Zaštitnik upozorava tužioca: Ne idite bez policije, opasno je

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore obavijestio glavnog specijalnog tužioca da su se nastavile nezakonite aktivnosti Zabrinjavajuća je pasivnost nadležnih inspekcija i organa, koji djeluju pod izgovorom da nijesu nadležni ili da postoje “rupe u zakonu”

56345 pregleda 22 komentar(a)
Uništena državna imovina: Detalj sa terena (arhiva/ilustracija), Foto: Vlada Crne Gore
Uništena državna imovina: Detalj sa terena (arhiva/ilustracija), Foto: Vlada Crne Gore

Zamjenica Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović obavijestila je glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da su se nastavile nezakonite aktivnosti - eksploatacija šljunka i pijeska iz korita rijeka Cijevne i Morače i sa državnih parcela.

To stoji u dopisu u koji su “Vijesti” imale uvid.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva nijesu odgovarali na pitanja redakcije u vezi sa više obavještenja i urgencija kancelarije Zaštitnika u vezi sa nezakonitom eksploatacijom šljunka i pijeska u Podgorici.

”Vijesti” su ljetos objavile da je Zaštitnik podnio Novoviću pritužbu na rad specijalne državne tužiteljke Tatjane Žižić, tvrdeći da nije adekvatno postupala po dostavljenoj inicijativi u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka i pijeska kompanije “Montenegropetrol” iz korita Cijevne i Morače.

Zaštitnik se, stoji u toj pritužbi, obratio Specijalnom državnom tužilaštvu “jer je mišljenja da postoji više krivičnih djela u produženom trajanju od strane više lica i da je nanijeta velika šteta državi, koja je za sada neprocijenjena”.

U novom obavještenju, zamjenica Zaštitnika navodi da aktivnosti u koritu rijeka Morače i Cijevne “’Montenegro petrol’ d.o.o. i drugih lica i dalje traju”.

Božović je upozorila glavnog specijalnog tužioca i da “na zauzete državne parcele nije preporučljivo ući bez pratnje policije”.

”Sve ove aktivnosti, ukoliko se ne zaustave, mogu dovesti do nesagledivih posljedica - štete na imovini države, a posebno dokazano utiču na vodoizvorište Bolje sestre koje napajaju Regionalni vodovod pijaćom vodom, a što bi moglo dovesti do presušivanja izvorišta i snabdijevanja vodom crnogorskog primorja”, navodi se u dopunskom obavještenju Novoviću.

eksploatacija šljunka
foto: Vlada Crne Gore

Božović podsjeća da na ove probleme “svakodnevno ukazuje Regionalni vodovod”.

”Izvorište Bolje sestre je prirodno dobro, a koje služi za snabdijevanje vodom crnogorskog primorja. Zaštitnik, kao i Regionalni vodovod, mišljenja su da je izostala adekvatna reakcija nadležnih organa. Opštepoznato je da je jedna od strateških aktivnosti na poboljšanju vodosnabdijevanja crnogorskog primorja bila izgradnja regionalnog vodovodnog sistema, na izvorištu Bolje sestre koje se nalazi u bazenu Malog blata, u šta je država uložila oko 107 miliona eura”, stoji u dopisu Božović.

Ona upozorava Novovića i da nelegalna eksploatacija remeti prirodni režim voda i šuma.

”...Koji je interaktivan, zbog čega ove aktivnosti moraju biti spriječene kako ne bi dovele do dalekosežnih posljedica u vidu nestajanja vodoizvorišta, ugrožavanja velikih infrastrukturnih projekata, izmještanja riječnih korita, poplava, nestajanja šumskih površina, pojave erozije i klizišta... S tim u vezi, veliki problem predstavlja stavljanje u promet nezakonito izvađenenog šljunka”, poručuje Božović.

Inspekcije pasivne, uz izgovore

Zamjenica zaštitnika ocjenjuje i da je zabrinjavajuća pasivnost nadležnih inspekcija i organa, koji “djeluju pod izgovorom da nijesu nadležni ili da postoje ‘rupe u zakonu’, dok se odvija ekocid, nanosi ogromna šteta budžetu države i Regionalnom vodovodu”.

”S posebnim osvrtom na Ekološku inspekciju, koja ima širok krug nadležnosti, a nije preduzimala sve mjere koje su zakonom propisane. Prosto je nelogično da nadležna inspekcija prilikom kontrole rada ‘Montenegro petrola’, nije uvidjela devastaciju, kratere na državnim parcelama, bolje reći ekocid. Shodno odredbama člana 15, 16, 17, 19, 20 Zakona o zaštiti životne sredine, zemljište, voda, vazduh, priroda i šume, moraju biti zaštićeni od zagađivanja pojedinačno i u okviru ostalih segmenata životne sredine, uzimajući u obzir njihove međusobne odnose i međuuticaje. Postoji sumnja da su grit deponovali u iskopinama, a za koje trenutno nemamo dokaze. Zaštitnik se zbog pasivnosti Ekološke inspekcije obratio i Agenciji za zaštitu životne sredine radi poništaja ekološke saglasnosti i preduzimanja drugih radnji, ali sve se svodi na prepiske”, naglašva Božović u dopisu.

eksploatacija šljunka
foto: Vlada Crne Gore

Prema njenim riječima, eksploatatori koriste i asfaltne baze, a koje miješaju šljunak i pijesak sa derivatima sirove nafte.

”...A kao rezultat nastaje asfalt koji se koristi za izgradnju puteva. Praksa je pokazala da iste ispuštaju hemikalije. Nezanemarljiva je prašina koja nastaje radom ovakvih postrojenja. U konkretnom, izostala je adekvatna reakcija Građevinske inspekcije. Ranije smo izrazili sumnju da je šljunak i pijesak sa državnih parcela i riječnog korita završio na auto-putu ili se prodaje firmama i vodi u poslovnim knjigama kao da je iskorišćen na auto-putu, jer je ‘Montenegro petrol’ bio angažovan kao podizvođač na auto-putu. Prema podacima objavljenim u medijima, toj kompaniji je za izvođenje građevinskih radova na auto-putu plaćeno 28,7 miliona eura”, stoji u obavještenju Novoviću.

Uništenje državnih parcela

Božović ukazuje na to da je Vlada je zaključkom od 6. septembra usvojila informaciju o raskidu Ugovora o zakupu nepokretnosti na katastarskim parcelama broj 2227/3 i broj 2227/4, KO Mahala, Opština Podgorica.

”Parcele koje su bile predmet zakupa ‘Montenegro petrola’ su devastirane. Takođe, devastirane su državne parcele koje nisu bile predmet zakupa. Za sad se zna da je devastirana kat.parcela broj 2227/1, a ostale će se identifikovati u elaboratu koji se radi na osnovu snimanja dronom. Napominjem, prilikom prvog dizanja drona ovlašćena lica bila su onemogućena od strane lica koja su se nalazila na državnim parcelama...”, navodi se u dopisu.

Iz institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa ističu i da je “’Montenegro petrol’ nesumnjivo uzurpirao i devastirao katastarsku parcelu broj 2227/1 KO Mahala”.

eksploatacija šljunka
foto: Vlada Crne Gore

”Naime, u izvještaju Uprave za katastar i državnu imovinu je navedeno da je iskop vršen na parcelama koje su bile predmet zakupa i na kat. parceli broj 2227/1 u površini od 174.400 metara kvadratnih. Zabrinjavajuće je da nadležne inspekcije i nadležni organi nijesu preduzeli radnje u cilju zaštite državne imovine, nakon inspekcijskog nadzora. U Zapisniku o izvršenom inspekcijskom nadzoru broj 07-1902/1 od 19.2.2019. se konstatuje da se na zemljištu nalazi materijal-šljunak i pijesak iz rijeke Morače i Cijevne, iako je 2017, odlukom Ministarstva poljoprivrede, uveden moratorijum na eksploataciju šljunka i pijeska iz riječnih korita. Dalje, ovlašćeni predstavnik ‘Montenegro petrola’ ovjerava neistinit sadržaj u cilju upisa objekata u List nepokretnosti i osnov sticanja građenje, a sve u cilju da bi nezakonito upisao predmetne objekte u katastar i prisvojio državne nepokretnosti sudskim putem”, tvrdi Božović, dodajući da je rješenje Uprave za katastar i državnu imovinu zasnovano na netačnim podacima.

Ona je GST-u dostavila i sve dokaze do kojih je institucija Zaštitnika došla, napominjući da “predmetna činjenična građa nije konačna, te da će Zaštitnik po dobijanju dokumentacije od drugih organa i institucija istu dostaviti vašem tužilaštvu, a prikupljanje iste je otežano”.

Glavni grad ćutao zarad povezanosti pojedinih čelnika?

U dopisu se navodi i da “Sekretarijat za planiranja prostora Glavnog grada rješenjem UPI 08-360/18-2459 od 28.10.2021. godine prekida postupak legalizacije bespravnih poslovnih objekata, prethodno prolongirajući rokove i ne postupajući shodno zakonskim propisima”.

”...A što je proizvelo da urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma rješenjima od 23.11.2021. prekine upravne postupke u dijelu koji se odnosi na izvršenje rješenja, a koje se odnosi na uklanjanje objekta 1 i objekata 8,12,13, 19 i 20 koji se nalaze na katastarskoj parceli broj 2227/3 i objekta i koji se nalazi na katastarskoj parceli broj 2227/4, KO Mahala LN 92, Opština Podgorica. Postupanje navedenih organa je omogućilo nastavak nezakonitih aktivnosti ‘Montenegro petrola’”.

U instituciji Zaštitnika navode da “sumnjaju na pristrasnost Sekretarijata za planiranja prostora Glavnog grada”, zbog porodične povezanosti osoba iz menadžmenta “Montenegro petrola” sa načelnicima pojedinih podgoričkih službi.

eksploatacija šljunka
foto: Vlada Crne Gore

”Očigledno je da su prolongirani rokovi i od strane urbanističko-građevinskog inspektora, da bi se ishodovao uspjeh u korist ‘Montenegro petrola’. Postavlja se pitanje kako je nadležni organ dopustio u dužem periodu da postoje bespravno izgrađeni objekti, a posebno zašto nije kontrolisan rad, jer nemaju dozvole za rad postrojenja”, naglašava Božović.

I Agencija za zaštitu životne sredine traži reakciju inspekcija

”Vijesti” su nedavno objavile da podgorička preduzeća “Putevi”, “Tehnoput” i “Transpetrol” skoro deset godina nisu ispunjavala zakonsku obavezu i Agenciji za zaštitu životne sredine (EPA) nikad nisu dostavili bilo kakve izvještaje o stanju životne sredine za lokacije na kojima se nalaze njihova postrojenja za proizvodnju asfalta i betona.

To su “Vijestima” ranije kazali iz Agencije.

Agencija je od Uprave za inspekcijske poslove (UIP) tražila da “Puteve” i “Tehnoput”, čija su postrojenja na rijeci Cijevni, te “Transpetrol”, čije je postrojenje na ušću Cijevne u Moraču, upute da su u skladu sa utvrđenim programima praćenja uticaja na životnu sredinu, u obavezi da dostavljaju podatke.

Iz Agencije u dopisu UIP podsjećaju da su preduzeću “Putevi” rješenje o davanju saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenja za proizvodnju asfalta-asfaltna baza i postrojenje za drobljenje i obradu kamena, izdali u junu 2012.

Iste godine u septembru, saglasnost na Elaborat za postrojenje za proizvodnju asfalta, fabrika betona sa pratećim objektima data je preduzeću “Tehnoput”. U martu 2014, Agencija je saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu dala i preduzeću “Transpetrol”, za postrojenje za separaciju prirodnog šljunka, preradu šljunka, proizvodnju betona, betonske galanterije, cementnog maltera i asfalta.

”Elaboratima na koje su date ekološke saglasnosti propisano je da je nosilac projekta dužan da rezultate mjerenja, koji se odnose na pojedine segmente životne sredine(vazduh, voda, buka, zemljište) dostavlja Agenciji i organu nadležnom za poslove životne sredine opštine na čijoj se teritoriji realizuje projekat. Kako navedena preduzeća nisu dostavljala Agenciji nikakve izvještaje koji se odnose na praćenje stanja životne sredine (monitoring), s tim u vezi neophodno je da ih uputite na obavezu dostavljanja podataka utvrđenim programom praćenja uticaja na životnu sredinu, kako ne bi kršili odredbe Zakona”, piše u zahtjevu koji je Agencija 3. novembra uputila Upravi za inspekcijske poslove.