CIN-CG: ROMSKA I EGIPĆANSKA DJECA I SISTEM OBRAZOVANJA

Završe školu, ali neki ne znaju da pišu

I pored rastućeg trenda upisa, pitanje kvaliteta obrazovanja koju dobijaju RE djeca ostaje ključni problem

24329 pregleda 21 komentar(a)
Nije rijetka pojava da djeca ne pohađaju školu redovno (arhiva), Foto: Luka Zeković
Nije rijetka pojava da djeca ne pohađaju školu redovno (arhiva), Foto: Luka Zeković

Almedina ide u sedmi razred jedne osnovne škole u Baru. Na molbu novinarki Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da pročita jedan pasus iz knjige, nesigurno pristaje, uz upozorenje da ne zna dobro da čita. I počinje da sriče.

Njen brat Aleksandar, šesnaestogodišnjak koji pohađa peti razred, uzima olovku i ispisuje jednostavnu rečenicu koju mu novinarka diktira - “Imam žutog psa, zove se Snupi”. Neprecizna štampana slova izgledaju kao da ih piše neko ko je tek u prvom razredu, umjesto “g” pojavljuje se “k”, a mladić se zbunjuje i zastaje na riječi “pas”.

Devetogodišnji Petar, njihov brat koji pohađa treći razred, stidljivo gleda u prazan papir dok ga novinarke CIN-CG-a mole da napiše svoje ime, a zatim različita slova i brojeve. Nakon što novinarke odustanu, pomalja se, nesigurnom rukom napisan broj četiri. Na pitanje koji je to broj, Petar ne zna da odgovori.

Ova djeca ne pohađaju školu redovno. Ipak, prolaze razrede bez obnavljanja, i očekuje se da će osnovnu školu završiti u roku.

Rečenice koje su Almedina, Aleksandar i Petar ispisali
Rečenice koje su Almedina, Aleksandar i Petar ispisalifoto: CIN-CG

Oni nijesu usamljeni primjer toga da romska djeca izađu iz osnovne škole nepismena.

”I mi se pitamo kako prelaze iz razreda u razred. Iz škole su zvali nekoliko puta da pitaju zašto su djeca izostala. Mi objasnimo, i to je to”, kaže za CIN-CG Sabedin, otac djece, koji osim njih ima još tri kćerke predškolskog uzrasta.

Želi da svi završe makar osnovnu školu.

Iz OŠ “Meksiko” u Baru, koju pohađa 18 učenika RE populacije, među kojima su i Sabedinova djeca, kažu da nastavnici imaju poseban kriterijum prema romskim đacima.

”Zbog teških uslova u kojima žive, ovim đacima nastavničko osoblje toleriše mnogo više nego što je to uobičajeno”, kaže za CIN-CG Lejla Bubić, pomoćnica direktorice OŠ “Meksiko”.

U Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja o nivou osnovnih vještina (čitanje, pisanje, govor, računanje) kod djece iz RE populacije koja pohađaju osnovnu školu.

UNICEF je, u poslednjem talasu Istraživanja višestrukih pokazatelja (MICS6) u periodu od 2017. do 2019, u mnogim zemljama ispitao dvije osnovne vještine kod djece - čitanje i numeričke sposobnosti u zavisnosti od različitih faktora - poput pripadnosti manjinskim populacijama, dječijeg rada, nivoa siromaštva…

”Nalazi pokazuju da djeca iz romskih naselja imaju manje šanse da steknu osnovne vještine u čitanju i numeričkim sposobnostima u poređenju sa nacionalnim prosjekom”, a “samo školovanje možda nije dovoljno da bi se u potpunosti postigli ravnopravni rezultati u obrazovanju”, navodi se u izvještaju UNICEF-a iz 2022. godine pod nazivom “Obrazovni putevi u romskim naseljima”.

Iz istraživanja “Obrazovni putevi u romskim naseljima”
Iz istraživanja “Obrazovni putevi u romskim naseljima” foto: UNICEF

Iz kancelarije UNICEF-a za Crnu Goru kazali su za CIN-CG da “zbog ograničenih kapaciteta crnogorskih institucija nije bilo prostora za mjerenje osnovnih vještina djece u Crnoj Gori, prilikom UNICEF-ovog istraživanja MICS6”.

”Sljedeći talas istraživanja mogao bi biti realizovan tek oko 2025. godine”, tvrde.

CIN-CG je poslao pitanja na adrese 25 osnovnih škola u Crnoj Gori, u vezi sa procentom pismenosti djece iz RE zajednica. Iz 11 škola koje su odgovorile objasnili su da se ne vodi evidencija isključivo za djecu RE populacije, a generalne stope pismenosti RE đaka ovih škola kreću se od 70 do 90 odsto.

Iz škole sa najviše učenika iz RE populacije u Crnoj Gori - OŠ “Božidar Vuković Podgoričanin”, navode da se u prva tri razreda opismeni 90 odsto romskih đaka.

Ipak, učenici romske populacije nerijetko upisuju srednju školu - potpuno nepismeni.

”Dolaze nam đaci sa završenom osnovnom školom koje moramo da učimo štampana slova, jer u suprotnom, ne mogu da savladaju gradivo”, kaže za CIN-CG Milanka Okuka, pedagoškinja JU Srednje stručne škole u Baru, koja obavlja i posao mentorke za RE učenike te škole.

Prema podacima Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, stopa završavanja osnovne škole kod romske djece iznosi 56 odsto, a srednje svega tri odsto.

”Ova razlika između stope završavanja osnovne i srednje škole bez dileme odražava loš kvalitet obrazovanja RE djece, prvenstveno tokom osnovne škole. Briga škola prema RE populaciji je svedena na formu, a djeca završavaju razrede tako da nijesu funkcionalno pismena”, napominje za CIN-CG Biljana Maslovarić, direktorica Pedagoškog centra Crne Gore koja ima bogato iskustvo u radu sa romskom djecom.

”Dešava se da djeca između šestog i devetog razreda osnovne škole pišu štampanim slovima, miješaju glasove i nijesu na nivou koji je potreban za razred koji pohađaju”, navodi se u izvještaju “Identifikacija i mapiranje relevantnih izazova sa kojima se suočava zajednica Roma i Egipćana u Crnoj Gori”, programa ROMACTED iz 2019. godine.

Maslovarić
Maslovarićfoto: Univerzitet Crne Gore

Pitanje kvaliteta obrazovanja ostaje ključni problem “bez obzira što smo”, kako se još navodi u ovom izvještaju, “posljednjih godina svjedoci rastućeg trenda upisa u školu”.

Odgovornost za propuste u obrazovanju RE učenika treba da snosi škola, odnosno nastavničko osoblje, tvrdi još Biljana Maslovarić.

”Tokom jedne školske godine rade se tri provjere znanja. Škola mora da preuzme odgovornost ukoliko dijete nakon svih ovih provjera izađe, a da nije elementarn o obrazovano”, kaže ona.

Tolerancija neredovnog pohađanja nastave medveđa usluga

Za Almedinu, Petra i Aleksandra redovno pohađanje nastave znatno je otežano zbog udaljenosti njhovog prebivališta. Od trošne barake na padini planine Sutorman iznad Bara, gdje žive, kilometri su do prvog naselja ili prodavnice, a do škole ima čak 40 minuta vožnje.

Organizaciju dolazaka djece do škole i nazad njihova porodica dijeli sa jedinim susjedima, porodicom Stanković, takođe Romima, koja podiže petoro djece školskog uzrasta.

”Danima kojim djeca prate nastavu, moramo nekoliko puta da se spuštamo sa Sutormana do grada, jer su svi u različitim smjenama i školama. Naš čitav život se vrti oko školskih obaveza”, kaže Sabedin.

Da bi sakupili novac za gorivo i nastavili da prate nastavu, ali i pomogli svojim porodicama, ova djeca poslije škole rade različite poslove.

”Nemamo izbora”, kaže Sabedin.

”Dječiji rad je povezan sa slabim rezultatima u učenju, odnosno slabijim osnovnim vještinama čitanja i numeričkih sposobnosti”, navodi se u izvještaju UNICEF-a “Dublja istraživanja: dječiji rad i učenje” iz 2020.

Faktori poput siromaštva, neobrazovanih roditelja i pripadnosti ženskom polu značajno umanjuju šanse kod romske djece da postignu temeljne vještine čitanja i numeričkih sposobnosti, navodi se još u izvještaju “Obrazovni putevi u romskim naseljima”, iz 2022. “Ova djeca nijesu napredovala u svom obrazovanju, bez obzira na redovno pohađanje nastave ili kompletiranje školovanja”.

Crna Gora je jedina zemlja posljednjeg talasa UNICEF-ovih istraživanja u kojoj je procenat romske i egipćanske djece koja su angažovana u dječijem radu, a koja završe osnovnu školu, gotovo identičan procentu one RE djece koja ne rade. Za razliku od ostalih testiranih zemalja u regionu, u Crnoj Gori mogućnost izbacivanja iz škole ne povećava se ukoliko dijete radi i samim tim neredovno pohađa nastavu, navodi se u izvještaju “Obrazovni putevi u romskim naseljima”.

Iz kancelarije UNICEF-a za Crnu Goru nisu odgovorili na pitanje CIN-CG-a da li ovakva statistika pokazuje pretjeranu popustljivost osnovnih škola prema đacima RE populacije.

”Prema Protokolu koji propisuje obaveze institucija u cilju sprečavanja napuštanja škole, imamo obavezu da reagujemo ukoliko postoji rizik od napuštanja škole”, naveli su iz UNICEF-a u dopisu za CIN-CG.

Izbacivanje iz škola je rjetkost, ali i ponavljanje razreda, uprkos neredovnom pohađanju časova, svjedoče iskustva iz škola koje su odgovorile CIN-CG-u.

Podaci UNICEF-ovog Istraživanja višestrukih pokazatelja iz 2018. pokazuju da su romska djeca iz siromašnijih porodica u manjem riziku od ponavljanja razreda u osnovnoj školi u odnosu na djecu iz bogatijih porodica.

”Romska djeca ne ponavljaju razdred”, tvrde iz OŠ “Meksiko”.

”Uglavnom, u svim razredima, ne pohađaju redovno nastavu, što znatno utiče na loš uspjeh i upravo iz tog razloga veoma mali broj takvih učenika može čitati i pisati bez problema”, navodi pomoćnica direktorice Bubić.

”Imamo veliki problem sa neredovnim pohađanjem nastave učenika RE populacije, i to u procentu od preko 70 odsto. Nemoguće je formirati ocjenu”, kaže za CIN-CG direktorica OŠ “Njegoš” u Kotoru Tamara Radonjić.

Iz podgoričke OŠ “21. maj” za CIN-CG su kazali da RE djeca do trećeg razreda djelimično postižu obrazovne ishode.

”U četvrtom razredu njihov uspjeh je dobar, a od petog do devetog ostvaruju minimalne obrazovne ishode, dovoljan uspjeh”.

Almedini, Petru i Aleksandru fali osnovna informisanost koju je do sada trebalo da steknu u školi. Na pitanje novinarki šta je to ćelija, tvrde da im je ta riječ poznata.

”To je ono kad odeš u zatvor”, najzad govori Aleksandar.

Na pitanje da li znaju šta je ćelija iz biologije, nastaje muk. Na pitanje ko je Njegoš, niko ne zna odgovor, ali Almedina tvrdi da joj je ta riječ - poznata.

Ovoj djeci nema ko da pomogne sa gradivom propuštenim u školi.

”Mi sigurno ne možemo da im pomognemo”, kaže Sabedin, otac djece.

Diskriminacija ubija motivaciju

Na pitanje novinarki CIN-CG-a voli li da ide u školu i igra se sa djecom, devetogodišnji nasmijani Petar postaje ozbiljan i odmahuje glavom.

”Nemaju s kim da se druže, igraju. Zato vole više da ostanu ovdje, na Sutormanu”, objašnjava Sabedin.

”Pored siromaštva, ključni faktori koji ometaju romske učenike da redovno pohađaju škole su i stigma, maltretiranja od strane vršnjaka ili zaposlenih, diskriminacija, nedostatak ličnih dokumenata koja su potrebna za upis u škole, česte migracije…”, navodi se u Strategiji socijalne inkluzije Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine.

Iskustva romske djece u učionice karakteriše nedostatak integracije i očigledna diskriminacija, navodi se u studiji programa ROMACTED iz 2019.

”Išao sam u školu do VI razreda, a zatim sam počeo sa vanrednim školovanjem jer je to jednostavno bilo bolje za mene”, izjava je jednog od diskriminisanih dječaka RE nacionalnosti, navedena u ovoj studiji.

”Diskriminacija dovodi do toga da se djeca osjećaju manje bitnom. Njihovo samopoštovanje je narušeno i, u većini slučajeva, prestaju da se bore i ne pokušavaju da se poboljšaju i izađu na kraj sa problemom... Pod povećanim su rizikom od napuštanja škole”, kaže za CIN-CG psihološkinja u Centru za romske inicijative (CRI) Jovana Knežević.

Jovana Knežević
Jovana Kneževićfoto: Privatna arhiva

Tradicionalni nedostatak integracije, gdje RE djeca ne razvijaju bliske društvene veze sa drugom djecom, negativno utiču na njihovu motivaciju za nastavak školovanja, navodi se dalje u studiji.

”Obezbjeđivanje odjeće i obuće, besplatnih udžbenika i školskog pribora, uključivanje roditelja u život i rad škole, besplatan prevoz, prihvaćenost vršnjaka i nastavničke kompetencije su faktori koji utiču da djeca RE populacije redovnije pohađaju nastavu”, smatra Jelena Popović, direktorica OŠ “Božidar Vuković Podgoričanin”.

”Roditelji, na primjer, često odlučuju da djecu ne šalju u školu, jer nemaju ništa čisto da obuku. Nijesu u mogućnosti da obezbijede školski pribor i uslove za život koji bi djeci omogućili da uče kod kuće”, navodi se u istraživanju ROMACTED 2019.

Da segregacija postoji i po školama potvrđuje činjenica da pripadnici RE populacije pohađaju svega sedam škola na teritoriji glavnog grada. Škole koje se tradicionalno smatraju elitnim gotovo da nemaju đake RE populacije. Tako škola “Pavle Rovinski” nema ni jednog đaka RE populacije, bez obzira na relativnu blizinu naselja Vrela ribnička. OŠ “Sutjeska” ima svega jednu učenicu RE populacije.

”Radimo na tome da ih upisujemo i u ostale takozvane ‘elitne škole’, ali moramo im obezbijediti i prevoz do tih škola”, kazali su za CIN-CG iz Direktorata za obrazovanje manjinskih naroda Ministarstva prosvjete.

”Djeca nerijetko imaju osjećaj da u školama nijesu u potpunosti prihvaćena. Često kažu: ‘Sjednu nas u posljednje klupe, i naše je da budemo mirni i da dolazimo redovno’”, ističe za CIN-CG direktorica Dnevnog centra pri Centru za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore - defendologija u Nikšiću Jelena Milić.

Trenutno, 202 djece, većinski iz romske i egipćanske populacije, aktivni su korisnici tog centra. Tu uče, dobijaju psiho-socijalnu podršku i obroke, a nerijetko dolaze i samo da obave osnovne fiziološke potrebe - da se istuširaju, ošišaju ili da operu i osuše veš.

Jelena Milić
Jelena Milićfoto: Privatna arhiva

”Centar prvobitno nije bio osmišljen samo za potrebe djece iz RE populacije. Vremenom se ispostavilo da oni čine najveći broj korisnika”, objašnjava Jelena Milić.

Bez sankcija za zanemarivanje učenika

Dopuštanje učeniku da pređe razred, iako prethodno nije savladao potrebne vještine, kažnjivo je zakonima Crne Gore. Zakonom o zabrani diskriminacije, diskriminacijom se, između ostalog, smatra “otežavanje ili uskraćivanje mogućnosti praćenja nastave, razvrstavanje ili pravljenje razlika ili nejednako postupanje prema đacima /učenicima/studentima”.

Etički kodeksi, koje svaka škola ima, propisuju obavezu nastavnika da se prema svakom učeniku odnosi pažljivo i objektivno - u ocjenjivanju, rješavanju sukoba i u primjeni disciplinskih mjera.

I pored zakona, gotovo nikada se ne dešava da neko od nastavnika ili iz rukovodstva škole bude sankcionisan zbog toga što učenik do kraja osnovne škole nije savladao slova i brojeve. Škole uglavnom reaguju i informišu roditelje i relevantne institucije onda kada dijete ne dolazi redovno na časove.

”Događalo se da pošaljemo dopis školi da bismo provjerili kako neko dijete napreduje ili, ukoliko izostaje sa nastave, da li škola informiše o tome roditelje. Iz iskustva, ne mislim da škole prečesto kontaktiraju roditelje”, kaže još za CIN-CG Jelena Milić.

”Ako dijete nije u školi i negdje prosi, počinjen je niz prekršaja”, kaže za CIN-CG Duška Šljivančanin, savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsmana) za oblast zaštite prava djeteta, mladih i socijalne zaštite.

”Više puta smo u našim izvještajima davali smjernice šta bi u ovakvim slučajevima trebalo raditi, a pokretali smo i prekršajne prijave protiv roditelja jer oni zakonski moraju da odgovaraju”, tvrdi savjetnica ombudsmana.

Prema njenim riječima, prekršajni sudovi u Crnoj Gori imaju lošu praksu po ovom pitanju.

”Da ne bi dodatno osiromašavali porodice, puštaju ih i ne kažnjavaju. To je kontraproduktivno”.

Djeci barijera jezik, djevojčice ranije napuštaju škole

”Obrazovanje na jeziku koji djeci nije maternji dovodi do značajnog problema - neki učenici završavaju školu, a da prethodno ne savladaju osnovne vještine čitanja ili pisanja”, navodi se u Strategiji socijalne inkluzije Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine.

U odjeljenjima kotorske OŠ “Njegoš”, u koju inače ide 29 učenika RE populacije, u kojima ih ima više, Romi i Egipćani među sobom govore na jeziku na kojem pričaju kod kuće.

”To je problem pri usvajanju gradiva”, navodi direktorica te škole Tamara Radonjić.

Iz OŠ “Milan Vuković” u Herceg Novom za CIN-CG kažu da su kod RE djece primijetili ograničenja u razumijevanju pročitanog teksta.

”Ona su uslovljena jezičkim i pojmovnim fondom kojim ova djeca raspolažu”.

Iz OŠ “Njegoš” u Kotoru naveli su za CIN-CG da posebno djevojčice RE populacije ranije napuštaju nastavu.

”I pored angažovanja školske pedagoško-psihološke službe i odlične saradnje koju imamo sa Kancelarijom za prevenciju bolesti djevojčice ranije napuštaju škole od dječaka”.

I u pomenutom istraživanju ROMACTED-a u razlozima za prijevremeno napuštanje škola posebno se ističe rodna neravnoteža.

”Od djevojčica se očekuje da pomažu u obavljanju kućnih poslova, kao i da uđu u brak u vrlo ranoj dobi”, navodi se u tom istraživanju.

”Procenat žena bez škole ili sa manje od četiri razreda osnovne škole značajno je veći nego procenat muškaraca, gdje je čak 43,2 odsto žena ne posjeduje nijedan vid obrazovanja, dok je to slučaj sa svega 22,6 odsto muškaraca”, ukazano je u istraživanju Defacta koje se navodi u Strategiji socijalne inkluzije Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine.

Program medijatora dobar iskorak

Poboljšanje u obrazovanju romske djece pokrenulo je angažovanje saradnika u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u oblasti obrazovanja, koji bi djeci trebalo da pomažu pri učenju, kao i da budu spona između roditelja i škola. Trenutno ih, prema podacima Ministarstva prosvjete, na nivou Crne Gore ima 22 - po jedan na svakih 70 učenika.

U prošloj školskoj godini bilo ih je isto toliko. Školske 2019/2020. bilo ih je 21, a 2018/19. njih 18. Školske 2019/20. angažovano je 35 mentora za 130 učenika osmog i devetog razreda romske i egipćanske populacije, dok je u srednjim školama angažovano 44 mentora (profesora) za 120 RE srednjoškolaca.

”Trebalo bi da se uspostavi mehanizam za mjerenje postignuća učenika u osnovnom obrazovanju. Prije angažovanja medijatora u obrazovnim institucijama rezultati i postignuća djece iz tih zajednica nijesu bila na zadovoljavajućem nivou. Iz godine u godinu sve je veći broj romske i egipćanske djece napuštalo školovanje. Zato je uloga i podrška medijatora od velikog značaja za njih, naročito za one lošeg socio-ekonomskog položaja”, kaže za CIN-CG Enis Eminović, medijator u OŠ “Božidar Vuković Podgoričanin” i dugogodišnji romski aktivista u civilnom sektoru.

On svakodnevno vodi brigu o 53 učenika iz trećeg i 18 učenika romske i egipćanske zajednice iz devetog razreda.

Prema njegovim riječima, nedostatak komunikacije i saradnje između obrazovnih institucija i romskih i egipćanskih zajednica ozbiljna je prepreka u unapređenju obrazovanja RE populacije.

”I dalje je problem nedovoljna osviješćenost roditelja. Važno je da roditelji djece steknu povjerenje u medijatora, čiji položaj treba hitno sistematizovati”.

Najveći procenat anketiranih roditelja romske i egipćanske zajednice, kako se navodi u Strategiji socijalne inkluzije Roma i Egipćana, nema informaciju o tome da li u njihovoj zajednici postoji saradnik u obrazovanju.

cin disklejmer
foto: CIN-CG