KAMPANJA “OSVIJETLI UM”

Strah od stigme koči ozdravljenje

I u Crnoj Gori, naročito u manjim mjestima, prikrivaju se mentalna oboljenja članova porodice, čime se pogoršava njihovo stanje. Moramo postati svjesni da nefunkcionalan pojedinac znači gubitak za čitavo društvo, jer on prestaje biti sposoban i produktivan član koji može doprinositi zajednici u cjelini, kazala psihološkinja Mina Gazivoda

34662 pregleda 1 komentar(a)
Negiranja, neprihvatanja, čak i skrivanja (ilustracija), Foto: Shutterstock
Negiranja, neprihvatanja, čak i skrivanja (ilustracija), Foto: Shutterstock

Iako je liječenje psihijatrijskih bolesti veoma uspješno i efikasno, do dvije trećine osoba koje imaju mentalne poteškoće - nikada ne zatraže stručnu pomoć.

U Crnoj Gori, kao i globalno, pojedinci, naročito u manjim mjestima, prikrivaju mentalna oboljenja članova svoje porodice, čime se pogoršava njihovo stanje.

To je, između ostalog, u razgovoru za “Vijesti” kazala psihološkinja Mina Gazivoda, članica tima koji sprovodi kampanju “Osvijetli um”.

Odgovarajući na pitanja “Vijesti”, ona je objasnila da je praksa negiranja, neprihvatanja ili čak skrivanja problema iz domena mentalnog zdravlja, globalan problem.

”Negativne posljedice ovakvog postupanja su ozbiljne i brojne poput pogoršanja ili komplikovanja stanja, prolongiranja trpnje i patnje, doživljaja odbačenosti, neprihvatanja ili krivice, što vodi do hronificiranja problema, ozbiljne disfunkcionalnosti i društvene izolacije. Moramo postati svjesni da nefunkcionalan pojedinac znači gubitak za čitavo društvo, jer on prestaje biti sposoban i produktivan član koji može doprinositi zajednici u cjelini”, kazala je.

Kampanju “Osvijetli um” sprovodi nevladina organizacija CAUZ - Crnogorska Asocijacija za unapređenje zdravlja, uz podršku Američke Ambasade u Crnoj Gori, a dio je njihovog projekta “Dekonstrukcija stigme o problemima mentalnog zdravlja u Crnoj Gori”.

Tokom kampanje, volonteri su snimili i promotivni video, a njihova ciljna grupa su svi pojedinci koji kroz lični i/ili profesionalni angažman mogu da doprinesu smanjenju stigme prema toj populaciji.

”Mediji i sredstva javnog informisanja imaju veliki značaj u pogledu destigmatizacije mentalnih poremećaja, budući da su dostupne širokim masama, doprinose stepenu informisanosti, utiču na percepciju i formiranje stavova. S tim razlogom smo u okviru kampanje organizovali i niz predavanja za novinare na temu podizanja standarda medijskog izvješatavanja o problemima mentalnog zdravlja”, kazala je psihološkinja Gazivoda.

Stvari se mogu mijenjati nabolje: Mina Gazivoda
Stvari se mogu mijenjati nabolje: Mina Gazivodafoto: Privarna arhiva

Odgovarajući na pitanje da li je u Crnoj Gori naučna fantastika imati društvo i zajednicu koje pazi na mentalno zdravlje svakog građanina - bez obzira na godine, pol, rod, rasu.., ona je rekla da vjeruje da se stvari polako mogu mijenjati na bolje.

”Bez obzira na različita lična svojstva i iskustva, svi u nekom periodu života možemo biti izloženi rizicima koji narušavaju mentalno zdravlje. Pitanje mentalnog zdravlja je pitanje svih i povodom toga treba da se uključe svi društveni sektori, od obrazovnog, ekonomskog, socijalnog do zdravstvenog. Multisektorska i multidisciplinarna saradnja je ključ ne samo ka osvješćivanju značaja, već i prevenciji i podršci očuvanja i unapređenja mentalnog zdravlja. Da li je ovakav pristup na nivou naučne fantastike, vjerujemo da nije, ali da li zahtijeva bolju organizaciju i veća ulaganja, svakako da. Vjerujemo da se stvari polako mogu mijenjati na bolje, i da adresirajući nedostatke i potrebe, kreiramo prostor za njihovo rješavanje”, kazala je ona.

Objašnjava da mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja, dodajući da za osobu koja je u stanju da realizuje svoje potencijale, nosi se s izazovima, radi i doprinosi, možemo reći da je dobro adaptirana, odnosno mentalno zdrava.

”Ako ovako definišemo ‘ideal mentalnog zdravlja’ razumjećemo da ga nije lako postići niti održavati u kontinuitetu. Mi se neprekidno krećemo po kontinuumu zdravlje - bolest. U redu je ako povremeno zapadnemo u krizu, sve dok u svijesti imamo saznanje da profesionalna i stručna pomoć neće izostati onda kada je zatražimo”, rekla je odgovarajući na pitanje da li, kako je rekao Phyllis Chesler, “ideal mentalnog zdravlja, kao i sloboda, može da postoji samo ako postoji za sve ljude”.

Objasnila je da podaci govore da zbog stigme i diskriminacije nerijetko odustajemo od toga da se obratimo za podršku.

”Kampanja ‘Osvijetli um’, adresira ovaj problem, nastojeći da olakša put ka zdravstvenoj njezi, da ‘normalizuje’ brigu o mentalnom zdravlju i stručnu pomoć učini lakše dostupnom svima”.

Dvije trećine oboljelih ne idu kod doktora

Mina Gazivoda ističe da je liječenje psihijatrijskih bolesti moguće i veoma uspješno i efikasno ukoliko se pomoć zatraži na vrijeme, ali da se uprkos tome dvije trećine osoba ne liječi.

”Stigma osobu povređuje više od same bolesti. Ona je rezultat pogrešnih uvjerenja, zabluda, netačnih informacija i predrasuda, te su u tom smislu programi edukacije i informisanja ključni. Svaki pojedinac može doprinijeti suzbijanju ovog problema na način što će se informisati i uputiti druge da učine isto”. Psihološkinja dodaje da zdravstveni radnici i saradnici pomažu osobama da prihvate svoje stanje ili bolest i da nauče kako da se nose s nepovoljnom društvenom pozicijom.