Opština nije kriva za pljačku Pljevljaka

Riječ je o prvoj presudi od ukupno devedeset tužbi koje su podnijeli upravnici stambenih zgrada, nakon što je Agencija za stambeno-poslovni fond nenamjenski potrošila novac

19242 pregleda 6 komentar(a)
Opština osnivač Agencije, Foto: Goran Malidžan
Opština osnivač Agencije, Foto: Goran Malidžan

Opština Pljevlja nije odgovorna za štetu koju su pretrpjeli stanari, nakon što je Agencija za stambeno-poslovni fond, čiji je osnivač lokalna samouprava, nenamjenski potrošila novac uplaćen za održavanje stambene zgrade.

To se konstatuje u presudi sutkinje Osnovnog suda u Pljevljima Marine Jelovac, po tužbi stanara zgrade u Tršovoj ulici.

Riječ je o prvoj presudi od ukupno devedeset tužbi koje su podnijeli upravnici stambenih zgrada, kojim od Opštine traže da im vrati novac koji im je ostala dužna Agencija za stambeno-poslovni fond.

Sud je konstatovao da je Opština u ovom slučaju u skladu sa svojim ovlašćenjima preduzela sve radnje koje je obavezna po Zakonu o lokalnoj samoupravi, Odluci o organizaciji i Odluci o osnivanju Agencije za stambeno-poslovni fond i da se ne može govoriti o nezakonitom i nepravilnom radu lokalne uprave, zbog čega nema odgovornosti za štetu koju potražuju stanari.

Sud je utvrdio da je pretrpljena šteta posljedica nezakonitog rada izvršnog direktora Agencije, a ne Opštine Pljevlja.

U Agenciji za stambeno-poslovni fond Opštine Pljevlja bankrot je proglašen početkom prošle godine i pokrenuta je postupak likvidacije. Agencija je stambenim zgradama, zaposlenima, Poreskoj upravi i dobavljačima ostala dužna 1.130.088 eura, a cjelokupna imovina procijenjena je na 9.370 eura.

Zgradama za stambeno održavanje Agencija za stambeno-poslovni fond ostala je dužna oko 420.000 eura, od čega je u Atlas banci ostalo oko 114.000 eura, nakon uvođenja stečaja.

Zgrade su oštećeno za iznose od 50 do 10 hiljada eura, a novac je Agencija mimo zakona potrošila za isplatu plata i plaćanje računa.

U tužbi upravnika zgrade u Tršovoj ulici navedeno je da je novac koji su uplaćivali za održavanje stambenih zgrada nenamjenski i protivzakonito koristila Agencija za podmirivanje sopstvenih i tekućih potreba drugih pravnih lica.

”Kako je zbog gubitka u poslovanju nad Agencijom otvoren stečajni postupak, a zatim i postupak likvidacije, to je tužilac onemogućen da povrati novčana sredstva neophodna za nesmetano održavanje stambenih zgrada. Tužilac odgovornost za nastalu štetu nalazi u radnjama tužene koja je svojim nečinjenjem prouzrokovala štetu”, navodi se u tužbi.

Tvrde da Opština nije obavljala upravni nadzor nad radom društva čiji je osnivač, s obzirom na činjenicu da je Agencija u višegodišnjem trajanju pozajmljivala novac sa njihovog računa i drugih stambenih zgrada.

”Agencija je novčana sredstva stanara koja su namijenjena za održavanje stambene zgrade, bez odobrenja upravnika stambene zgrade, koristila za isplatu zarada zaposlenima, nagrade i akontacije zaposlenima, plaćanje računa dobavljačima za isporučeni materijal i sl. Na ovaj način Agencija je oštetila stanare za 2.978 eura”, navodi se u tužbi.

Stanari tvrde i da je Opština odgovorna za štetu jer je kao osnivač Agencije u Odboru direktora od pet imala imala tri člana, te da je nadležni Sekretarijat trebalo da nadzire rad Agencije koja je nenamjenski trošila sredstva koja su vlasnici stanova uplaćivali za održavanje stambene zgrade u kojoj žive.

Direktoru pola godine zatvora, uslovno

Na jednom od ranijih skupštinskih zasjedanja, bivši predsjednik Opštine Igor Golubović kazao je da se mora vratiti novac koji je Agencija neovlašćeno potrošila u prethodnih 10 godina sa računa građana za održavanje stambenih zgrada, najvjerovatnije kroz radove.

Zbog nezakonitog trošenja novca vlasnika stanova, Osnovni sud u Pljevljima osudio je nekadašnjeg izvršnog direktora Agencije Envera Kaljića na šest mjeseci zatvora, uslovno na dvije godine.

Sud je utvrdio da je Kaljić od 9. juna 2015. do 4. oktobra 2019. godine novčana sredstva stambenih zgrada u iznosu od 298.379 eura, koja su namijenjena za održavanje stambenih zgrada i koja su stambene zgrade uplaćivale na žiro-račune Agencije, bez odobrenja upravnika stambenih zgrada knjižio u knjigovodstvo Agencije kao pozajmice, odnosno kratkoročne finansijske kredite.

Agencija je, kako se navodi u presudi, po naređenju Kaljića novac stambenih zgrada koristila za isplatu zarada, nagrada zaposlenima, naknada sezoncima i akontacija, plaćanja računa dobavljačima za isporučeni materijal i izvršene usluge koje nisu korišćeni za održavanje stambenih zgrada.

”Za potrebe Agencije vršena su gotovinska plaćanja od sredstava koja su gotovinski naplaćivana od strane etažnih vlasnika, da bi u istom periodu po njegovom nalogu ove pozajmice bile umanjene za iznos od 267.936 eura na osnovu radnih naloga i povraćaja na račune za održavanje stambenih zgrada, tako da je ostao nevraćen iznos od 30.443 eura”.

Kaljić je na sudu kazao da je zatekao lošu situaciju u firmi koja je kasnila sa plaćanjem zarada, poreza i doprinosa. Rekao je da je pokušao da spase Agenciju po praksi koja je, kako je istakao, rađena 20 do 30 godina, uz prećutno odobrenje Odbora direktora - da isplaćuje zarade radnicima od pozajmica sa računa vlasnika stanova.

Kazao je da je njegov rad kontrolisao petočlani Odbor direktora, od kojih troje bira opština, te da je usmeno upoznao sadašnjeg tadašnjeg gradonačelnika Igora Golubovića i njegovog prethodnika Mirka Đačića sa pozajmicama, i da su oni takav način poslovanja prećutno odobravali. Kazao je i da mu njih dvojica nikada nijesu skrenuli pažnju da to ne radi, već da se snalazi kako zna i umije jer je situacija u preduzeću bila teška.

Rekao je i da je Skupština opštine Pljevlja svake godine usvajala izvještaj o njegovom radu i imala uvid u način na koji Agencija posluje.

Kaljić je u svojoj odbrani naveo da ništa od sredstava koja su pozajmljivana nije koristio za svoje potrebe, već da je isključivo radio za interese Agencije spasavajući je od zatvaranja i stečaja. Kazao je da kod njega nije postojala nikakva namjera da Agenciji, sebi ili nekom drugom pribavi bilo kakavu protivpravnu korist, već mu je namjera bila da zaposleni prežive, a da se pozajmljeni novac vrati kada za to bude postojala mogućnost. Tvrdi da je to i činio, odnosno da je vraćen najveći dio pozajmice, a da se preostali vraća kroz radove na stambenim zgradama.

Kazao je i da bi, da nije došlo do stečaja u Atlas banci i blokade računa Agencije, cjelokupni iznos pozajmljenih sredstava bio vraćen vlasnicima stanova.

Bonus video: