Kordić: Problem je u Ustavnom sudu

Valentina Pavličić upozorila Skupštinu da bi nefunkcionisanje ustavnosudske instance moglo imati ozbiljne posljedice, poslanici tvrde da postupci traju dugo i da Šćepanović nije spreman na saradnju

6457 pregleda 4 komentar(a)
Povreda prava na suđenje u razumnom roku već jednom utvrđena: Zgrada suda, Foto: Boris Pejović
Povreda prava na suđenje u razumnom roku već jednom utvrđena: Zgrada suda, Foto: Boris Pejović

Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore Simonida Kordić prebacila je na Ustavni sud odgovornost zbog toga što bi država mogla doći u situaciju da ustavna žalba postane nedjelotvoran pravni lijek, odnosno da će Crna Gora plaćati velike nematerijalne štete zbog neodlučivanja ustavnosudske instance.

Kordić je u ovu priču ušla juče na kraju sjednice Ustavnog odbora, kada je obavijestila koleginice i kolege da im se 3. novembra ove godine obratila zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, Valentina Pavličić.

Ona je Odbor, kako je prenijela Kordić, upozorila da bi ustavna žalba mogla da bude proglašena kao nedjelotvorni pravni lijek, zbog dugog perioda u kojem se procesuiraju i ne donose odluke pred Ustavnim sudom.

”Zastupnica upozorava na opasnost da ustavna žalba, koja je utvrđena kao djelotvorni pravni lijek u Crnoj Gori da bi omogućila realizaciju prava građana garantovanih Ustavom pred Ustavnim sudom, a potom ako je potrebno i dalje pred sudom u Strazburu, bude proglašena kao nedjelotvorni pravni lijek... Riječ je o veoma dugačkom periodu u kojem se procesuiraju i ne donose odluke pred Ustavnim sudom, kada su u pitanju ustavne žalbe koje građani dostavljaju”, rekla je Kordić (DF) koja je na sjednici Odbora pročitala dopis Pavličić.

Zastupnica je upozorenje sličnog sadržaja uputila i predsjedniku Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću.

Ustavni sud je posljednja instanca za žalbe prije obraćanja Strazburu, ali on ne funkcioniše od početka septembra, nakon što je ostao bez većine za odlučivanje. I prije toga mnogi predmeti ostali su neriješeni jer je sud radio na ivici kvoruma pa nije bilo saglasnosti sudija.

Ne postoji praksa da Ustavni sud izvještava Odbor o radu na godišnjem nivou, a ta praksa postoji, čak i zakonska obaveza, kod nekih drugih pravosudnih organa, kaže Simonida Kordić

Pred Ustavnim sudom je prošlog mjeseca bilo preko 3.000 žalbi.

Skupštinska procedura izbora sudija Ustavnog suda, koji je sa sedam sudija spao na samo tri (što je nedovoljno za odlučivanje jer je potrebno da svaku odluku podrži najmanje četvoro), traje skoro dvije godine.

Valentina Pavličić je prije dva dana “Vijestima” rekla da je odlučivanje o ustavnim žalbama trenutno moguće samo ako se na sjednici vijeća od troje sudija Ustavnog suda postigne jednoglasnost. U suprotnom, kako kaže, svi predmeti upućuju se na odlučivanje plenumu svih sudija Ustavnog suda, što trenutno nije moguće.

U dopisu Ustavnom odboru ona je, kako je pročitala Kordić, navela da postoji mogućnost da Evropski sud promijeni stav o djelotvornosti ustavne žalbe. Na to je Evropska komisija ukazala u izvještaju za Crnu Goru za 2022, podsjetila je zastupnica države, ističući da “povreda prava na suđenje u razumnom roku pred Ustavnim sudom koja je već jednom utvrđena u predmetu Siništaj protiv Crne Gore, može dovesti do rizika da stav Evropskog suda o djelotvornosti ustavne žalbe kao pravnog sredstva na nacionalnom nivou, bude promijenjen”.

Postoji mogućnost da Evropski sud promijeni stav: Pavličić
Postoji mogućnost da Evropski sud promijeni stav: Pavličićfoto: Savo Prelevic

Kordić je kazala da je ova vrsta zabrinutosti iskazana i pred Ustavnim odborom u više navrata i da su upozoravali da se pred Ustavnim sudom nalazi više od tri hiljade neriješenih ustavnih žalbi, da je to zaostatak od otprilike četiri godine, tako da oni prvi koji su predali ustavne žalbe mogu da se nadaju odgovoru za četiri godine.

”Između ostalog, istaknuto je da je jedan od razloga ovolikog broja nagomilanih predmeta i činjenica da u Ustavnom sudu nema dovoljno savjetnika, da postoje sistematizovana i nepopunjena radna mjesta. Činjenica je i da Ustavni sud nema sopstveni budžet već zavisi od dobre volje budžetskih raspolaganja Vlade, itd. Više puta smo na to upozoravali, pozvali smo i predsjednika Ustavnog suda da dođe na kontrolno saslušanje povodom ovog i drugih pitanja, ali, nažalost, on je odbio da dođe”, podsjetila je Kordić.

Dodala je da očigledno ne postoji praksa da Ustavni sud izvještava Odbor o radu na godišnjem nivou, a ta praksa postoji, čak i zakonska obaveza, kod nekih drugih pravosudnih organa.

Poručila je da rješavanja ustavnih žalbi i ubrzavanja tog procesa nema bez Ustavnog suda i pozvala opoziciju, dominantno DPS, da se “osvrne na sve građane i da preuzme tu vrstu odgovornosti, učestvuje u deblokadi Ustavnog suda, dajući svoj doprinos i glasaju za kandidate koje smatraju prihvatljivim”.

Opozicija je najavila da neće podržati izbor sudija US 28. novembra, za kada je zakazan drugi krug glasanja u Skupštini. Za izbor je potrebna podrška 49 poslanika, dok je trenutra parlamentarna većina 41.

DPS i ostale opozicione partije traže da se procedura izbora sudija vrati na početak, odnosno da se ponovo glasa na Ustavnom odboru. Oni nemaju pritužbe na kvalitet kandidata, ali su indirektno ukazali da tamo nema onih na čiju bi podršku u US oni kasnije mogli da računaju. B. Ma. - M.R.