NI ASISTENATA U NASTAVI, NI PRODUŽENOG BORAVKA

Djeca bez pomoći, roditelji na mukama

Ministarstvo prosvjete poručuje da je smanjenje broja asistenata u nastavi i vaspitača u više škola u skladu sa propisima. Sagovornici “Vijesti” upozoravaju na to da će posljedice snositi najviše djeca

19007 pregleda 12 komentar(a)
Udar na djecu, roditelje, asistente i škole (ilustracija), Foto: Shutterstock
Udar na djecu, roditelje, asistente i škole (ilustracija), Foto: Shutterstock

Dio djece sa posebnim obrazovnim potrebama ostaće bez svojih asistenata u nastavi, a nepoznanica je hoće li i na koji način škole organizovati i jutarnje čuvanje i poroduženi boravak učenika.

Razlog za zabrinutost imaju djeca, roditelji, vaspitači i asistenti u nastavi, jer Ministarstvo prosvjete nije prihvatilo izmjene akta o sistematizaciji većine škola koje su angažovale veći broj asistenata u nastavi zbog broja djece sa posebnim obrazovnim potrebama ili vaspitača koji su sa đacima provodili vrijeme u produženom boravku.

Neke od škola prethodno su obavijestile predstavnike roditelja da će možda doći do ukidanja produženog boravka, što je izazvalo revolt.

Iz Ministarstva prosvjete su se juče na Fejsbuku oglasili, tvrdeći da nisu ukinuli produžene boravke.

Međutim, priznali su da je ta opcija sigurna do kraja ovog polugodišta, a da će za naredno “pružiti školama stručnu pomoć u organizaciji nastave u prvom razredu i jutarnjem i produženom boravku”. Dodaju da to znači da će se u drugom polugodištu pronaći rješenje koje na zakonit, racionalan i optimalan način obezbjeđuje produženi boravak za učenike prvog i drugog razreda u ustanovama koje za to imaju mogućnosti.

”Vijestima” su iz resora Miomira Vojinovića odgovorili da su oba reza - i kad su u pitanju asistenti u nastavi i vaspitači u skladu sa propisima.

Poručili su da Zakon jasno ukazuje da asistenti u nastavi imaju ulogu tehničke podrške “u pogledu obezbjeđivanja pristupa obrazovanju i obrazovnom postignuću za djecu sa teškim tjelesnim smetnjama, umjerenim intelektualnim smetnjama, bez ostatka vida, potpunim gubitkom sluha i iz spektra autizma”.

”Direktorima svih obrazovno-vaspitnih ustanova u pisanom, ali i neposrednom kontaktu, je u nekoliko navrata ukazano na ulogu asistenata u nastavi, a samim ti i njihovu ulogu i odgovornost u tom pogledu, da se ne miješaju poslovi stručnih saradnika, nastavnika i asistenata, uz napomenu da inkluzivne principe treba da ispunjavaju svi u ustanovi”, kazali su “Vijestima”.

Iz Ministarstva prosvjete su zaključili da se u skladu sa Individualnim razvojno-obrazovnim programom (IROP) i rasporedom časova određuje obim podrške koju asistent u nastavi pruža pod nadzorom nastavnika, stručne službe i direktora škole:

”Jedan asistent u nastavi može biti angažovan za više djece, odnosno učenika. Puno radno vrijeme asistenta u nastavi iznosi 40 časova u radnoj sedmici”.

U Ministarstvu prosvjete tvrde i da broj vaspitača u produženom boravku zavisi od broja odjeljenja prvog razreda.

”Budući da vaspitač čija je norma 26 časova nedjeljno, tu normu ostvaruje radom u dva odjeljenja prvog razreda (20 časova) a preostalih šest časova u jutarnjem i produženom boravku. Zakon nije predvidio drugačiji način ostvarivanja norme vaspitača”, istakli su.

Roditelji iz više škola obratili su se redakciji objašnjavajući da bi odlazak asistenata u nastavi i vaspitača bio veliki udar na postignuća djece koja rade prema posebnom planu, ali i na kućne budžete jer će morati da plate privatni produženi boravak.

Asistenti višak, ali fali službenika...

Kako sada stanje stoji, potez Ministarstva najviše je ugrozio podgoričku OŠ “21. maj”, gdje su roditelji već obaviješteni da bi moglo doći do ukidanja produženog boravka, koji su pohađala 93 đaka, zbog smanjenja broja vaspitača.

OŠ “Savo Pejanović”, pak, pored problema sa produženim boravkom imaće i problem u radu sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama, s obzirom na to da je Ministarstvo procijenilo da je sedam asistenata višak.

U toj školi je, prema nezvaničnim informacijama, 16 đaka svih uzrasta kojima treba dodatna pomoć, a tu pomoć, ukoliko na snazi ostane odluka Ministarstva prosvjete, pružaće tri asistenta.

Iz Udruženja Roditelji pitali su šta da rade danas škole, djeca i roditelji, povodom obavještenja Ministarstva prosvjete koje se desilo usred školske godine.

”Obećali su povećanje broja asistenta, na primjer na sastanku kod premijera prije par mjeseci, i šta se desilo - usred školske godine su škole obavijestili da im ne odobravaju taj broj asistenata koliko im treba. Kada je riječ o vaspitačima u produženim boravcima pitamo se je li moguće da radimo sve da i onako premali broj produženih boravaka praktično svedemo na nulu? Opravdanja su do sada uvijek bila da je nedostatak prostornih kapaciteta razlog zbog kojeg se produženi boravci nijesu uveli kao zakonska obaveza nego kao mogućnost, ali izgleda da ni to nije tačno, jer kad ima kapaciteta nema vaspitača”, istakla je direktorica Udruženja Kristina Mihailović.

Mihailović
Mihailovićfoto: Savo Prelević

Ona je naglasila da, sa druge strane, ima prostora za povećanje broja zaposlenih u institucijama i ministarstvima.

Mihailović je saopštila da je nepostojanje podataka o ukupnom broju nastavnika krajnje problematično za planiranje budućih potreba.

Odluka koja negativno utiče na djecu

Psihološkinja Anđela Golubović kazala je “Vijestima” da djeca sa posebnim obrazovnim potrebama mogu adekvatno psihološki funkcionisati samo u poznatom ambijentu, sa njima poznatim i osobama od povjerenja.

”Sa psihološke tačke gledišta to su djeca koja već imaju oslabljene odbrambene psihološke mehanizme, a posmatrajući kroz psihološku prizmu jasno je da se ta djeca emocionalno vežu na jedan arhaičan, primitivan način za objekte, igračke, stvari i određene osobe u svom životu. To je odbrambeni mehanizam identifikacije, koji pomaže ovoj djeci da se suoče sa svakodnevnim stresom. Kod ove djece vezanost za osobe i predmete ima u sebi biološku osnovu, a ne racionalnu i funkcioniše po principu ‘crno i bijelo’, tj. ‘hoću mog starog asistenta, i nijednog drugog’.” To je razlog zašto često čujemo roditelje koji imaju dijete sa posebnim potrebama da kaže ‘Ja ne znam kako ću da objasnim mom autističnom djetetu, da asistent sa kojim je radilo pet godina, više neće biti tu’”, pojasnila je Golubović.

Golubović
Golubovićfoto: Screenshot Televizija Vijesti

Ona je kazala da ukidanje asistenata u nastavi ili njihova zamjena dovodi do visokog nivoa anksioznosti kod djece, iritabilnosti, niže tolerancije na frustraciju ili sklonosti ka impulsivnosti i agresivnim ispadima.

”Pored toga što će se ovim narušiti afektivna stabilnost djece, ova odluka dovodi do ozbiljnog pada u kognitivnoj sferi djece, dolazi do slabljenja funkcije pažnje, pamćenja i mišljenja...”, naglasila je Golubović.

Ona je ocijenila da roditelji koji su već u nezavidnoj poziciji imaju svako pravo da budu ljudi, uvrijeđeni, povrijeđeni i ozlojeđeni...

”Šta god da zakon, protokol ili bilo koji seminar kaže o strukturisanim pravilima i radu asistenata, zakon je mrtvo slovo na papiru i nevažan je, kada je u pitanju osjećaj empatije koju pojedini asistenti osjećaju prema toj djeci, a količina požrtvovanosti i takozvanog psihološkog trasnfera je nešto što prevazilazi odluku bilo koje instance. Ako pogledate zapadne sisteme, vidjećete da je u cijelom školskom sistemu posao ličnog asistenta najcjenjeniji u školskom sistemu, a isti sistemi stalno iznalaze nove načine da motivišu i nagrade ove ljude, jer je ova grupa ljudi sama po sebi posebno senzibilisana za rad sa ovom djecom, a to je nešto što se ne množe naučiti ni na jednom seminaru. Ovakve odluke u najmanju ruku dovode do akutne rakcije na stres, postraumatskog stresnog poremećaja, anksioznosti i depresije kod asistenata”, zaključila je Golubović.

Maslovarić: Djeca su uvijek žrtve

Profesorica Filozofskog fakulteta Biljana Maslovarić kaže da se radi o staroj boljci obrazovnog sistema - izostanak komunikacije sa ljudima iz škola (zaposleni i uprave ustanova).

Prema njenim riječima, žrtve su na kraju uvijek djeca.

”Iza svega stoji štednja, a zbog štednje opet žrtvujemo djecu”, poručila je Maslovarić.

Maslovarić
Maslovarićfoto: Agencija MINA

Profesorica ističe i da naš sistem obrazovanja odavno nije human, jer se odluke donose na štetu njihovog znanja i školovanja.

”Ukidanje asistenata u nastavi kosi se sa svim pedagoškim i psihološkim znanjima. Time se djeca uskraćuju za kontinuitet rada sa osobom na koju su navikli. To je teško svoj djeci, a posebno đacima sa posebnim obrazovnim potrebama. Period adaptacije je stresan za svako dijete”, naglasila je Maslovarić.

Ona smatra da na nivou škola treba napraviti plan kako da djeca lakše prevaziđu ovaj period.

”...Da se u okviru škole pronađu kapaciteti i prerasporede snage”, kazala je ona.

Ističe i da su posljednja dešavanja finale “svega o čemu se šuškalo”: “Pa i toga da su roditelji iz svojih džepova morali plaćati asistente”.

Maslovarić upozorava da sada plaćamo ceh devijacija starih 15 i više godina.

”A gdje su tu djeca?”, pita ona.

Prema njenim riječima, jedno od rješenja je da savjeti roditelja pozovu građane na nacionalnu kampanju.

”Pa da svi zajedno učestvujemo u plaćanju tih ljudi. Međutim, ako djecu obrazujemo i liječimo iz donacija građana, onda to znači da nemamo institucije i da smo ostali sami”, zaključila je ona.

Božović: Ne pravite dodatni problem djeci i nastavnicima

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović apelovao je na prosvjetne vlasti da ovu školsku godinu dovedu do kraja na način na koji je i započeta.

“Kad su u pitanju asistenti u nastavi, apelujemo na Ministarstvo prosvjete da ne pravi dodatni problem ni djeci, ni roditeljima, ali ni nastavnicima i upravama škola, već da ovu školsku godinu dovedemo do kraja. Nije mi jasno kako će, u nekim školama, tek tri asistenta raditi sa čak 16 đaka sa posebnim obrazovnim potrebama”, kazao je Božović za “Vijesti”.

Božović
Božovićfoto: Luka Zeković

Prema njegovim riječima, “čudno je i neobično da usred polugodišta Ministarstvo prosvjete smanjuje i broj vaspitača, a time dovodi u pitanje i način na koji će se odvijati aktivnosti u jutarrnjem čuvanju i produženom boravku”.

“Ako su škole uvele djecu u produženi boravak u septembru, nelogično je da se smanjuje broj onih koji rade sa njima u novembru. To dovodi roditelje u veliki problem. Trebalo je, onda, na vrijeme - u julu ili avgustu da kažemo roditeljima da ta mogućnost ne postoji”, naglasio je Božović.

Ponovo je apelovao na Ministarstvo prosvjete da ovu školsku godinu privede kraju kako je i započeta, a da se nakon toga raspravlja o redefinisanju određenih rješenja i traži optimalni model kad su u pitanju i asistenti u nastavi i organizacija jutarnjeg čuvanja i produženog boravka u školama.