Jutarnje i prijepodnevne temperature posljednjih dana u više sjevernih opština spustile su se ispod 10 stepeni, ali se učionice još ne zagrijavaju.
Iz Ministarstva prosvjete kažu da su ih direktori škola informisali da još nema potrebe za grijanjem.
Iz prosvjetnog resora su “Vijestima” još odgovorili i da učenici redovno pohađaju nastavu, u adekvatnim uslovima.
Ističu i da će pokušati da obezbijede dovoljno energenata za predstojeću grijnu sezonu, iako, objašnjavaju, to zavisi “i od samog tržišta, ali i tenderskih procedura”.
Nijesu objasnili na koji način bi nastava bila organizovana ukoliko ne uspiju u toj namjeri, niti da li su tačne nezvanične informacije, prema kojima se razmatra i opcija onlajn nastave.
Direktori škola na sjeveru objašnjavaju da niti jedne, pa tako ni ove godine grijanje nije uključivano prije početka grijne sezone, pa nijesu ni očekivali toplije učionice prije polovine oktobra.
Iz Ministarstva podsjećaju da “kalendarski, grijna sezona u vaspitno-obrazovnim ustanovama počinje 15. oktobra”.
”Škole u svojim zalihama imaju energenata za grijanje ukoliko se ukaže potreba za njihovim aktiviranjem prije predviđenog roka. Tako će biti i sada. Prema informacijama koje smo dobili od direktora škola na sjeveru, još nema potrebe da se započne grijanje. Učenici redovno pohađaju nastavu i ona se odvija u adekvatnim uslovima”, tvrde u tom Ministarstvu.
Podsjećaju da su budžetom za 2022. planirana sredstva za nabavku energenata za grijanje u vaspitno obrazovnim ustanovam, ali da je zbog dešvanja na tržištu energenta, rebalansom budžeta traženo još novca za tu namjenu.
”Sredstva koja su dobijena budžetom za 2022. su nedovoljna za ove nabavke i rebalansom budžeta, koji je u izradi, tražena su dodatna sredstva za ove namjene. Ministarstvo prosvjete kroz javne nabavke obezbjeđuje ugalj i pelet kao i sredstva za ogrijevno drvo za vaspitno-obrazovne ustanove. Uprava za katastar i državnu imovinu kroz objedinjene nabavke nabavlja lož-ulje i tečni naftni gas za potrebe vaspitno-obrazovnih ustanova. Novčana sredstva za ogrijevno drvo su obezbijeđena i vaspitno-obrazovne ustanove su u postupku nabavke ogrijevnog drveta”, objašnjavaju u Ministarstvu.
Broj učenika je, prema Pravilniku o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, jedan od osnovnih kriterijuma na osnovu kojeg se određuje količina nafte i lož-ulja. To će, ponovo, neke škole na sjeveru sa malim brojem učenika, staviti u neravnopravan položaj u odnosu na druge.
U Pravilniku piše da se godišnji troškovi za naftu i lož-ulje određuju na sljedeći način - 18,5 litara po jednom učeniku za škole u prvoj klimatskoj zoni (Herceg Novi, Tivat, Budva, Bar, Kotor i Ulcinj), odnosno 29,6 litara za škole u drugoj klimatskoj zoni (Podgorica, Danilovgrad). U trećoj klimatskoj zoni (Pljevlja, Žabljak, Cetinje, Nikšić, Šavnik, Plužine, Kolašin, Berane, Bijelo Polje, Plav, Rožaje, Andrijevica i Mojkovac) količina lož ulja koje sljeduje škole je 50 litara po učeniku.
Iako je količina lož-ulja koja se školama na sjeveru isporučuje po tim kriterijumima 2,7 puta je veća nego na jugu, to mnogima nije garantovalo dovoljo zagrijane učionice tokom minulih godina.
Jedan od najkarakterističnijih primjera je kolašinska OŠ “Risto Manojlović”. Taj savremeni objekat, građen prije desetak godina, ima površinu od oko 6.000 metara kvadratnih, ali oko 520 učenika. Roditellji učenika te škole više puta su ranije tražili promjenu Pravilnika.
Zasada, kažu u Ministarstvu prosvjete, ne razmišlja se o promjeni kriterijuma, prema kojima se raspoređuju energenti školama.
Bonus video:
