Sa pregledima dojke treba početi oko 30. godine, a ukoliko u porodici postoje slučajevi karcinoma, i ranije.
To je, u razgovoru za “Vijesti”, kazala prof. dr Viktorija Vučaj Ćirilović, radiolog onkolog Specijalne ginekološke bolnice Genesis, povodom 15. oktobra Dana zdravih dojki.
”Osim kliničkog pregleda podrazumijeva se ultrazvučni pregled, jer zbog građe dojki on daje više informacija, dok se ženama nakon 40. godine savjetuje mamografija na dvije godine. U određenim indikacijama savjetuju se i magnetno rezonantna mamografija (MR), kao i biopsija… Postoji mogućnost i testiranja na BRCA 1 i 2 gene, kod žena koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu na rak dojke”, pojasnila je.
Upitana o tome kada čvorić na dojci treba da bude znak za uzbunu, Vučaj Ćirilović je pojasnila da se u najvećem broju slučajeva radi o promjenama koje su bezazlene i uslovljene hormonskim promjenama u toku ciklusa. Pojasnila je da može da bude riječ o cistama, infekcijama ili benignim naslagama - fibroadenomima.
”Međutim, ukoliko žena napipa promjenu u periodu od 5. do 15. dana menstrualnog ciklusa i ukoliko ta promjena ne prolazi, tada treba obavezno da ode na pregled”, poručila je ona.
Vučaj Ćirilović je kazala da je najčešća predrasuda koju često čujemo da je mamografija štetna i da može da izazove rak dojke, što je potpuno netačno.
”Direktna korist je u tome što neki tumori dojke mogu da se otkriju i vizualizuju samo mamografskim pregledom i u njihovoj ranoj fazi kada je mogućnost izlječenja najveća”, poručila je.
Ljekarka je kazala da pacijentkinje treba da planiraju mamografiju između 5. i 15. dana ciklusa, ako nijesu u menopauzi.
”Tada su vaše dojke manje bolne i osjetljive na pritisak koji je neizbježan pri snimanju. Tokom ciklusa, trudnoće i dojenja nije preporučljivo da se radi ta vrsta pregleda”, savjetuje ona
Vučaj Ćirilović je kazala i da silikonski implanti nikako ne predstavljaju kontraindikaciju za mamografski pregled.
”Žena sa implantima se pregleda kao i svaka druga, poštujući preporuke radiologa. Kod njih je moguće u algoritam pregleda, pored ultrazvuka i mamografije, u određenom periodu unijeti i pregled magnetnom rezonancom. Tokom mamografije ne može da dođe do rupture (curenja) silikona”, pojasnila je.
Ljekarka je rekla da je važno i da svaka pacijentkinja, u okviru pripreme za proces vantjelesne oplodnje, uradi i pregled grudi.
”Žene poslije 40. godine života obavezno treba da urade baznu (prvu) mamografiju, a one mlađe ultrazvučni pregled. Isto se preporučuje i ženama koje su zbog procesa vantjelesne oplodnje bile izložene dugotrajnoj upotrebi hormonske terapije, koja može da bude jedan od uzročnika problema”, istakla je ona.
Svaki 101. oboljeli - muškarac
Vučaj Ćirilović je naglasila da od ove bolesti obolijevaju i muškarci i da su pregled i dijagnostika isti kao i kod žena.
”Većina ljudi zna da se rizik od nastanka kancera dojke i jajnika nasljeđuje, ali malo ko zna da ga mogu prenijeti i muški članovi porodice. Uprkos tome što su žene podložnije efektima ovih genetskih mutacija, njih nose i muškarci. Svaki 101. pacijent obolio od karcinoma dojke je muškarac, pokazuju statistike. Algoritam pregleda i dijagnostika su apsolutno isti kao i kod žena i podrazumijeva UZ i mamografija”, pojasnila je.
Vučaj Ćirilović je zaključila da su godišnji pregledi važni za zdravlje, da je to vrijeme koje pacijenti posvećuju sebi.
”Pregledajte se, jedan dan u godini može da promijeni sve”, poručila je ona.
Oktobar se u svijetu obilježavao kao mjesec borbe protiv karcinoma dojke, od kojeg godišnje oboli 2,3 miliona žena, a umre oko 685.000.
Prema podacima Globocana (softver za procjenu opterećenja bolesti populacije, koji je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija), u Crnoj Gori je tokom 2020. od karcinoma dojke oboljelo 378 žena.
Podaci iz posljednjeg nacionalnog registra karcinoma dojke pokazuju da je u 2013. godini od karcinoma dojke umrlo 127 žena u Crnoj Gori.
Iz Instituta za javno zdravlje su pojasnili da je ovo oboljenje tako zauzelo vodeću poziciju na rang-listi obolijevanja, sa učešćem od 25,5 odsto svih malignih bolesti. Iz ove institucije su kazali da podaci ukazuju na veliko opterećenje društva ovom bolešću i naglašavaju značaj skrining programa u ranom otkrivanju bolesti.
”Stadijum tumora u momentu dijagnoze i dalje signifikantno utiče na ukupno preživljavanje, čak i u eri savremene efikasne sistemske terapije. Tako, rana dijagnostika ostaje od ključnog značaja, jer karcinom dojke otkriven u ranoj fazi podrazumijeva potpuno izlječenje u preko 90 odsto slučajeva”, poručili su iz Instituta.
Bonus video:
