Agencija za sprečavanje korupcije insistira da senator Državne revizorske institucije (DRI) Zoran Jelić nije prekršio Zakon o sprečavanju korupcije time što je istovremeno sjedio u Odboru revizora Prve banke.
Ovo je treća odluka Agencije, nakon što je dvije prethodne po tužbama Instituta alternativa (IA) poništio Upravni sud.
Istraživačica javnih politika u IA Ana Đurnić kazala je za “Vijesti” da se ova “treća po redu odluka Agencije zasniva na argumentima ‘rekla-kazala’, pa ćemo ponovo iskoristiti naše pravo da je preispitamo pred Upravnim sudom”.
Slučaj je počeo još 2018. godine, kada je IA prijavio sumnju da je Jelić u sukobu interesa, jer je devet mjeseci istovremeno bio državni revizor, ali i član revizorskog odbora Prve banke.
Prva banka je u oktobru uputila dopis u kojem navodi da je Odbor za reviziju banke stalno stručno tijelo Odbora direktora, te da članovi nisu imali ugovore o angažovanju, niti bili u radnom odnosu.
Agencija je iz dopisa Centralne banke Crne Gore iz 2018. godine i dopisa Prve banke iz godine “nesporno utvrdila da članstvo u Odboru za revizju banke ne predstavlja profesionalno obavljanje djelatnosti, kojim dokazima je Agencija poklonila punu vjeru”.
Predstavnica IA navodi da sud ni u ranijim postupcima nije cijenio dovoljnim što Agencija izvodi zaključke iz dopisa Centralne banke i Prve banke, kojima se tvrdi da je “Odbor za reviziju stalno stručno tijelo” (dopis Prve banke) i da “članstvo u Odboru za reviziju banke, za članove koji nisu povezani sa bankom, ne predstavlja profesionalnu djelatnost, imajući u vidu da sa bankom ne zasnivaju radni odnos (dopis Centralne banke)”.
”To, ipak, nije spriječilo Agenciju da i ovog puta zanemari činjenicu da je Jelić morao biti angažovan po osnovu određenog pravnog akta ili tada važećeg propisa, kako bi mu se isplatila naknada koju je u izvještaju o prihodima i imovini prijavio, te da to što Prva banka dopisom navodi da ‘članovi Odbora za reviziju nisu imali ugovore o angažovanju, niti su bili u radnom odnosu’ ne znači da ne postoji neka druga vrsta dokumenta, odluke i slično iz kog se precizno može utvrditi ‘karakter predmetnog angažmana’, na šta ukazuje sud”, navodi Đurnić.
Agencija se bavila i sumnjom da nije prijavljen udio u privrednom društvu “ET COM”.
Iz IA navode da je postojala obaveza Jelića da Agenciji prijavi podatke o statusu osnivača i udjelu u tom prirodnom društvu, ali i prihodima koje ostvaruje po tom osnovu. U odluci Agencije se navodi da se iz registarskih spisa vidi da je javni funkcioner bio jedan od osnivača “ET COM”.
Iz Agencije su naveli da osnivački ulog “ET COM” čine ulozi njegovih osnivača u novcu, da je vrijednost osnivačkog uloga četiri eura, i to svaki od osnivača uplaćuju po euro na privremeni račun poslovne banke do upisa društva u registar. Takođe, uvidom u registarske spise utvrđeno je da nema dokaza o uplati osnivačkog uloga. Na ponovno traženje Agencije dokaza o uplati osnivačkog uloga, dostavljeni su isti spisi predmeta bez dokaza o navedenoj uplati.
”Vlasnik udjela se postaje uplatom osnivačkog uloga, a ne donošenjem rješenja o registraciji privrednog drustva, to je Agencija ocjenom provedenih dokaza pojedinačno, te dovodeći ih u međusobnu vezu, a u nedostatku dokaza o uplati osnivačkog uloga, utvrdila da javni funkcioner nije prekršio zakon”, navodi se u odluci koju potpisuje direktorica Jelena Perović.
Jelić je ranije negirao da je prekršio zakon. Đurnić je kazala da je predmet pokrenut prije više od četiri i po godine i da su u IA razočarani što mu se ni ne nazire kraj.
”Ovaj slučaj odlično ilustruje kako je javni interes talac ping-pong efekta upravnog spora bez pravde na vidiku”, poručila je ona.
Bonus video:
