"napor države da bude usmjeren na postizanje što većeg obuhvata u primarnim ciljnim grupama"

Joksimović: Bezbjednost i djelotvornost HPV vakcine jak argument za njenu promociju

Joksimović je kazao da je jasno da se uticaj širenja dezinformacija i poljuljano povjerenje osjetilo na udio vakcinisane djece, posebno kada je u pitanju vakcina protiv malih boginja, zaušaka i rubele, kao i odraslih, kada je u pitanju vakcinacija protiv Kovid-19

4729 pregleda 7 komentar(a)
Foto: TV Vijesti
Foto: TV Vijesti

Brojni dokazi o bezbjednosti i djelotvornosti HPV vakcine dodatni su argument za njenu promociju i jaku preporuku, i napor države treba da bude usmjeren na postizanje što većeg obuhvata u primarnim ciljnim grupama, poručio je epidemiolog Instituta za javno zdravlje (IJZ) Milko Joksimović.

U Crnoj Gori je vakcinacija djevojčica uzrasta devet godina HPV vakcinom počela u ponedjeljak.

Joksimović je agenciji MINA kazao da su, na osnovu brojnih kliničkih studija u kojima je ispitivana djelotvornost HPV vakcina i iskustava i podataka država koje vakcinaciju sprovode 15 godina, u kontinuitetu vidljivi veoma dobri rezultati u prevenciji HPV infekcija i premalignih promjena.

Posljednjih godina, kako je rekao, pristižu prve studije sa rezultatima u prevenciji invazivnog raka grlića materice.

Joksimović je naveo da veoma dobre rezultate, prikazane u nacionalnim podacima i publikovanim naučnim studijama, imaju države poput Švedske, Finske, Sjedinjenih Američkih Drržava, Velike Britanije, Australije.

Kako je kazao, da bi se vidjeli prvi rezultati u prevenciji invazivnog raka grlića materice na nivou populacije, potrebno je da se vakcinacija sprovodi sistematski u definisanim uzrasnim grupama, sa visokim obuhvatima, minimum deset do 15 godina.

“S obzirom na to da krećemo 15 godina nakon što su mnoge, mahom razvijene, države započele vakcinaciju, imamo brojne dokaze o nesumnjivoj bezbjednosti i djelotvornosti HPV vakcine, što je dodatni i jak argument za njenu promociju i jaku preporuku”, istakao je Joksimović.

On je kazao da je primarna specifična prevencija, odnosno vakcinacija protiv HPV-a, uz kombinovanje sa skrining programom, od ključnog značaja u borbi protiv raka grlića materice.

“HPV vakcina može značajno da pomogne i u prevenciji raka anusa, raka vagine, raka vulve. Takođe, ta vakcina značajno smanjuje učestalost genitalnih bradavica (kondiloma) i ako se primjenjuje kod muškaraca može smanjiti učestalost raka usne duplje i ždrijela, kao i kancera penisa”, naveo je Joksimović.

Vakcina je, kako je rekao, najdjelotvornija i najviše ima smisla u uzrastu od devet do 13 godina, pri čemu Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kao primarnu grupu navodi uzrast od devet do 14 godina.

Joksimović je kazao da se vakcina najčešće na nivou država, iako ima razlika, daje redovno u jednoj ili dvije uzrasne grupe, u rasponu od devet do 14 godina.

“A onda se kroz “catch up” - programe sustizanja, obuhvataju oni koijma nije bila dostupna, ili iz drugog objektivnog razloga nijesu bili vakcinisani, nastojeći da se vakcinacija započne najkasnije prije 15-og rođendana”, pojasnio je Joksimović.

Kako je naveo, vakcinacija sekundarne ciljne grupe, koju SZO definiše kao uzrast od 15 do 18 godina, ili eventualno starijih, preporučuje se samo ako je izvodljivo, pristupačno, ekonomski isplativo.

“Kao i ako ne preusmjerava resurse iz vakcinacije primarne ciljne populacije i resurse efektivnog skrining programa raka grlića materice”, dodao je Joksimović.

Prema njegovim riječima, ako se ne ostvaruju visoki obuhvati vakcinacijom u primarnim ciljnim grupama, zaštita se postiže samo na individualnom nivou.

“To svakako ima značaj, ali napor države treba da se usmjeri da se postignu što veći obuhvati u primarnim ciljnim grupama, kako bi se postigao efekat na javno zdravlje, odnosno na smanjenje obolijevanja i umiranja, prije svega od raka grlića materice, na nivou populacije”, naveo je Joksimović.

Na pitanje da li se mogu očekivati izazovi u sprovođenju Programa HVP vakcinacije u Crnoj Gori, on je odgovorio da se Program imunizacija posljednjih godina suočava sa ogromnim izazovima.

Joksimović je kazao da je jasno da se uticaj širenja dezinformacija i poljuljano povjerenje osjetilo na udio vakcinisane djece, posebno kada je u pitanju vakcina protiv malih boginja, zaušaka i rubele, kao i odraslih, kada je u pitanju vakcinacija protiv COVID-19.

IJZ je, kako je naveo, krajem prošle godine ponovo pokrenuo pripremne aktivnosti za početak HPV vakcinacije.

“Trudili smo se i trudimo se da stanovnicima prezentujemo činjenice na racionalan i sveobuhvatan način, potpuno svjesni trenutka u kome se nalazimo i da će za postizanje dobrih rezultata, kada je u pitanju HPV vakcinacija, vjerovatno biti potrebne godine”, kazao je Joksimović.

On je rekao da su obilazili škole i edukovali roditelje i prosvjetne radnike, a potom zdravstvene ustanove i edukovali zdravstvene radnike u domovima zdravlja.

“Mišljenja smo da će biti potrebno mnogo rada da se podigne nivo znanja i povjerenja da bi odaziv na HPV vakcinaciju bio na visokom nivou”, naveo je Joksimović.

Kako je kazao, realan plan je da postepeno jačaju povjerenje i podižu broj i procenat zaštićene djece u prioritetnim uzrastima, iz godine u godinu.

Sve to se, kako je poručio, može postići predanim i temeljnim radom, jasnom komunikacijom sa stanovništvom i ispunjavanjem zacrtanog.

“Sve planove i komunikaciju treba da prate konzistetna djela da bi se povjerenje unaprijedilo, a potom i održalo. Nadamo se da ćemo istrajati u tom putu i ići linijom napretka”, rekao je Joksimović.

On je kazao da je teško shvatiti roditelja koji, nakon što dobije informacije i jasnu preporuku pedijatra, propusti priliku da vakcinacijom u velikoj mjeri zaštiti svoje dijete.

“Ipak, da bismo prebacili odgovornost na roditelje potrebno je da dobiju dovoljno informacija, da se podigne nivo znanja i svijesti i da im damo nedvosmislene i jasne preporuke”, naveo je Joksimović.

On je rekao da u tom slučaju vjeruje da će roditelji biti sjajni saveznici u zaštiti što većeg broja djece i da će oni diktirati dalju, sve veću potrebu i planove za proširenje Programa HPV imunizacije.

Joksimović je, odgovarajući na pitanje šta je potrebno da urade zdravstveni radnici kako bi prihvatanje HPV vakcine bilo što veće, kazao da je posao zdravstvenih radnika da svako na svoj način i u svojoj oblasti rada doprinosi da se spašavaju životi i da omogućavaju dobro zdravlje, dug i kvalitetan život.

“Mogućnost da vakcinom sprečavamo obolijevanje i posljedice pojedinih malignih bolesti je privilegija zdravstvenih radnika ovog vremena”, istakao je Joksimović.

Potrebno je, kako je poručio, da svi na realan način daju potpune informacije roditeljima, omoguće nesmetan pristup vakcinaciji u skladu sa nacionalnim pravilima i daju snažnu, jasnu i iskrenu preporuku da roditelji vakcinacijom čuvaju zdravlje djeteta i štite ga u velikoj mjeri od nekoliko malignih bolesti.

“Nažalost, postoje pojedinci među zdravstvenim radnicima koji neoprezno, bez dovoljno znanja o Programu vakcinacije i bez odgovornosti ljuljaju povjerenje roditelja u bezbjednost i djelotvornost vakcine”, kazao je Joksimović.

On je rekao da su to samo pojedinci, koji, nažalost, time kvare svoj ugled, ali i prave veliku štetu otežavajući zaštitu djece.

“Pozivamo sve kolege, da ako nijesu aktivno uključeni i informisani, da budu krajnje pažljivi da bilo kojim neutemeljenim stavom ne izazivaju oklijevanje i dvoumljenje kod našeg naroda o koristi vakcinacije kao civilizacijske tekovine”, naveo je Joksimović.

Kako je kazao, da bi se država uspješno, na planski način borila sa rakom grlića materice i drugim bolestima i stanjima povezanim sa HPV infekcijama, potrebno je poboljšavanje i unapređenje registrovanja obolijevanja i umiranja od bolesti koje su povezane sa HPV infekcijama.

To, kako je pojasnio, podrazumjeva u prvom redu organizaciono jačanje Registra za maligne neoplazme, ali i nadzora nad genitalim bradavicama kroz sistem praćenja zaraznih bolesti.

Kako je naveo Joksimović, da bi se država uspješno borila sa rakom grlića materice i drugim bolestima i stanjima povezanim sa HPV infekcijama potrebna je promocija zdravlja.

On je dodao da se to, prije svega, odnosi na povećanje nivoa svijesti i znanja o tom problemu kroz edukativne aktivnosti namijenjene opštoj populaciji i edukacije kroz sistem obrazovanja.

Joksimović je kazao da su za uspješnu borbu protiv raka grlića materice i drugih bolesti povezanih sa HPV infekcijama, vrlo značajni redovni ginekološki pregledi, kao i sistematski organizovan Skrining program za rano otkrivanje raka grlića materice testovima što veće pouzdanosti.

On je rekao da je vakcinacija protiv HPV-a najdjelotvornija mjera ako se sprovodi među djecom, prije svega u uzrastu od devet do 13 (14) godina.

Kako je naveo Joksimović, osim redovne vakcinacije ciljne grupe, treba organizovati i programe sustizanja za djecu koja su propustila vakcinaciju, uključujući prije svega djevojčice do 15. rođendana.

“Sa aspekta sistemskog odgovora države, prije svega zdravstvenog sistema, najznačajniji su unapređenje registra obolijevanja i umiranja od bolesti koje su povezane sa HPV infekcijama, sistemski organizovani skrining i vakcinacija protiv HPV-a”, naglasio je Joksimović.

On je podsjetio da, prema procjena SZO za 2020. godinu, Crna Gora zauzima vodeće mjesto kada se porede dobno standardizovane stope obolijevanja i umiranja od kancera grlića materice u evropskom regionu.

“Određene varijacije u broju oboljelih i umrlih od tog kancera iz godine u godinu su moguće, posebno zbog veličine naše populacije, ali je izvjesno da je opterećenje tom bolešću veliko i da postoji mnogo argumenata da se sprovode preventivne aktivnosti”, kazao je Joksimović.

On je, odgovarajući na pitanje koji se propratni efekti mogu očekivati nakon vakcinacije, rekao da su veliko iskustvo u primjeni i naučni dokazi o bezbjednosti primjene vakcine takvi da su sve relevantne javnozdravstvene institucije u svijetu jednoglasne - radi se o izuzetno bezbjednom programu vakcinacije.

Joksimović je naveo da su neželjeni propratni efekti, koji se mogu javiti, prolaznog karaktera.

“Najčešće prođu nakon 72 sata od vakcinacije, i to su bol u ruci, glavobolja, otok i crvenilo na mjestu davanja vakcine”, kazao je Joksimović.

Rjeđe se, kako je naveo, javljaju kratkotrajna vrtoglavica, omaglica, mučnina, bolovi u mišićima, povišena temperatura i osjećaj groznice.

Kako je kazao, nekada, ako osoba koja treba da se vakciniše ima izraženi strah od igle, može da se javi kratkotrajna nesvjestica.

Joksimović je pojasnio da to nije povezano sa sastavom vakcine, već sa anksioznom reakcijom i češće se dešava ako osoba nije imala obrok tog dana kada se vakciniše, ili je prostorija u kojoj se prima vakcina u to vrijeme neprovjetrena.

Zato je, kako je poručio, vrlo bitno da se sjedi prilikom vakcinacije i da se naglo ne ustaje nakon primljene vakcine.

Joksimović je kazao da je najozbiljnjiji neželjeni efekat koji se može desiti - anafilaktička reakcija, teška alergijska reakcija koja se javlja izuzetno rijetko.

“Procijenjena učestalost je 1,7 na milion datih doza, to znači da kada bismo (hipotetički) svim stanovnicima Crne Gore dali ovu vakcinu registrovali bismo jednu takvu reakciju”, naveo je Joksimović.

On je kazao da je vakcina data u preko 270 miliona doza, da se daje 15 ili više godina, u preko 100 država svijeta.

“Obimne kliničke studije, kao i relevantni podaci iz velikog iskustva primjene govore da je u pitanju jedan od najtemeljnije praćenih i najbezbjednijih Programa imunizacije”, naglasio je Joksimović.

Upitan zašto HPV vakcinacija u Crnoj Gori nije započela ranije, on je kazao da postoji više razloga za to, a jedan je nedostatak pouzdanih podataka o opterećenju bolesti.

Razlozi su bili, kako je naveo Joksimović, nemogućnost sprovođenja pripremnih aktivnosti uslijed pandemije COVID-19 i izuzetno visoka cijena vakcine.

“HPV vakcina je ušla u redovni raspored u okviru kalendara vakcinacije, a to što nije formalno obavezna jedino znači da roditelji koji ne zaštite svoje dijete, neće podlijegati kaznenim odredbama”, rekao je Joksimović.

Kako je naveo, imajući u vidu njen značaj i korist koju donosi, treba je smatrati obaveznom.

On je poručio da će pokušati da kroz uticaj na porast znanja, svijesti i povjerenja, učine roditelje kompetentnim da na osnovu činjenica donesu pravilnu odluku da vakcinacijom zaštite svoje dijete.

Joksimović je kazao da će IJZ krajem oktobra imati podatke za prvi mjesec sprovođenja HPV vakcinacije u Crnoj Gori.