ublažile protivepidemijske mjere, pa na granicama do 31. avgusta nije potrebno pokazati potvrdu o vakcinaciji ili preležanoj bolesti. To je učinila I Hrvatska. Prema crnogorskim mjerama, i državljani i stranci mogu da uđu u Crnu Goru preko svih graničnih prelaza bez posjedovanja kovid potvrde.

Iz IJZ su odgovorili da je zbog povećanog broja osoba u Crnoj Gori, što je karakteristično za ljetnju turističku sezonu, a u uslovima pandemije, za očekivati da raste broj inficiranih.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock

Bez novih značajnih mutacija virusa

Iz IJZ su pojasnili da je za sada u cirkulaciji u Crnoj Gori i svijetu i dalje omikron soj, kojeg karakteriše najveća zaraznost od svih sojeva, ali i kraći period zaraznosti i blaža klinička slika.

”Nisu zabilježene dominantne mutacije koje bi promijenile prirodni tok infekcije, što daje nadu da će se pandemija stabilizovati na niskom nivou aktivnosti”, istakli su iz IJZ.

Tvrde da će u skladu sa tim, dnevnim praćenjem epidemiološke situacije u zemlji i svijetu, te analizom važnih indikatora smrtnosti i hospitalizacije, predlagati protivepidemijske mjere kada to bude potrebno.

Pojasnili su da radna grupa IJZ za sada zasjeda na dvosedmičnom nivou, ali da epidemiološku situaciju prate svakodnevno.

Rizik najveći za starije osobe i hronične bolesnike

Epidemiološkinja Milena Popović Samardžić “Vijestima” je kazala da nove varijante omikron soja BA.4 i BA.5 uglavnom izazivaju blažu kliničku sliku, ali se značajno lakše šire.

”Mnogi ljudi su do sada izgradili određeni imunitet, bilo od prethodne infekcije ili vakcinacije, što je pomoglo da se bolest sveukupno učini manje rizičnom”, rekla je.

Istakla je da su mnoge zemlje ukinule ograničenja od kovid epidemije, što znači da se ljudi više “miješaju”, što virusu daje veće šanse za širenje.

”Izgleda da se sa BA.4 i BA.5 omikrona mogu zaraziti ljudi koji su nedavno preboljeli infekciju izazvanu drugim podvarijantama Omikrona. Talas velikog broja novih infekcija mogao bi dovesti do više hospitalizacija. Rizik od ozbiljne bolesti ostaje najveći za osobe koje su starije životne dobi ili imaju udružene hronične bolesti”.