Panel diskusija "Žensko liderstvo": Rodna ravnopravnost još uvijek dalekosežan cilj

„Nakon osvajanja prava glasa 1945. godine, žene Crne Gore hrabro su zakoračile u javni prostor i počele da osvajaju društvene sfere koje su ranije bile rezervisane isključivo za muškarce. Time su dale nemjerljiv doprinos emancipaciji cjelokupnog društva i postavile značajan temelj za borbu svih generacija nakon njih“, rekla je Koprivica

2884 pregleda 0 komentar(a)
Foto: UNDP
Foto: UNDP

Borba za rodnu ravnopravnost u svim sferama društva još uvijek je dalekosežan cilj, iako su žene Crne Gore i tadašnje Jugoslavije pravo glasa izborile još 1945. godine, poručeno je na panel diskusiji „Žensko liderstvo“, koja je održana drugog dana Nedjelje rodne ravnopravnosti.

Na panelu je istaknuto da je bogato nasljeđe koje su crnogorskim ženama ostavile pretkinje osnov za borbu za ravnopravnost koja i dalje traje.

Zemlje Zapadnog Balkana ove godine obilježavaju 80 godina od uspostavljanja prve ženske političke mreže, koja je prokrčila put borbi za ženska prava, što je rezultiralo stečenim političkim, ekonomskim i socijalnim pravima.

„Ipak, iako je ravnopravna zastupljenost žena u politici od suštinskog značaja za razvoj demokratije i uprkos činjenici da su žene polovina stanovništva u Crnoj Gori – one još uvijek nijesu ravnopravne u donošenju odluka“, istakli su iz UNDP-a.

Na događaju je predstavljena istorijska analiza „Osvajanje slobode“, koju su pripredile istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica, istoričarka Božena Miljić i antropološkinja Milica Nikolić.

U tekstu je dat osvrt na djelovanje, borbe, žrtve i predanost crnogorskih i jugoslovenskih žena u periodu prije osvajanja prava glasa i neposredno nakon toga, jer „istorija ne prepoznaje darivanje slobode“.

Koprivica i Miljić su se osvrnule na istorijski put kojim su se žene Crne Gore izborile za svoja politička prava, sa fokusom na istoriju ženskog političkog pokreta tokom 20. vijeka.

One su ukazale na aktivistički pristup ženske borbe, kako u predratnom periodu, kada su žene u političkom smislu, iako aktivne, bile nevidljive, tako i poslijeratnom periodu koji je posebno važan.

„Nakon osvajanja prava glasa 1945. godine, žene Crne Gore hrabro su zakoračile u javni prostor i počele da osvajaju društvene sfere koje su ranije bile rezervisane isključivo za muškarce. Time su dale nemjerljiv doprinos emancipaciji cjelokupnog društva i postavile značajan temelj za borbu svih generacija nakon njih“, rekla je Koprivica.

Politikolog Nemanja Batrićević rekao je da učešće žena u političkim procesima ne znači nužno i unapređenje koncepta ženskih prava, kao važnog segmenta ljudskih prava.

„Štaviše, vidimo da žene ponekad bivaju zloupotrijebljene zarad postizanja kratkoričkih političkih ciljeva, a na štetu ženskih prava. Ta pojava, uz jačanje socijal-konzervativnih struja vidljiva je kako na globalnom nivou, tako i u Crnoj Gori“, rekao je on.

Aktivista za ljudska prava Danijel Kalezić govoreći o borbi za ženska prava unutar civilnog sektora, ukazao je na izazovan put koji su žene iz civilnog sektora prošle, naročito od 90-ih godina 20. vijeka do danas.

On smatra da ženski aktivizam u javnom životu mora biti jasno usmjeren i stavljen u svrhu istinske borbe za građansko društvo čiji je rodna ravnopravnost temelj.

„Takav pristup podrazumijeva glasnu artikulaciju nezadovoljstva zbog neispunjenja prava koje ženama pripadaju, bez obzira na to sa koje su adrese ili iz kojeg centra moći njihova prava osporavana“, kazao je Kalezić.

Menadžerka Programa za rodnu ravnopravnost u UNDP-u, Kaća Đuričković poručila je da naučene lekcije iz procesa političkog osnaživanja žena mogu inspirisati nove generacije i borce i borkinje za ljudska prava u kreiranju naprednih strategija za jačanje političkog učešća žena.

Panel diskusija bila je i prostor za nastup desetak članova KIC pop hora, koji su kroz dvije pjesme simbolički pozvali na aktivizam.

Panel je počeo izvođenjem dijela predstave koja je igrana prije deset godina povodom obilježavanja 70 godina od osnivanja AFŽ-a.

Događaj je organizovan kroz projekat „Komuniciranje rodne ravnopravnosti“, koji UNDP sprovodi uz finansijsku podršku Delegacije EU i kroz partnerstvo sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava.